Get Adobe Flash player

Svugdje ruševine, gomile kamenja

 
 
Potres
Nad gradom prašina
Po zemlji odroni
https://www.total-croatia-news.com/media/k2/items/cache/870d899af4bd0caeeda8b0c37f4c5037_XL.jpg
Pred rodilištem
U majčinom zagrljaju
Jedino blago
Svugdje ruševine
U plaču novorođenih
Putokaz vremenu
Gomile kamenja
I kutije uspomena
Zdrobljene
Čovjek i pas
Nad gomilom kamenja
Beznađe
Zemlja još drhti
Utihnule i ptice  
A cvrkut prestao
Prohladno jutro
Na razrušenoj kući
Klepeću vrata
Ruševine
Umrežene uokolo
Mrežama pauka
Neizvjesna noć
Samo su psi lutalice
U njenoj tami
Nigdje nikoga 
Pustom ulicom odzvanja 
Samoća
Crkveni toranj
Na oštećenom zvoniku
Vrijeme stalo
Mirogoj
I nadgrobni spomenici
Bez spokoja
Jenjali udari
Od zemlje do neba
Nadanja
Potres prestao
Na starim ruševinama
Novi temelji
U pustoš stana
Uljezi bez najave
Praznina ih mami
Korona virus
Rijetki prolaznici
S maskama
Uskrsna nedjelja
Odjek crkvenog zvona
U srcu molitva
Toplina dodira
Uvijek je između
Topline dlanova
 

Vera Primorac

            Bruji govor ponosnih Hrvata

 
 
                Kad začujem govor od Hrvata,
                Kad i zvona njemu u čast zvone,
                Ja zapjevam kao iz inata
                I oči mi suze sreće rone.
        https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn%3AANd9GcQPhwbaShFalfwlP0fWxjT2rhweenD2fxt897SWZnyVaQxF8KDI&usqp=CAU
                Plamti srce, osmijeh lice kruni.
                Božja milost sa neba se truni.
                Teku riječi i k'o iz inata
                Bruji govor ponosnih Hrvata.
 
                Riječ hrvatska kad se u tuđini
                Makar samo šaptom izgovori,
                Od ponosa moje srce gori.
 
                Gori srce, sjećanja se nižu
                Pa na javi čini se da vidim
                Domovinu svoju sve to bližu!
 

Malkica Dugeč, 15. 12. 2017.

Pojedini istraživači smatraju da su Ćiril i Metod bili sinovi velikoga matematičara i zvjezdoznanca Levona Karahana

 
 
{SLOVO} prema jednoj od inačica oblik slova ranije (oble) glagoljice u nečem se podudara s hucurijem (hucuri - starogruzijsko crkveno pismo) koji je stvoren prije 9. st., najvjerojatnije na osnovi armenskoga alfabeta (Глаголица). Prema staroarmenskim spisima, usput budi rečeno, tvorac armenskoga pisma Mesrop Maštoc (361./362. - 440.) je prije putovanja u zapadnu Armeniju boravio u Iberiji (dio stare Gruzije) gdje je uz pomoć prevoditelja Džaga sastavio slova iberskoga (gruzijskoga) pisma. Prema životopisu sv. Mesropa, koji je sastavio njegov učenik Korjun, Mesrop je početkom 420. god. sastavio i slovopis za kavkaske Albance, zajedno s poznatim svećenikom i prevoditeljem Benjaminom (Mesrop Maštoc - tvorac armenskoga pisma). Gruzijski istraživači poriču sudjelovanje Mesropa Maštoca u stvaranju gruzijskoga pisma.
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/19/Podrijetlo_glagoljice1_1.jpg
Pojedini istraživači smatraju da su kršćanski misionari Ćiril (826. - 869.) i biskup Metod (815. - 885.) bili sinovi velikoga matematičara i zvjezdoznanca (astronoma) Levona Karahana koji je bio nećak jednomu od tvoraca Carigradskoga sveučilišta (Magnaurska visoka škola u Carigradu), carigradskomu patrijarhu Ivanu VII. Gramatiku (arm. Hovanes Karahan) (patrijarh od 837. - 843.). Carigradski patrijarh Ivan rođen je u plemićkoj obitelji armenskoga podrijetla kao sin Pankratiosa (helenizirani oblik armenskoga imena Bagrat) Morocharzaniosa i njegove žene nepoznata imena (https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_VII._Carigradski). Ivanov brat se je zvao armenskim imenom Aršavir (arm.. Արշավիր, grč. Αρσαβηρ), a sestra je bila majka kasnijega carigradskoga patrijarha Focija. Uzgred treba reći da je jedan od najprosvjećenijih intelektualaca toga doba, veledostojnik Barda (preminuo - 866.) koji je obnovio rad poznate Magnaurske visoke škole u Carigradu, isto tako je bio podrijetlom Armenac. Solunska braća su bila odgajana pri carigradskom dvoru zajedno s maloljetnim bizantskim carem Mihaelom III. (840. - 867.) u poznatoga Focija, budućega carigradskoga patrijarha. Sveta braća (ili netko drugi) su stvorila ponajprije glagoljicu i prevela liturgijske knjige na jezik kakvim su govorila slavenska plemena u okolici Soluna. S armenskim i gruzijskim pismom Ćiril se je mogao upoznati ne samo u Solunu i Carigradu nego i tijekom svoje hazarske misije na Krymu ili na Kavkazu. Uz nalog patrijarha Focija braća su poslana u Veliku Moravsku. Glagoljica i staroslavensko bogoslužje se je proširilo u Panoniji, Češkoj, Hrvatskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Staroj Rusi, Bosni, Zahumlju, Moldovi. Prema mišljenju finskoga slavista Georga Černohwostowa većina glagoljičkih slova (endogena teorija) složena je od triju osnovnih simbola kršćanstva: križ (simbol Krista), trokut (simbol Trojstva) i krug (simbol beskonačnosti).
 
Mnogi istraživači glagoljice mišljenja su da je glagoljica autorsko djelo jedne osobe ili čak više osoba iz carigradskoga grčko-slavenskoga kršćanskoga duhovno-kulturnoga ozračja jer je glagoljica kao projekt bizantske države bila namijenjena prije svega slavenskim plemenima u okviru te carevine, pa i onima izvan nje. Treba također uzeti u obzir da se u 9. st. događa raskol između carigradske patrijaršije i papinstva koji je trajao od 863. do 867. godine. Baš je u to vrijeme carigradsku patrijaršiju predvodio patrijarh Focije (858. - 867., 877. - 886.), papa je bio Nikola I. (od 858. do 867.). Dubina se je tzv. “Prvoga Focijeva raskola” sastojala, prema pojedinim istraživačima, u borbi za vlast nad eparhijama/biskupijama na Balkanskom poluotoku gdje su Ćiril i Metod provodili svoju aktivnu misionarsku djelatnost.
 
Najznatnija bizantska dinastija armenskoga podrijetla bila je makedonska (armenska) dinastija (867. - 1056.) koju je predvodio njezin osnivač Bazilije I. Makedonac. Zanimljivo je, usput budi rečeno, da prema Hrvatskoj enciklopediji: "Bizantsko je Carstvo u to doba ostvarilo znatan utjecaj nad južnoslavenskim narodima: velika akcija pokrštavanja, pokrenuta iz Bizanta za Bazilijeve vladavine, i među Hrvatima je, čini se, imala uspjeha, o čemu svjedoči glagoljica kao pismo i pučki jezik u liturgiji."
 Znanstvenici su morali priznati da glagoljica ne nalikuje ni jednomu pismu i najvjerojatnije su joj tvorci bila solunska braća Ćiril i Metod ili netko drugi. Vanjski oblik glagoljice (v. G. M. Prohorov) ukazuje na neke istočne slovopise: armenski, gruzijski, koptski, etiopski, pojedini znakovi imaju sličnosti sa slovima u starohebrejskom, samaritanskom i sirijskom alfabetu.
 

Artur Bagdasarov, https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/bagdasarov-artur/33724-a-bagdasarov-jos-jedna-inacica-podrijetla-glagoljice.html

Svaki lik priča priču, prepoznatljivu u pokretu, u grču, mirovanju, u jedinstvom trenutku

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, slikar Goran Žigolić strastveno i dalje slikajući,nižući brojne listove akvarela, istražuje najzanimljiviji i svakako najdugovječniji motiv, motiv nagog ženskog tijela, njegovu živu tajanstvenost i zavodljivost i skrivenost u isti mah.
https://ns-dubrava.hr/wp-content/uploads/2020/03/Goran-Zigolic-1.jpg
Žigolićeve ležeće figure ili pak razigrana tijela u pokretu,gotovo su prozirna, izrazite fragilnosti, ponegdje satkana od jutarnje izmaglice, obavijena kapima, primirena u trenutku  nestrpljive čežnje, neshvatljivog čuđenja, ushita, ljutnje,nadirućeg straha, tjeskobe, slutnje, ljubavi.
 
Taj je magični trenutak slikar vješto uhvatio i prenio s nekoliko promišljenih poteza kistom na površinu papira, nježne fragmente tijelano nestvarnih likova, gradeći finu, odmjerenu konstrukciju akta.
 
Erotičnost je prigušena, mada ne posve nestala, tinja poput žara. Svaki Žigolićev akt obilježen je svojom karakterističnom gestom, svaki lik priča priču, prepoznatljivu u pokretu, u grču, mirovanju, u jedinstvom trenutku. Žigolićevi aktovi ponegdje izranjaju iz sjene, noseći njezin biljeg trajno i tako pokrivajući otkriveno.
https://i0.wp.com/akademija-art.hr/wp-content/uploads/2020/04/Goran-%C5%BDigoli%C4%87-3-scaled.jpg?ssl=1
Njegovi su likovi dostojanstvenog držanja, ne stide se svoje nagosti, ne kriju svoju dob i doista kao da se ne obaziru na one s druge strane papira, uživajući u svojem vremene, u času oslobođenosti,potpune slobode. Novi ciklus akvarela s izazovnim motivima akta Gorana Žigolića čvrsto svjedoči o autorskoj zrelosti i definiranoj ideji realizacije. Žigolić je vrlo spretno zaobišao mnoge opasnosti koje se kriju u i uz motiv, izbjegao fatalnom zovu ilustracije a samim tim i banalnosti. Njegovi su aktovi poetski duboko emotivni zapisi umjetnika.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Oleg Butković veli kako ukidanje plaćanja cestarine na Krčkom mostu nije predizborni trik. Vjerujete li mu?

Ponedjeljak, 25/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1091 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević