Get Adobe Flash player

Južnjačka utjeha

 
 
Unutarnji i vanjski monolog,
kakve dvije sušte suprotnosti.
Kakve dvije zbilje.
Zbilja?
Zbilja, da.
Zavalila sam se u koš s prljavim rubljem,
zapalila cigaru i zabacila glavu.
Voli me!
Južnjačka zastava, južnjački stihovi, južnjačka utjeha.
Sve to tu pod mojim zubima.
http://www.filmski.net/sw4i/thumbnail/thumb?thumbId=35453
Divljački grizem u meso pred sobom
I drhtim od uzdaha.
Daleko se čini.
Daleko se čini požuda.
Na ljeto možda?
Ili ipak ne?
Kroz djela koja pričaju umjesto sebe
jezikom drevnih, životinjskih nagona.
Ljubav petkom uvečer.
Mirno rukovanje među sobom,
Opraštam si, znaš.
Tapšam se po glavi kao psa
I vjerujem u bolje ljubavi.
 
 

Umorni od refleksija

 
 
Naši životi prožeti su vjetrom.
Kada letimo i kada padamo.
Čak i onda kada ležimo nepomično
jedva pomjerajući usne u osmijeh.
Tijela su nam napravljena od granja i uvelog lišća.
Koža nam je zelena, trula kora što će niknuti
novu, mladu i nevinu kožu koru.
Takvi smo.
Oči su nam duplje kakvog kozmosa
što kriju i dubine i obične odraze koji ništa ne znače.
Pretvaramo se da smo neki drugi ljudi na nekom drugom mjestu
i bivamo svoja igranja pod okriljem dosade.
Načini me.
http://www.savjetnica.com/wp-content/uploads/2012/12/mazenje-nakon-seksa.jpg
Naša izmišljena odmetništva su jednako jadna gladnom psu lutalici.
Gladan si maženja a ne hrane.
Gladan si oslonca.
Hladne su ti ruke kao srce koje čuvaš za zagrobni život.
Nije to ništa loše, zbilja, takvo je kakvo jest.
Nije ni crno ni bijelo, ni loše ni dobro.
Samo je takvo.
Uzmi ili ostavi.
 

Angela Bugarin

Živ zakopan

 
 
Tragao sam mislima
Za izgubljenim šutnjama
Rečenim riječima
Učinjenim radnjama
I našao sebe
Kako stenjem
Između svega toga
Pritisnut samim sobom
A zar je moguće
Bježati od samoga sebe?
Da, ali samo na daskama
Ili si živ zakopan.
http://www.filmofilia.com/wp-content/uploads/2011/10/melancholia_motion.jpg
 

LET

 
 
Kao ptica koja loviti uči
Kružim predvečerjem
Danom već danim
Svega što se je imalo dati
Na pladnju požude i strasti
Ja letim...
           Iznad praznog gnjezda.
 

Ante Gregov Jurin

Tradicijski napjevi

 
 
Festival ETHNOAMBIENT SALONA i ove će godine biti održan u sredinom srpnja. Festival djeluje na sustavnom promicanju kulturne raznolikosti programa otvorenog za raznovrsne interpretacije tradicija u kulturama svijeta dok je pozornost većinom posvećena stvaralaštvu koje zadržava prepoznatljivost tradicijskih napjeva, stilova izvođenja i korištenja glazbala ili se barem njima višestruko nadahnjuje. Ovo je glazbena proslava ljubavi prema tradicijskom naslijeđu i suvremenim kretanjima, prema čovjeku, prirodi, zvuku. Od Maloye, glazbenog stila koji objedinjuje glazbu afričkih, madagaskarskih i indijskih korijena preko jedinstvenih afro-blues'n'jazz ostvarenja do neodoljivih plesnih ritmova talijanskog juga i suvremenih interpretacija tradicijskih napjeva i ritmova iz raznih krajeva Hrvatske.
http://www.ethnoambient.net/images/logo-web5.png
Grad Solin i atraktivni arheološki lokalitet Gradina od 1998. godine pružaju prostor za jedinstveno glazbeno iskustvo glazbe, izvođača i publike ovog najstarijeg „world music“ festivala u Hrvatskoj, a sedamnaesto izdanje festivala dovodi nam sljedeće izvođače: GRIFF TRIO (Belgija), KÍLA (Irska), GREEKADELIA (Grčka) i KRIES (Hrvatska).
 
Prvog dana nastupio je belgijski Griff Trio - trio svirača gajdi koji su se prije nekoliko godina odlučili bolje upoznati svoje korijenje putem knjiga o starim flamanskim pjesmama i zvučnih zapisa s terena kroz koje su saznali puno o životu svojih djedova, baka i predaka. U tim pjesmama i zvuku gajdi pronašli su izvor nadahnuća i bolje su upoznali sami sebe da bi u današnjici vjerodostojnije mogli izraziti vlastito, autentično glazbeno stvaralaštvo. Istoga dana su nastupili Kíla - začetnici etno scene u Irskoj, a i šire.
 
Prije dva desetljeća, jedan od prvih bendova čiji smo spoj tradicijskog i suvremenog slušali, za neke od nas bio je upravo Kíla. U međuvremenu promijenili smo se i mi i oni, ali glazbena poveznica je ostala i napokon je i rezultirala njihovim nastupom na jedinstvenoj Gradini. Bono iz U2 je za njih rekao da ima osjećaj da su baš oni zapalili fitilj koji je doveo do velikog praska (strasti za ponovnim otkrivanjem tradicijskog).  
http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2011-07-24/AAA/KRIES/ethno_salona14-230711.jpg
Drugog dana nastupit će Greekadelia, Solinskoj gradini već poznati glazbenici iz Grčke. Kristi Stassinopoulou i Stathis Kalyviotis ostat će zabilježeni u srcima mnogih vjernih posjetitelja festivala Ethnoambient Salona. Kristi i Stathis i dalje istražuju grčku tradiciju i spajaju je s elektronikom, svakako i pod utjecajem urbanog života i različitih iskustava stečenih na putovanjima. Ne čudi da je i njihov posljednji album omiljen među urednicima i slušateljima World Music Charts Europe te je okarakteriziran kao „Grčki folk kakvog se do sad nije moglo čuti …“
 
Uz Greekadeliju uživat ćemo i uz Kries. Mojmirova šarolika grupa glazbenih kreativaca okupit će se i stvoriti nekoliko novih pjesama. I dalje je temelj hrvatska tradicijska glazba. Kries pronalazi nadahnuće u melodijama i tekstovima tradicijskih pjesama, u dinarskom ritmu i zvukovima mediteranskih glazbala. Njihove pjesme omogućuju publici iz različitih kultura upoznavanje s vrijednostima i porukama priča iz slavenske mitologije i hrvatskih tradicijskih napjeva, oživljavajući i prenoseći univerzalne poruke o svjesnijem i ljepšem životu. Važno je da je njihova poruka uvijek snažna i da poziva na istraživanje, strastveno proučavanje života ispunjenog ljubavlju, tolerancijom i radošću. 
 
Putem ovih programa dio svoje tradicijske kulture publici će na Gradini prenijeti glazbenici iz Australije, Benina, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Francuske, Gane, Grčke, Gvineje, Irana, Irske, Italije, Izraela, Kanade, Mađarske, Mongolije, Njemačke, Pakistana, Senegala, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Velike Britanije, Zimbabvea, te svi relevantni glazbenici čiji se rad temelji na hrvatskoj tradicijskoj baštini.
 

Nives Matijević

Na preporuku sestre Amalije

 
 
Kao da su mu se kapci zalijepili, Karlo je jedva progledao i opazio, visoko iznad, bijeli, ravni svod.
-Što je to?, - mrmljao je. Što je to?
Tada, na ramenu osjeti blagi dodir.
-Ah, hvala Gospodinu, probudili ste se napokon.
Karlo nakrene glavu prema glasu i ugleda časnu sestru. Ona je položila ruku na njegovo rame.
Karlo je gleda i ne razumije što se događa.
-Ja sam sestra Amalija.
-Ja, ja sam….muca Karlo.
-Radije šutite i odmarajte se.
-Gdje sam sestro?
Amalija se nasmije i Karlu se njezino lice učini čudesno lijepim.
-Vi ste u ubožnici.
-Što se dogodilo?, ustrašeno će Karlo.
http://www.bbc.co.uk/wiltshire/content/images/2007/07/31/radnor_street_cemetery_1_470x353.jpg
-Prije dosta dana seljani su vas našli bez svijesti u onom selu ispod gore. Kako vas nitko nije poznavao, donijeli su vas ovdje a mi smo se uz Božju pomoć potrudili i pomogli vašem napaćenom tijelu.
Oprostite, evo ovdje su sve vaše stvari. Ja sam bila osobno protiv da bilo tko prekapa po njima. No moram reći, vi ste strašno poznati. Osobito vaše ruke. Kao da sam vaše ruke već negdje vidjela.
-Da, nevoljko se nasmije Karlo. Ja sam Karlo Hibler.
-Karlo Hibler, brijač, raširi oči Amalija.
-Da, taj brijač.
-Vi ste davno otišli?
-Jako davno, sestro Amalija, jako davno. Potucao sam se po svijetu i sada se ovako jadan i iznemogao vratio.
-Da, da, suosjećajno će Amalija.
-No, kada sam se vratio i vidio da od onoga svijeta koji sam odavno ovdje ostavio, nije ostalo gotovo ništa, nešto me presjeklo, tamo na onoj cesti.
-I sada ste ovdje koliko toliko zbrinuti, - sa smiješkom će Amalija.- Liječnik je rekao kako ste užasno iscrpljeni, ali da ima nade za vaš oporavak. Ostajete ovdje dok ne prizdravite.
-A onda?
 
-A onda ćemo nešto naći nešto za vas i vidjeti što ćemo dalje.
 Karlo Hibler se mukotrpno oporavljao u ubožnici. Naporno je ustajao, sve dok se nije posve otrgnuo od ubožničkog ležaja.
Jučer ga je pozvao svećenik i kratko mu rekao.
-Sestra Amalija vas preporučuje. Mogli bi pomagati u ubožnici, još ste u snazi. Dobit ćete uz smješta i hranu i nešto novca.
-Hvala velečasni, hvala.
-Nisam čuo vaše ime, kaže mu svećenik.
-Mrak, Ivan Mrak, velečasni.
-U redu, gospodine Mrak, primimo se posla.
I tako je Hibler Mrak ostao u ubožnici s tajnim identitetom, pomažući svima ali najviše dragoj sestri Amaliji.
Posla je bilo kroz cijeli dan a ponekad i noću. Ubožnica je većinom bila puna, katkada i prepuna, no uvijek se našlo mjesto za nesretnike.
Jednom mu je župnik u prolazu samo dobacio.
-Šteta što više ne svirate. Možda bi mogli koga i obrijati.
Hibler je zabezeknuto gledao u svećenika, ovaj je zastao i tiho nastavio.
https://encrypted-tbn2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTJKbRQlnxt_V2rXN5Z7oVsNAWiyJl7_H2KI0psTFBi6KX2bJUEOg
-Ja sam kao dječak dolazio u vašu, Makarinovu brijačnicu. Kao dječak silno sam vam zavidio na vještini sviranja gitare.
Hibler samo odmahne rukom  a svećenik ode.
Takve mirne, jednolične godine uistinu strelovito prolijeću. Hibler je sve teže podnosio svoju opaku starost i dalje se neprestano motajući po ubožnici.
Neki su dan ispratili sestru Amaliju. O Bože, koliko je plakao za njom. Ljudi su se na sprovodu pitali, začuđeni, zašto ovaj starac toliko plače za Amalijom.
Ponekad prošeće grad, navrati i do one nove brijačnice, samo sluša što mušterije govore i šuti.
-Sjećate li se vi gospodine Mrak, Hiblera, brijača koji je naslijedio Makarina?
-Ne. Ja nisam iz ovih krajeva, ja sam rođen u selu ispod gore, na poznajem ovaj kraj baš dobro.
-Eh taj Hibler, nastavljao bi ovaj- taj je bio pravo čudo. Znate, došao je gole guzice. Makarin ga je svemu naučio, njemu je sve i ostavio i kuću i brijačnicu a ovaj je sve to rasprodao, uzeo gitaru i otišao u svijet.
-I što je bilo s tim Hiblerom?
-Što je bilo- protupitanjem odgovori dosadni.
-Da, što je bilo?
-Nestao je, izmaglio, sigurno je potrošio sve ono bogatstvo i sada negdje talambasa po ofucanoj gitari.
-Sigurni ste gospodine? - tužno će Karlo.
-Siguran sa, a što bi drugo moglo biti.
 
Hibler Mrak sjedi u svojoj sobici i razmišlja o kutu groblja gdje sahranjuju sve one koji nemaju svoga groba i misli kako će tamo biti sa svima koje je poznavao opet zajedno. Najprije se mora ispričati gazdi Makarinu i njegovoj Marti, nije očekivao da će baš tako sve ispasti i s njima se sresti u ovakvim okolnostima.
 

Miroslav Pelikan

Više članaka ...

  1. BOŽE MOJ
  2. Jednoočinka

Anketa

Što je u Hrvatskoj najgore?

Četvrtak, 24/07/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 377 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević