Get Adobe Flash player

Literarno-likovno-filmski natječaj "Kaštelanske štorije 2020."

 
 
U povodu Dana Grada Kaštela, Gradska knjižnica Kaštela je i ove godine raspisala Literarno–likovno–filmski natječaj na temu Kaštela pod naslovom „Kaštelanske štorije 2020.“ Natječaj je otvoren do 12. veljače 2020. godine, a u istome mogu sudjelovati državljani Republike Hrvatske – djeca i odrasli.
https://www.kastela.hr/Portals/0/EasyGalleryImages/1/1379/gkk-kastelanske-storije-2020-plakat.jpg?w=880
Literarni radovi poslani na natječaj (pjesme, priče, crtice, igrokazi, anegdote, putopisi ili eseji inspirirani Kaštelima i životom u Kaštelima – kaštelanska kulturna i prirodna baština, osobe i događaji iz kaštelanske prošlosti, Trpimirova darovnica itd.) mogu biti pisani na hrvatskom književnom jeziku ili dijalektu (čakavici) i šalju se isključivo na adresu elektroničke pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. s naznakom „Za natječaj KAŠTELANSKE ŠTORIJE“ u obliku Word dokumenta nazvanog: Ime_Prezime_Naslov.doc ili Ime_Prezime_Naslov.docx, pri čemu literarni rad ne smije biti duži od pet kartica teksta, pisan oblikom slova Times New Roman, veličina 12, prored 1,5.
 
U posebnoj poruci (u tijelu poruke ili u posebnom Word dokumentu) potrebno je poslati i kratak životopis (do 15 redaka), kao i: ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja, broj mobitela i e-mail adresu za odrasle, dok je za djecu potrebno navesti još i razred i naziv osnovne ili srednje škole koju dijete polazi, kao i ime i prezime učitelja/nastavnika/mentora i broj mobitela uz potpisanu suglasnost roditelja.
 
Kratki igrani ili dokumentarni filmovi, u trajanju od 1 do 5 minuta (inspirirani Kaštelima i životom u Kaštelima – kaštelanska kulturna i prirodna baština, osobe i događaji iz kaštelanske prošlosti itd.), mogu biti poslani u bilo kojem formatu na adresu elektroničke pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. s poveznicom na datoteku koja sadrži film i koju je moguće preuzeti (za datoteke veće od 20 MB koristiti npr. Jumbo mail, Dropbox, Box, Google Drive itd.).
Kratki igrani ili dokumentarni filmovi ne smiju biti duži od 5 minuta, a u poruci je potrebno poslati i kratak životopis (do 15 redaka), te ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja, broj mobitela i e-mail adresu za odrasle, dok je za djecu potrebno navesti još i razred i naziv osnovne ili srednje škole koju dijete polazi, kao i ime i prezime učitelja/nastavnika/mentora i broj mobitela uz potpisanu suglasnost roditelja.
 
Svi kvalitetni pristigli filmovi bit će objavljeni na Youtube kanalu Gradske knjižnice Kaštela. Pojedinačni i grupni likovni radovi (inspirirani Kaštelima i životom u Kaštelima – kaštelanska kulturna i prirodna baština, osobe i događaji iz kaštelanske prošlosti itd.) šalju se poštom na adresu: Gradska knjižnica Kaštela (Za natječaj “KAŠTELANSKE ŠTORIJE”), Trg palih za domovinu 1, 21212 Kaštel Sućurac ili se mogu donijeti u jedan od šest odjela Gradske knjižnice Kaštela. Na poleđini svakog likovnog rada potrebno je napisati: naslov rada, ime i prezime autora, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona/mobitela, dok je na posebnom papiru uz radove potrebno priložiti: naslov rada, ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja, broj mobitela i e-mail adresu za odrasle, dok je za djecu potrebno navesti još i razred i naziv osnovne ili srednje škole koju dijete polazi, kao i ime i prezime učitelja/nastavnika/mentora i broj mobitela uz potpisanu suglasnost roditelja. Sve navedene podatke potrebno je poslati i na adresu elektroničke pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
 
Povjerenstvo će odabrati najuspješnije radove u svim kategorijama, a popis nagrađenih bit će objavljen na internet stranici Gradske knjižnice Kaštela www.gkk.hri na Facebook stranici GKK nekoliko dana prije završnog događanja s dodjelom nagrada, koje će biti organizirano u sklopu proslave Dana Grada Kaštela (4. ožujka 2020.), kada će nagrađeni autori i njihovi radovi biti javno predstavljeni.
Najbolji literarni, likovni i filmski radovi bit će nagrađeni i objavljeni na internet stranici Gradske knjižnice Kaštela www.gkk.hr i tiskani u Zborniku GKK “Kaštelanske štorije”.
Natječaj je objavljen na internet stranici Gradske knjižnice Kaštela www.gkk.hr i na Facebook stranici Gradske knjižnice Kaštela.
Poveznica:
https://www.gkk.hr/najava/najava-za-kastelanske-storije-2020/  
Želimo vam mnogo uspjeha u ovogodišnjem natječaju "Kaštelanske štorije".
 

Renata Dobrić

Na kraju rečenice Armenci pišu dvotočje pri tom kako umjesto točke, tako i umjesto upitnika te uskličnika

 
 
U armenskoj pismenosti ne samo da je poseban slovopis (sustav slova) nego i sustav razgodaka (interpunkcijskih znakova). Armenski razgodci su sljedeći:
 
[ « » ] – navodnici
[ , ] – zarez
[ ՝] – rabi se kao kratka stanka i piše se kao i točka sa zarezom da prikaže stanku koja je duža od zareza. Rabi se, po pravilu, u glagolskim prilozima.
[ ․] – rabi se kao dvotočje za razdvajanje tijesno povezanih, ali još neovisnih rečenica ili kada postoji dugi popis atributa.
[: ] – rabi se kao točka i piše se na koncu rečenice.
[ - ] – crtica
[ ֊] – inačica crtice, rabi se kao znak za rastavljanje riječi za obilježavanje slogova.
[ ՟] – titla, rabi se za kraćenje riječi. Rabi se većinom u staroarmenskom jeziku, grabaru.

Աստուած(Astvac) – Bog
 
[ ՚] – izostavnik, rabi se samo u zapadnoj inačici armenskoga jezika i obilježava ultrakratki vokal [ə].
[ ՜] – uskličnik
[ ՛] – znak naglaska
[ ՞] – upitnik
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/19/Razgod2.jpg
Armenski rukopis, 13. st.
 
Na koncu rečenice Armenci pišu dvotočje pri tom kako umjesto točke, tako i umjesto upitnika te uskličnika. A umjesto nama uobičajenoga dvotočja rabe točku.
 
Armenska slovo Եե“edž“ (“edj“), transkripcija [e]
 
Armenski upitnik ՞piše se nakon zadnjega samoglasnika upitne riječi, a uskličnik – nad zadnjim samoglasnikom riječi, koje intonacijski jest usklik.
 

Artur Bagdasarov

MUO obilježava 140. obljetnicu postojanja

 
 
U godini u kojoj Muzej za umjetnost i obrt, jedna od najznačajnijih i najstarijih ustanova u kulturi u Hrvatskoj obilježava 140. godišnjicu postojanja, vodeća hrvatska naftna kompanija INA – INDUSTRIJA NAFTE, d.d. postala je Partner MUO. Ugovor o partnerskoj suradnji potpisali su danas Niko Dalić, član Uprave Ine i ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović.
https://www.hrt.hr/media/tt_news/PXL_290120_27737494.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg
Prilikom predstavljanja suradnje Niko Dalić, član Uprave Ine naglasio je: „Drago mi je što mogu reći kako dolazim iz kompanije koja od svog osnutka prepoznaje važnost kulture za naše društvo te želi biti involvirana u promociju i očuvanje kulturne baštine. Ovog puta podržavamo obilježavanje 140. obljetnice Muzeja za umjetnost i obrt. Značajna je to godišnjica, pogotovo ako znamo da je institucija ovakvog tipa osnovana među prvima u Europi. Čestitam organizatorima na ovom velikom jubileju te im zahvaljujem što su Inu prepoznali kao pouzdanog partnera.
 
Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, Miroslav Gašparović izrazio je zadovoljstvo partnerstvom s ovom velikom i utjecajnom kompanijom koja prepoznaje kulturu kao važnog promotora i generatora razvoja i očuvanja hrvatske kulturne baštine te suvremenog umjetničkog stvaralaštva. Tom je prigodom dodao: „U godini u kojoj Muzej za umjetnost i obrt obilježava 140. godina postojanja koja ujedno označava i početak snažnije transformacije MUO kao muzeja koji odgovara izazovima novih generacija, posjetitelja i novih tehnologija koje ih spajaju, zahvaljujemo Ini što je prepoznala naša nastojanja da Muzej približimo svim vrstama publike, da on bude novo mjesto susreta raznih generacija, posebno mladih naraštaja koje upravo nove tehnologije spajaju s umjetnošću. INA nam je idealan partner na tom putu.“
Dugogodišnja izvrsnost i posvećenost u radu te spremnost na izazove koje donosi budućnost spajaju Inu i MUO, gospodarstvo i kulturu i čine ih važnim partnerima.
 

Anđelka Felja

Izložba "Dijalog" dvojice suvremenih njemačkih autora, Antona Högera i Dietera Cornelsa-Veera u Galeriji Sikirica u Sinju

 
 
Galerija Sikirica u Sinju predstavlja izložbu „Dijalog“ u okviru koje će publici biti prikazani radovi dvojice suvremenih njemačkih autora, Antona Högera i Dietera Cornelsa-Veera, o čijem umjetničkom opusu danas brine zagrebački kolekcionar, ali i svestrani umjetnik, Henry Stag iz Henry Stag Art Agency. Kako ističu kritičari, Stag je u vrlo kratkom roku uspio oko sebe i agencije okupiti vrhunski tim ljudi, uglednih likovnjaka, kritičara i teoretičara, a umjetnici čije radove zastupa i predstavlja svjetski su renomirana imena suvremene umjetničke scene.
http://www.ferata.hr/wp-content/uploads/2020/01/galerija_izlozba.jpg
Radovi Antona Högera hrvatskoj su publici prvi put predstavljeni 2017. godine izložbom „Ravnoteža“ u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, organiziranom u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, a izložba je u javnosti pozdravljena kao sjajan primjer međunarodne kulturne suradnje i razmjene između Savezne Republike Njemačke i Republike Hrvatske. Höger je i ovogodišnji laureat ugledne međunarodne nagrade 'Leonard da Vinci – The Universal Artist Award' koja će mu biti svečano uručena 25. siječnja u palači Borghese u Firenzi.
 
Anton Franz Hoger, njemački je slikar rođen 30. listopada 1956. godine u Münchenu. Pripadnik je bečke škole fantastičnog realizma koju su osnovala petorica književnika i slikara među kojima i Ernst Fuchs. Studij završava kasnih 70-ih godina, dok se slikarstvu u potpunosti posvećuje tek u 2000. godini. Njegovi su radovi poznati po nestvarnim, sanjarskim motivima u stilu manirizmaManirizam je stil krajnje istančanosti, koji je naglašavao sklad, raznolikost i majstorstvo nauštrb sadržaja, jasnoće i jedinstva. Njegovo traganje za originalnošću preraslo je u individualnost. Fokus Hogerovih djela je u društvenim temama poput sadašnjeg položaja žena u društvu, ili pokušaja destrukcije čovjeka kroz nekvalitetan televizijski program. U njegovim djelima također nailazimo na tematske korpuse poput integracije, participacije i moći medija, kao i prerade povijesti. Slike i filozofija Antona Franza Hogera su ogledalo naše egzistencije. Höger je i ovogodišnji laureat ugledne međunarodne nagrade 'Leonard da Vinci – The Universal Artist Award' koja će mu biti svečano uručena 25. siječnja u palači Borghese u Firenzi.
 
Dieter Cornels (DC Veer) rođen je 7. srpnja 1938. u Baden-Badenu, a umro je u Berlinu 15. lipnja 2016. Šezdesetih godina prošlog stoljeća bio je kiparski naučnik kod Manita Ozera te posjećivao Picassa u Cannesu. Od 70-ih surađuje s Otmarom Altom, Josephom Beuysom, Robertom Filliouxom, Alfonsom Hüppijem, Gerhardom Richterom, Sigmarom Polkeom, Jörgom Immendorffom i mnogim drugima. Umjetnički opus Dietera Cornelsa-Veera često je uspoređivan s opusima Kandinskog, Richtera i Beuysa, a domaćoj publici predstavljen je 2017. godine na samostalnoj izložbi „Fukenschlag“ istovremeno s izložbom Joana Miroa.
 
U slikarstvu Dietersa Cornelsa - Veera prevladava Pop art izričaj kojim je umjetnik prikazivao svoje nadrealističke vizije. Veer pred nas podastire cijeli jedan živopisan fundus, riznicu simbola i slobodno lebdećih asocijacija, tjesnace i otvorene horizonte, ples, igru i labirinte. U Veerovim se slikama gotovo bez iznimke raspadaju identiteti, kao i konkretne asocijacije na bilo koje mjesto; oni prelaze u nešto drugo, često isprva neodredivo, uglavnom prerastaju u novu figuru odnosno figuralni fragment, povremeno bez ikakve promjene boje, a ponekad iščezavaju u strogo određenoj bezobličnosti dok neodlučno ostaju latentni. A potom se na pola puta ipak otkriju usta, ispod vrtloga kao da su grudi, naočale – i odmah pored, ali na drugoj površini usta, kubistički perspektiviran nos, a umjesto oka brod ili korito s naznakom lica… Lica i oči, uvijek i svuda – ako je ova pretpostavka točna, ne samo da bismo morali naučiti gledati, već bi se moralo moći vidjeti i nas; ne da samo mi promatramo stvari, već da stvari promatraju i nas. Veer slika gotovo nevjerojatnom formalnom preciznošću (na temelju koje bi se toliki naši mladi umjetnici mogli i trebali učiti etosu stvaranja rukama). No, stječe se dojam da je umjetnik započinjao ne želeći uopće znati kamo će ga to odvesti. Kroz jedan šireći, plodonosan kozmos rođen iz gestusa koji, jednom kada nađe temu, neprestano rađa nove plodove, od kojih neki očigledno naginju izvornoj viziji, a drugi mutiraju u naprosto prijeteće plodan izvorni kod ili izvor života koji u svakom trenutku pruža korijenje u tisuću i jednom pravcu.
Izložba „Dijalog“ prvo će prezentirati radove Antona Högera od 23. siječnja do 5. veljače, a potom će od 6. do 20. veljače posjetitelji moći pogledati radove Dietera Cornelsa. Naziv „Dijalog“ referenca je na istoimene radove ove dvojice autora, ali i na potencijale umjetničkog i kulturnog dijaloga europske kulturne scene (Njemačke i Hrvatske), kao i centra (Zagreba) i periferije (Sinja), ali i stilskog dijaloga dvojice raznorodnih autora.
 
Iz Kulturno umjetničkog središta Sinj i Galerije Sikirica poručuju kako su iznimno zadovoljni ovom suradnjom i nadaju se da će ovakvi projekti kulturne razmjene postati i tradicija koja će intenzivnije uključiti i manje sredine u suvremene kulturne i umjetničke tokove. – Posebno smo zadovoljni suradnjom s gospodinom Stagom, ali i podrškom koju su nam u realizaciji projekta pružili Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke, ali i Goethe-Institutu Zagrebu koji je također posredno doprinio realizaciji suradnje jer kontinuirano prate aktivnosti gospodina Staga. Ovakav oblik suradnje otvara vrata i drugim mogućnostima kulturne i gospodarske suradnje za grad Sinj i čitavu Cetinsku krajinu, poručila je Dragana Modrić, voditeljica Galerije Sikirica.
 

Nives Matijević

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Subota, 22/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1208 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević