Get Adobe Flash player

Slike u brojnim i obimnim ciklusima polako se pretvaraju u listove atlasa tajanstvenih vremena i prostora

 
 
Dva su ključna elementa u opusu suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika slikara Mladena Žunjića, dvije usko povezane, prožete strukture. Prva je boja a druga je ritam. Mnogi će isticati, takav im je dojam, nedvojben, kako kolor (od mrlja, fleka, točkica, pravaca, dijagonala, raznovrsnih ovala pa sve do istinskih erupcija boje) ima stanovitu prednost, istaknutiji je, vidljiviji i reklo bi se nazočniji na nizu ulja i akrila, većinom u velikom formatu.
http://metro-portal.hr/img/repository/2018/09/web_image/mladen_zunjic_1.jpg
Žunjićevo kontinuirano i neustrašivo istraživanje i eksperimentiranje dovela ga je do značaja domininatnih boja, koje pojedinačno prevladavaju nad drugima  na mnogim slikama i uklapaju se u obvezujući odnos s ostatkom kolorističke palete. Pojedine, nadvladavajuće boje na platnu oživotvoruju složenu simboliku svijeta raznovrsnih, najčešće geometrijskih tijela ali i niz novotvorina utkanih u vibrantno zbivanje slikarevih imaginacija. Najnoviji ciklus velikih formata nosi karakterističan naslov za slikara, ELIPSOIDNA VRLOŽENJA.
 
Da, ritam kao drugi važni element u cjelokupnom Žunjićevom opusu, raznolik je, nije uvijek snažan ali je izrazito i tada prisutan, zna biti i vrlo žestok, rabijatan, nezaustavljiv, prepun energije koju raspršuje unaokolo, limitiran okvirom slike, neprekidno povećavajući svoju brzinu koja ga u konačnici vodi prema samouništenju, prema velikom završnom prasku. Ponekad bi pomišljao kako bi Žunjićeve slike bile gotovo idealne kao podloga za scenografiju suvremene baletne koreografije, prikladno se svojim ritmom uklapajući u plesne pokrete.
 
Ciklus novih slika Mladena Žunjića, čvrst je i siguran korak dalje autora u svakodnevnom istraživanju kolora i motiva jer tko ne slika permanentno teško da može očekivati i minimalni napredak.
https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/01/20171225_121953-1024x768.jpg
Dojma sam kako umjetnik sve dublje i snažnije uranja u skrivene dubine volumena slike, neprekidno tražeći skrivena lica već poznatih motiva, jednako tako istražujući snagu čvrstinu dominacije svake pojedine boje. Žunjićeve slike u brojnim i obimnim ciklusima polako se pretvaraju u listove atlasa tajanstvenih vremena i prostora.
 

Miroslav Pelikan

Tamu i duboki mrak

 
 
Ja slutim tamu i duboki mrak,
Ja slutim propast čovječanstva sveg,
Gdje boje duge zamjenjuju STIJEG,
Gdje dušu truje taj sotonski zrak.
https://cdn-images-1.medium.com/max/1200/1*0-sc6yRcimfXRlVNMr4Ozw.jpeg
Ja slutim ratne pohode i krv,
Nevine djece pogaženu čast,
Nastranog bluda neutažnu strast,
Koja ih baca na smeće k'o strv.
 
Ja gledam scene, gdje likuje vrag,
Gdje u oluji tone jedan brod,
Na njem u lancim tone ljudski rood;
Tone i tone,nestaje mu trag.
 
Je l' ovo zbilje neizbježan strah?
Ja nisam prorok, al' stvarnost je ta...
Nit Bog se štuje nit ga itko zna
I sve to više naliči na krah.
 
Oh, trgnimo se, jer dolazi kraj,
Dignimo k Nebu vapijući glas.
Jedino Bog nam može pružit spas
I privući nas u svoj zagrljaj.
 
Zamame sve su tek prolazan hir,
Varljiva sreća i zavodljiv tat.
Jedino Bog će utjehu nam dat
I darovat nam i spokoj i mir.
 

Žarko Dugandžić

            U pjesmi su i nade skrivene

               
 
                U pjesmu su riječi umotane
                Da ju hrane,
                Od nestanka brane.
                Pjesmom djeca i u zbilji žive,
                Raduju se, baš svemu se dive
                I kad ljudskim glasom
                Budu izvedive.
https://i.ytimg.com/vi/VRjT_NpeGXQ/hqdefault.jpg
                U pjesmi su dani pohranjeni,
                U njoj žive mrtvi i ranjeni,
                A usnuli od zlih sanja bude.
                U pjesmu su riječi uvijene
                Ne da bole il' da ljude muče,
                Već da traju
                U mijena drhtaju,
                Da posvijetle kad mrak se navuče
                I da svakom pravicom jednakom
                Vjerom budu u životu hudu. 
                Pjesme riječi ne traju zaludu.
                Kroz pjesmu se otkriju i tajne
                Rodne zemlje, grude zavičajne
                Sve ljepote, hrabrih ljudi sanje.
                Njom se tiho najavi svitanje
                I kad Hrvat od tuge izdiše,
                Kad se pogreb najdražima sprema
                Pa ni suza nema,
                Nema
                Više.
                U pjesmi su i nade skrivene
                U tisuće riječi umotane.
                Procvjetaju istom
                Kad zora osvane,
                Kad se trave u polju zelene,
                Kad molitve u nebo se vinu
                Da od mraka spase Domovinu.
 

Malkica Dugeč, 28. 9. 2018.

Održan Međunarodni znanstveni simpozij mladih istraživača glazbe

 
 
U Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita, u petak 7. prosinca 2018. svečano je otvoren 1. Međunarodni znanstveni simpozij mladih istraživača glazbe (iSTeM_2018). Simpozij organizira Odsjek za glazbenu teoriju i kompoziciju na Umjetničkoj akademiji u Splitu u suradnji s Doktorskom školom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Glazbenom mladeži Split i Glazbenim institutom 'Cantus'  iz Beča.
http://www.unist.hr/Portals/0/EasyGalleryImages/1/2687/IMG_4316.JPG?w=880&h=450&mode=crop
Ovaj jedinstveni Simpozij u hrvatskom glazbeno-istraživačkom miljeu ima za cilj okupiti i povezati hrvatske i inozemne doktorande i mlade znanstvenike (do pet godina od obrane doktorske disertacije) iz područja muzikologije, etnomuzikologije, teorije glazbe i glazbene pedagogije. Jedan je od dugoročnih ciljeva ovoga Simpozija stvoriti platformu za nove znanstvene diskurse s aspekta suvremenih istraživačkih interesa koja će predstavljati prijeko potreban prijelaz od inicijalne do samostalne znanstveničke djelatnosti mladih istraživača, s naglaskom na međusobno umrežavanje i njihovu afirmaciju u međunarodnome znanstveničkom krugu.
 
Simpozij je otvorila prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanost, kazavši kako Sveučilište podržava izvrsnost u istraživanjima i obrazovanju u svim područjima, a posebno veseli činjenica što su ovaj skup organizirali mladi istraživači za svoje kolege. Istaknula je važnost angažmana mladih znanstvenika i istraživača, kao važnog preduvjeta za znanstvenu izvrsnost. Tijekom tri dana trajanja održano je 28 izlaganja muzikologa, etnomuzikologa, teoretičara glazbe, glazbenih pedagoga i umjetnika iz 11 zemalja. Sudionicima su predstavljena dva hrvatska muzikološka projekata:
 
GIDAL - Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediteranske glazbene kulture od 18. do 20. stoljeća (HRZZ, 2017.-2021.) - Glazbena baština kroz prošlost, sadašnjost i budućnost. Naime, slojevitost glazbene kulture šireg dalmatinskoga područja odraz je višestoljetno njegovanog i širokim utjecajima prožetog pučkog, crkvenog i umjetničkog muziciranja. Kako bi se ta slojevitost jasno identificirala, potrebno je prikupiti i interpretirati materijalnu glazbenu baštinu, pohranjenu u crkvenim, samostanskim, privatnim ili pak arhivima kulturnih institucija diljem obale koji sadrže veliki broj rukopisnih i tiskanih muzikalija, kao i knjiga o glazbi, do danas potpuno neistraženih i nepoznatih javnosti. Fokus istraživanja usmjerit će se i na predstavljanje domaćih produktivnih i reproduktivnih snaga, kao i onih inozemnih koji su na ovom prostoru, privremeno ili trajno, ostvarili svoje kreativne potencijale, kao glazbeni učitelji, teoretičari glazbe, skladatelji ili interpreti. U početnim fazama projekta predviđa se rad na sređivanju, digitalizaciji i katalogizaciji glazbenih zbirki (u Splitu, Hvaru, Zadru, Dubrovniku), a potom na njihovoj analizi, kontekstualizaciji i interpretaciji kako bi se omogućila (re)konstrukcija (povijesti) glazbene kulture i određivanje njezine uloge u stvaranju lokalnog, regionalnog, nacionalnog i transnacionalnog kulturnog identiteta. Važnost predloženog projekta ogleda se u otkriću novih spoznaja o hrvatskoj glazbenoj baštini ali i onoj europskoj sačuvanoj u Hrvatskoj, koje će poslužiti kao čvrsta referenca praktičnim glazbenicima i budućim istraživačima povijesti umjetničke (crkvene i svjetovne) glazbe. Tijek ostvarenih rezultata bit će popraćen objavom članaka, većih studija i monografija te uključivanjem dobivenih podataka u međunarodne banke podataka i u domaći i inozemni izvoditeljski repertoar pojedinih, do danas nepoznatih,  vrijednih djela hrvatskih autora 18., 19. i 20 stoljeća.
 
NETMUS19 Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u 'dugom 19. stoljeću' – od Luke Sorkočevića do Franje Ksavera Kuhača (HRZZ, 2017. – 2021.) - Rezultati i izazovi proučavat će se komparativno kroz tri tematska kruga: 1) Boravak plemića, diplomata i skladatelja Luke Sorkočevića (1734.-1789.) u Beču (1781.-82.) i njegov dnevnik koji pruža uvid u krug istaknutih političkih, kulturnih i intelektualnih ličnosti i u sustav provođenja politike Dubrovačke Republike. Suradnici projekta će transliterirati talijanski tekst, prevest ga na hrvatski i komentirati sve ličnosti iz političkog, društvenog i kulturnog, napose glazbenog života u Beču te institucija i pojmova važnih za njegov tamošnji boravak. 2) Mapiranje dolazaka i nastupa inozemnih putujućih opernih družina i solista u Zagrebu sredinom 19. stoljeća, od Ljubavi i zlobe V. Lisinskoga (1846.) do Zajčeva Mislava (1870.) kada se ustanovljava prva stalna nacionalna opera. Na temelju arhivskog istraživanja ustanovit će se pregled gostujućih opernih družina, njihovih članova i solista, gradova odakle su došli, te repertoar i recepcija njihova djelovanja. Na temelju toga ustanovit će se i izražavanja nacionalnog ili drugih identiteta te njihove promjene kod zagrebačke publike onoga doba. Načinit će se imaginarna mapa njihova umrežavanja na temelju podataka upisanih u kreiranu bazu. 3) Obrazovna i istraživačka povezivanja Franje Ksavera Kuhača sa skladateljima, muzikografima i melografima srednje i jugoistočne Europe istražit će se kroz prizmu korespondencije (sačuvano je 13 rukopisnih knjiga koncepata pisama) te objavljene dokumentacije i njegovih radova. Načinit će se popis svih adresanata, a 2. i 3. knjiga korespondencije (sastavljena u razdoblju 1864-1872) pripremit će se kao kritička izdanja (transliteracija, prijevod – uglavnom s njemačkog -, komentari) po uzoru na objavljeni prvi svezak (iz 1989. i 1992). Uz arhivska i terenska istraživanja komparativno će se analizirati izvori sačuvani u Hrvatskoj i inozemstvu (Italija, Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Srbija, Bugarska). Istraživanja će rezultirati objavljenim pojedinačnim člancima, izlaganjima na skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu te pripremljenim kritičkim izdanjima Sorkočevićeva dnevnika i dviju knjiga Kuhačeve korespondencije. Svi će suradnici unositi podatke u zajedničku bazu, na temelju kojih će se raditi komentari za edicije.
 
U sklopu simpozija je održan i okrugli stol pod nazivom „Programski koncepti doktorskih studija iz područja glazbe i srodnih studija – iskustva iz Hrvatske i inozemstva“.
 

Nives Matijević

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1133 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević