Get Adobe Flash player

Izložba More života otvorilo Novogodišnju izložbu Fotokluba Split

 
 
U Galeriji fotografije Fotokluba Split tradicionalno se otvara Novogodišnja izložba fotografija, prvi kulturni događaj u Republici Hrvatskoj i šire u 2020. godini. U srijedu, 1. siječnja 2020. godine u 00.15 sati, Fotoklub Split u suradnji s udrugom TRITON-SPLIT  predstavio je radove Dalibora Andresa koji se već dugi niz godina bavi podvodnom fotografijom.
https://www.24sata.hr/media/img/f9/30/53b4a0cfff2ad6cf5ee9.jpeg
Svjedoci smo velikih klimatskih i ekoloških promjena koje sve češće dovode do ozbiljnog ugrožavanja, a u najgorim slučajevima i izumiranja pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, smanjenja biološke raznolikosti i poremećaja u prirodnoj ravnoteži. Posebno je to izraženo u svjetskim morima, gdje zbog skrivenosti podvodnog svijeta od ljudskog pogleda posljedice nisu odmah vidljive, stoga ih lako previdimo. Niti naš Jadran nije u tome izuzetak. Izložbom autor želi prikazati ljepotu koja se skriva ispod vodene površine te pojačati svijest ljudi o važnosti zaštite podvodnog svijeta o kojem posredno i neposredno ovisi i naša egzistencija.
 
Izložba sadržava presjek radova autora koji dugi niz godina svojim fotografijama bilježi čaroban svijet morskih dubina. Prikazane su fotografije živog svijeta i podvodnog ambijenta iz Jadranskog mora, rijeka, jezera, kao i fotografije iz drugih svjetskih mora i oceana. Kod fotografiranja riba i drugih podvodnih organizama autor nastoji uspostaviti vizualni kontakt s organizmom kojeg snima. Zbog te interakcije fotografije dobivaju novu dimenziju i približavaju gledateljima začudnu ljepotu života ispod površine čije očuvanje ovisi o svakom od nas.
 
Podvodna fotografija predstavlja posebno složeno i izazovno područje fotografije. U tehničkom smislu, podvodna fotografija podrazumijeva specifičan pristup, posebno u fazi snimanja. Podvodni ambijent nije prirodna čovjekova okolina, stoga je važno da fotograf odredi uvjete, mjere i načine na koje će snimati. Kako bi se dobilo što kvalitetniju fotografiju, fotograf mora s lakoćom provoditi balansiranje pod vodom pri različitim dubinama i situacijama te dobro poznavati nadoknade svjetlosti pomoću umjetnog svjetla. „Posve je drukčiji pristup podvodnoj fotografiji nego onoj klasičnoj. Trebaju se znati trikovi, druga znanja. Najveći je problem sam medij, voda koja vrlo brzo apsorbira svjetlost. Boje postupno nestaju s dubinom i na kraju sve vidimo u sivoplavim tonovima, a prva boja koja se gubi pod vodom je crvena. Stoga, da bi se na fotografiji dobile boje koje jesu kod tih organizama, moraš mu prići čim bliže kako bi ga mogao osvijetliti i dobiti lijepe fotografije. A kako je riječ o živom motivu, to treba znati i nije uopće tako jednostavno kao što možda zvuči“, pojašnjava Dalibor Andres poteškoće s kojima se suočavaju podvodni fotografi.
 
Dalibor Andres(Sisak, 1967.) spojio je ljubav prema moru i podmorju sa svojim najdražim hobijem – fotografijom. Ljubav prema fotografiji rodila se još u osnovnoj školi, kada je sudjelovao u radu školske fotografske sekcije, dok ga je ronjenje privlačilo od rane mladosti. Nakon što je diplomirao i magistrirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu  2002. godine završio je tečaj za autonomno ronjenje i započeo avanturu istraživanja i bilježenja podvodnog svijeta. Spoj fotografije i ronjenja za Dalibora pokazao se iznimno uspješnim. Ronio je u mnogim svjetskim morima i vodama. Od Idonezije, preko Tajlanda, Maldiva, Crvenog mora, Sejšela, Mediterana, naših rijeka, planinskih jezera, Sjevernog mora, Azora, Kube, pa sve do Meksika. Njegove vještine u podvodnoj fotografiji dokazane su osvajanjem brojnih nagrada, objavljivanjem fotografija u raznim časopisima, magazinima, knjigama, pojavljivanjem na brojnim izložbama fotografija te sudjelovanjem na mnogim festivalima i natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Motivi podmorja koje je snimio obišli su svijet na 13 poštanskih maraka koje je izdala Hrvatska pošta.
 
Dva puta osvojio je titulu prvaka Hrvatske u podvodnoj fotografiji (2013. na Hvaru i 2014. na Pagu), a visoki plasmani koje konstantno ostvaruje na natjecanjima u podvodnoj fotografiji svrstavaju ga u sami vrh hrvatske podvodne fotografije. Sudjelovao je i na Svjetskim prvenstvima u podvodnoj fotografiji u organizaciji Međunarodne federacije za podvodne aktivnosti (CMAS) i to 2013. godine na Kubi, 2015. u Nizozemskoj i 2017. u Meksiku. Zapažene rezultate ostvario je na Kubi, izvrsnim 4. mjestom u kategoriji fotografije ribe i 12. mjestom u ukupnom plasmanu. Također je sudjelovao i na prvom Europskom prvenstvu u podvodnoj fotografiji koje se održalo u Portugalu (otok Graciosa na Azorima) 2014. godine gdje se plasirao na 6. mjesto u kategoriji fotografije ribe, dok je u ukupnom plasmanu bio na 12. mjestu. Njegov najznačajniji uspjeh je zlatna medalja osvojena na 16. Svjetskom prvenstvu u podvodnoj fotografiji koje se 2017. godine održalo u mjestu La Paz u Meksiku koju je osvojio u kategoriji makro fotografije.
Izložba se može pogledati do 17. siječnja 2020.
 

Nives Matijević

U rana svitanja

 
 
Plavetnilo očiju
u pjesmi mjesečine
uvenuti ne će
kad u rana svitanja
svoj počinak nađem
https://farm6.staticflickr.com/5691/30159609773_11f4780b9b_b.jpg
ni daleke zvijezde
zbog jecaja gitare
probudit se ne će
samo će ona
u naručju tuge
kao i svaka mati
ovijena crninom noći
skršena od bola
zaspalom domu poći
na grobu mome
tiho će me zvati
od suza ću njenih
– iako mrtav
spomenik sebi
isklesati
 

Mijo Arapović

Izložba Daniele Cikatić Javorčić u Galeriji Emanuel Vidović u Splitu

 
 
Nakon primitivnih razvojnih faza ljudskog društva javila se potreba za sustavom komunikacije koji će biti pouzdaniji od govora i gesta. Tako su crteži postali prikladni za prepričavanje postupaka i događaja, oni prikazuju sadržaje povezane u zajedničku misaonu strukturu, a različite sličice dovode se u uzajamni odnos – piktografija. Piktografiju još uvijek ne možemo smatrati pismom jer joj nedostaju neka bitna obilježja – nju ne treba posebno učiti (sličice su razumljive samo po sebi), ona nema određen i konačan broj ustaljenih znakova, znakovi nemaju točno određen oblik niti značenje. U prikazivanju apstraktnih pojmova piktografija se pomaže simbolikom koja svoje izvore velikim dijelom nalazi u mitologiji. Prednosti su piktografije u tome što je ona izvana iznad bilo kakvog jezika te je razumljiva za sve ljude – zbog toga je i danas u intenzivnoj uporabi (prometni znakovi, signalizacija, marketing…).
http://www.mgst.net/wp-content/uploads/2019/12/Daniela-Cikati%C4%87.-Piktografije.pozivnica.jpg
Daniela Cikatić Javorčićrođena je 1969. godine u Splitu. Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Miroslava Šuteja. Na istoj akademiji obranila je doktorski rad pod nazivom „Umjetnička tematizacija ženskog identiteta u reklamnom oglašavanju“ te stekla akademski stupanj doktorice umjetnosti iz umjetničkog polja likovnih umjetnosti. Zaposlena je kao likovna terapeutkinja u Centru za autizam u Splitu. Osmislila je, oblikovala i kao mentor vodila pet knjiga i slikovnica svojih učenika. Priredila je niz samostalnih izložbi i izlagala na brojnim skupnim izložbama te organizirala i vodila više grafičkih radionica. U posljednje vrijeme umjetnica se bavi pretvorbom znakova i slika koji se fabriciraju kroz tržišne vizualne komunikacije u piktograme, slikovne znakove koji svojim značenjem podrivaju smisao izvornog konteksta polazišnog znaka i slike.
 
Na izložbi 'Piktografije'upotrijebila je znakove iz suvremenog simulakruma kao polazište za promišljanje vlastitog identiteta. U prvom ciklusu, koji je naslovila „Pozdrav iz Altamire“, za dekontestualizaciju i reinterpretaciju znakova koristila je tradicionalni grafički medij, linorez, a u ciklusu „Samoj sebi“ medij masovne komunikacije, digitalnu fotografiju. Radovima u linorezu istraživala je potencijal simboličkog jezika slike za prenošenje složenih unutarnjih stanja i znakovima koji su izvučeni iz svog izvornog konteksta oblikovala vlastito slikovno pismo, svoju intimnu piktografiju. Ciklusom fotografija koje prikazuju crteže/znakove prislonjene na njeno tijelo zabilježila je proces pretvaranja znakova u semantičke vodiče kroz neku vrstu njenog vizualnog dnevnika.
 
„Prema podjeli piktograma prema namjeri/svrsi koju nude Abdullah i Hübner, moji linorezi/piktogrami najprije bi se mogli svrstati u sugestivne piktograme, tj. one koji se obraćaju našoj podsvijesti te na taj način imaju namjeru promijeniti naše ponašanje. Mogli bi zadovoljiti i definiciju indikativnih piktograma (koji daju informaciju ili saznanje o nečemu, ali ne sugeriraju kako ćemo se odnositi prema tome) jer indiciraju problem i tako prenose moj stav o temi kojom se bavim. Teško se mogu smatrati imperativnim piktogramima (oni koji se obraćaju volji i dužnosti i na taj način utječu na ponašanje primatelja) iako bi sami nazivi nekih ciklusa (ciklusi Zabrane i upozorenja i Posturing-prohibited) na prvi pogled mogli ukazivati na takvu namjeru. Oni, prije svega, svojim likovnim jezikom postavljaju pitanja koja potencijalnog gledatelja žele navesti na razmišljanje o određenoj temi. Za razliku od pravih piktograma čija je poruka jasna i nedvosmislena, oni su višeznačni i otvoreni različitim interpretacijama“, rekla je autorica.
 
Linorez kao medij konačne realizacije autorica je odabrala iz nekoliko razloga. Prvenstveno zbog toga što postoji formalna sličnost između linoreza kao grafičke tehnike i piktograma. Naime, piktogram (i linorez) odlikuje jednostavnost forme; maksimalna stiliziranost likova (likovi kao siluete), jasan odnos lika i podloge te kontrast boje prema boji (crno-crveno, crno-narančasto, crveno-žuto, crveno-bijelo, crno-bijelo, plavo-bijelo). Odabir tradicionalne grafičke tehnike je, nasuprot tehnikama velike reproduktivne moći, strategija koja u miljeu današnjeg svijeta i suvremene, pretežno digitalne i virtualne umjetničke produkcije znači otklon od main streama. Kao tradicionalna grafička tehnika, linorez omogućava dodir s materijalom (kontrolu nanosa i nijanse boje, odabir papira, manipulaciju s materijalom koji pruža otpor i sl.) što je u našem digitalnom/virtualnom svijetu postalo rijetko pa stoga i dragocjeno. Taktilnost medija i njegova relativna sporost u potpunoj su suprotnosti sa svijetom koji nas okružuje. Odluke vezane za praktičan rad u ateljeu traže sabranost i odmjerenost, usporavanje i usmjeravanje pažnje na postavljeni zadatak. Sve je to suprotno lakoći i brzini s kojom obavljamo svakodnevne aktivnosti i/ili koristimo nove medije i tehnologije. Simultanost nekolicine površnih radnji koje obuzimaju (ali i rasipaju) našu pažnju, u ateljeu je zamijenjena koncentracijom na niz međusobno uvjetovanih radnji. S tim je povezana potreba za usavršavanjem i kvalitetom.
 
Realizacija u mediju koji nije dominantan već je po svojoj prirodi potpuno suprotan te marginaliziran nosi i drugačiju poruku (medij je poruka). Izrezivanjem (urezivanjem) piktograma u linoleum, tj. izradom linorezne matrice i njezinim otiskivanjem na grafičkom papiru u maloj nakladi, njihov smisao i namjera postaju suprotni onoj masovnih reklamnih medija. Organizator izložbe koja će biti otvorena do 2. veljače 2020. godine je Muzej grada Splita, a kustosica izložbe je Nela Žižić.
 

Nives Matijević

                      Dugo ne vidjeh trešnje cvijet

 
 
Na isteku dana klonulo sunce
suton sivi spušta svoja krila
na livadi mekoj u glazbi vjetra
lišće suho postelju mu sprema,
trešnje grana bujni život sanja
prepun topline zagrljaja
https://tul.imgix.net/content/article/beautiful-beautiful-flowers-bloom-2102907.jpg?auto=format,compress&w=520&h=390&fit=crop
U čežnji nedostižnih visina
suze skriva umorna duša
čudnom samoćom nemir prijeti
tiho umire dio moga bića
poklonjen nekome davno
u ljepoti jednog predvečerja
 
Dugo ne vidjeh trešnje cvijet
odnese me noć u tuđi svijet
stazom života godine teku
u vremenu sjećanje zaspalo
suha je grana bila rascvjetana
i nije znala za jade umiranja
 

Mijo Arapović

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Ponedjeljak, 20/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1051 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević