Get Adobe Flash player

Kristina Restović u Galeriji Dešković u Bolu

 
 
Grafička mapa 'Turisti' Kristine Restović, jedanaesta u nizu edicije Argola, predstavljena je u Galeriji Dešković u Bolu. Ova vrsna suvremena grafičarka, izvanredna profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu, ovim povodom izlaže mapu i ciklus izabranih grafika na istu temu.
https://www.culturenet.hr/UserDocsImages/matea%20fotke/restovi%C4%87.jpg
Grafička mapa Kristine Restović vezana je motivski uz, na prvi pogled, svakodnevnu, čestu i nimalo neobičnu temu kojom je okružena u gradu Splitu: grupe i povorke turista. Kod umjetnice međutim ne možemo detektirati bilo kakvu iritiranost rijekama turista u Dalmaciji već sklonost humanom, empatičnom i tihom analiziranju turista – koji su, kao i domicilno stanovništvo, tek znatiželjni, pustolovni ljudi iz različitih krajeva svijeta, pozitivno orijentirani prema upoznavanju naše kulture i baštine. Kristina Restović dijeli s njima isti prostor, ali ne i istu stvarnost. Ona ih vidi kao opuštene šetače, ometene istraživače, radoznale skitnice u udobnoj odjeći, opijeno zagledane u naše kulturne spomenike. Prostor grada zamijenila je bjelinom grafičkog papira, dok sjene likova određuju njihovu poziciju u tom prostoru. To može biti bilo koji naš morski ili primorski grad, ali efekt jakog ljetnog podnevnog sunca koje crno-bijelim grafikama daje gotovo bliješteću bjelinu prizora Kristini Restović daje autentičan kreativni legitimitet. Usprkos tehnički vrlo precizno osmišljenom postupku, umjetnica je ostvarila grafike koje u jednoj dimenziji nose mnogo lirskog, uz prisutnu nostalgiju za ljetom.

„Kristina Restović ovom izložbom predstavlja ciklus grafičkih radova 'Turizam' na kojemu je započela raditi prije nešto više od četiri godine. Tada je naime snimila prvu fotografiju ležaljki uz more u Hvaru, jednom od ishodišnih autoričinih mjesta. Od tada je nastajao vrlo kompleksan ciklus koji pažnju usmjerava u najmanje nekoliko pravaca, na nekoliko razina 'iščitavanja'. 'Turizam' ima strukturu filma/omnibusa. U osnovi svih njegovih sastavnica je vježba percepcije po modelu koji je u stalnom pokretu, izmicanju i izmještanju. Ovaj ciklus je proizašao iz vreve gradskog života iniciran svakodnevicom omiljene turističke destinacije u špici sezone. 'Sirovi materijal' je zapravo sam pronašao autoricu bez njene osobite čežnje za njim, odnosno turisti su se jedne godine masovno pojavili u gradu i od tog trenutka im se iz godine u godinu broj stalno povećava. Tko to nije iskusio, ne zna što je propustio.
 
Međutim iako sa turistima dijelimo isti prostor, ne dijelimo i istu stvarnost. Oni su opušteni šetači, ometeni istraživači, radoznale skitnice u udobnoj obući ograničeni datumom putovanja. Ta razlika iščitava se u pokretima, hodu i pogledu. Prostor grada Kristina je zamijenila bjelinom grafičkog papira, dok sjene likova određuju njihovu poziciju u tom prostoru. Radi se o vrlo jednostavnim izvedbama, no pripreme su bile nešto složenije. Trebalo je svakodnevno fotografirati - „hvatati“ željene kadrove; dobiti taj duh različitosti, a ne nekakve reporterske ili karikaturalne snimke. Takve sirove materijale u računalu je očistila, prekadrirala i uredila po potrebi. Kako se ne radi o fotografiji, već o njenoj simulaciji, kontraste na prikazima trebalo je izbalansirati za jetkanje (kod dubokog tiska), prikaze zrcalno okrenuti i staviti u negativ.
 
Pritom treba znati da postoje brojni načini transfera fotografskog ili drugog sadržaja na grafičku ploču. Osnovni uvjet je učiniti transfer otpornim na jetku. Print na ploči stabilan je u jetkanju do izvjesne granice i zahtjeva posebnu pažnju, ali duboki tisak i jest tehnika posebne pažnje. Međutim upotrebom raznih tehnika i sadržaja u rad se unosi i njihova priroda. Tako 'Turizam' u sebi ima ukomponirane /montirane segmente više 'svjetova': hladnoću digitalnog printa, teksturu fotografskog zrna, reljefnost izjetkane ploče i osjećaj poteza dlana pri čišćenju boje prije tiskanja. Radovi jesu otisci cinčane matrice na tiskarski papir, no procesi koji su prethodili radu na matrici su također prisutni u prikazu. Alternativna upotreba raznih tehnika je uvijek delikatna, ali taj osjećaj hibridnosti u radu pun je sugestija i poruka, te dopušta čitanje rada na više razina.“ (Toni Horvatić)
 
Kristina Restović do sada je izlagala na dvadesetak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i na više od četrdeset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za svoje grafičko djelovanje primila je važne nagrade: 2016. Nagradu Muzeja suvremene umjetnosti, 7. trijenale hrvatske grafike: Aktualne poetike hrvatskih grafičara; 2013. jednu od tri jednakovrijedne nagrade, 38. splitski salon: Maštanja – Izmještanja; 2009. Nagradu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 5. hrvatski trijenale grafike, Subverzija kolektivne (ne)svijesti; 2005. Nagradu Dijalog, 2. Međunarodni grafički bijenale Splitgraphic: Dijalog; 2001. pohvalu žirija, 1. salon grafike, te jednogodišnju stipendiju 1996. godine u Školi za specijalizaciju u umjetničkoj grafici Il Bisonte u Firenci.
 

Nives Matijević

Bogat, žestok kolor s kojim sve počinje i sve završava

 
 
Slikar Vlado Tuđa, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je obimnog i složenog opusa, slikarskog i skulptorskog, izlagao je na brojnim samostalnim izložbama u domovini i svijetu. Protekle mjesece posvetio je pripremama za vrlo seriozne nastupe u Italiji, u Trstu, zahtjevne i izazovne izložbe na kojima će prezentirati izbor od nekoliko stotina djela iz svoga bogatog opusa.
https://direktno.hr/upload/publish/129460/2-t_5b5c31ed4a36d.jpg
Unatoč tim obvezama, Vlado Tuđa je nastojao svaki dan, izdvojiti nekoliko sati ili pokatkad i više, posvećujući se slikanju velikih formata platna, od jednog i pol metra, dva, dva i pol metra ali i veći s njegovim omiljenim, privlačnim temama Fantastičnog vrta. Dakle, motivi su slični, povezani izrazitom simbolikom, ponegdje i isti, koje autor strastveno istražuje kao poticaj u novom ciklusu slika.
 
Ovoga puta, intrigantni motivi Fantastičnog vrta dobili su mogućnost širenja i prožimanja prostora i u širini, visini ali i dubini, autor ih je vješto prepustio novom volumenu, ipak precizno i sigurno kontrolirajući njihov eruptivni cvat i procvat. Prepleteno bilje, listovi, cvjetovi, gusto poredani, vrlo živahni i dinamični, prepuni energije koja naprosto iskače iz njihovih naizgled krkih tijela, tvoreći zaseban svijet, vrlo šaren i impulzivan, bogat životom, u potpunosti pokrivajući svaki četvorni centimetar platna.
https://direktno.hr/upload/publish/129460/5-t_5b5c31ee19ed8.jpg
Tuđa se pokakatkada poigrava s raznovrsnim oblicima života koji doista bujaju na njegovim velikim formatima, koji nas najprije upućuju na svoje tajanstveno biljno porijeklo, sa gestama, položajima, pokretima koji nevjerojatno sliče čovjeku. Je li ipak riječ o čovjeku koji se transformirao u biljku? Jesu li pred nama prirodne ili neprirodne oživotvorene  kombinacije čovjeka i bilja, je li to svijet fantastike, svijet teško zamislivih oblika našem racionalnoim biću?
 
Slikar te odgovore prepušta nama, dok mi istodobno pomišljamo na scenu kada vjetar povija travu i cvjetove, zanoseći ih, okrećući ih ili posve priljubljujući tlu, smijući se vlastitoj domišljatosti. Temeljna odlika ovoga ciklusa jest bogat, žestok, kolor, s kojim sve počinje i sve završava, impulzivan i nadahnjujući.
 

Miroslav Pelikan

Izložba Josipa Trostmanna "Dubrovnik iz Sv. Jakova s dvije palme" u Atriju palače Sponza

 
 
Trinaestoga srpnja ove godine akademski slikar iz Dubrovnika, umjetnik izuzetna ugleda, Josip Trostmann, predstavio se s novom samostalnom izložbom „Dubrovnik iz Sv. Jakova s dvije palme“ u Atriju palače Sponza s trinaest slika, ulja na platnu, srednjih i većih formata u povodu 80. obljetnice života i 55. obljetnice umjetničkog rada s jedinstvenim motivom, pogledom na Grad, koji gotovo lebdi iznad plave, žute, crvene, sive... boje mora, vješto se održavajući iznad površine zahvaljujući znanju i hrabrosti  kroz dinamičnu i složenu povijest, sve do današnjih dana, čuvajući bjelokosnu boju svojih zidina.
http://metro-portal.hr/img/repository/2018/07/web_image/josip_trostmann_1.jpg
Trostmann portretira Dubrovnik u brojnim varijacijama motiva u ciklusu gdje je svaka slika posve samosvojna i posve se razlikuje od prošle i svake buduće, ponajprije kroz snažni, eruptivni koloristički izričaj. Slikar kontinuirano istražuje mnogobrojne mogućnosti raznovrsnih kreacija omiljene teme.
 
Trostmannu je krajobraz sve, mnogostruka lica i naličja Grada zabilježena na njegovim mnogim platnima, pa tako i na ovoj izložbi, žive svoje paralelne živote kroz vatromete eksplozije kolora, u vlastitim svijetovima zasebnih, dominantnih boja.
 
Oko boje, kolorističke palete sve se vrti, motiv je stalno tu, nepromjenljiv, no ako se bolje pogleda, dodir mora s kopnom, sa zidinama, pitamo se, ne odmjerava li se katkad more s kopnom, grad s valovima? Istodobno, jedna od karakteristika Trostmannovih slika jest i rafinirana, otmjena atmosfera koja eterično ispunjava cijeli volumen motiva, osjeća se blagost i opuštenost.
http://metro-portal.hr/img/repository/2018/07/web_image/josip_trostmann_2.jpg
Josip Trostman autor je vrlo značajnog i koherentnog opusa u suvremenoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti, senzibilni kolorist iznimne snage i imaginacije. Izložba u Atriju palače Sponza Josipa Trostmanna nesvakidašnji je događaj, prigoda za potpuni užitak, ove slike slave ljepotu ambijenta koji je na svoj specifičan i jedinstven način dočarao i oživotvorio umjetnik. Doživjeti dubrovačke motive u Gradu na Trostmannov način također je neponovljivo.
 
Niz novih slika Josipa Trostmanna i dalje potvrđuje njegovu zanesenost pejzažom, u koji je sasvim prirodno uklopljen i Grad, kao nepotrošivi motiv, iskazan strastvenom  kolorističkom gestom.
 

Miroslav Pelikan

Slavljen u svijetu – protjeran iz SAD-a

 
 
Razlozi uspjeha Charlie Chaplina su; vrlo privlačan lik koji je naslijedio od Billiea Ritchiea, škotsko-američkog glumca zabavljača, dobrota Macka Senetha, koji mu je dao slobodu kreacije i koji ga je otkrio, engleska kazališta u kojima je kao mladićak bio „mali od kužine“, majka koja ga je u najvećem siromaštvu učila otmjenosti i pravilnom izgovoru, škola koju je morao ostaviti, ali u kojoj je bio omiljen i prepoznat mu je talent, stroga katolička obitelj Jackson gdje je ispekao glumački zanat na putovanjima, kauboj Anderson (Bronco Billy) s kojim je zaradio prvi milijun…
Image result for charlie chaplin
Lik maloga čovjeka sa ulice, šaljiv, sentimentalan, razigran, domišljat, borben, melankoličan je alter ego autora; masa se njim mogla poistovjetiti, tome dodajmo izvrsne gegove, lucidan humor, životnost vlastitih tema i scenarija nasuprot uobičajenom klišeju i sprdačinama, glazbu koja odgovara komadu... Poput japanskih grafika i kabuku kazališta gdje oskudnost izražajnih sredstava obogaćuje kontrast i napetost, te uzdiže glumačku vještinu – tako je i nijemi film dao priliku Chaplinu razviti vrlo dojmljive priče u Modernim vremenima (malo je kopirao Rene Clairea), Svjetlostima velegrada i pozornice, Velikom diktatoru, Traganju za zlatom.
 
Ponekad vidimo začuđujuće sličnosti među ljudima koji su živjeli u određenoj epohi, bez obzira bili sveci, ratnici, trgovci ili zločinci. Chaplin  je bio svjestan toga kada je „dublirao“ Hitlera; rođeni su u nekoliko dana razlike iste godine, Chaplinov otac je bio ugledni glumac i pijanac preminuo u 37., Hitlerov otac je rano preminuo i bio pasivan čovjek, obojica su doživjela glad, siromaštvo, skitništvo, živjeli u velikom gradu (Londonu, tj. Beču), bili krhke dječačke građe, imali slične majke, mutnu genealogiju, ostvarili silnu društvenu afirmaciju osobnim talentom i poduzetništvom. Silno su i bez ikakvog reda gutali knjige, Hitler je bio govornik i solidan akvarelist, Chaplin glumac i muzičar koji je sam pisao scenarije.
 
Raskrižje važnih željezničkih linija u malograđanskoj provinciji, gdje službuje njegov otac, prostor je diktatorova djetinjstva; afirmaciju dostiže u Prvome svjetskom ratu kao odlikovan vojnik. Chaplin uspijeva u SAD-u, i ima uspjeha kod ljepšeg spola, za razliku od führera koji ljubuje sa bliskom rođakinjom, koja počinja samoubojstvo. Odličan organizator i poznavalac psihologije „führer“ koristi talent Leni Riefenstahl za jedan od najboljih filmova u povijesti, mračni „Trijumf volje“. Kao što je diktator Tito u svom kućnom kinematografu gledao zabranjeni film Jože Horvata „Ciguli Miguli“, tako je i njemački diktator najmanje dvaput gledao Chaplinovog „Velikog diktatora“. Pripojimo li trećega brkonju koji je gangster, pedofil, revolucionar – provincijalca Gruzijca Staljina vidimo da je isto tijesto koje je umijesio kapitalizam, stoljeće stroja i rata. Otac Staljinov (ukoliko mu je to biološki otac) pijanica, majka nemoralna; kažu da je bilo rijetko vidjeti suze u njegovim očima, ali gledajući projekciju Postolarovog pomoćnika on je kroz suze kazao: “takvo je bilo moje djetinjstvo“.
 
Zajednički svoj trojici je ateizam! Pacifist Chaplin je držao vatrene govore u SAD-u 1942. želeći otvoriti drugu frontu(!!!) protiv Nijemaca koji su ga sablažnjivali rasizmom i nacionalizmom. Te mu govore liberalni imperij nikad nije zaboravio, nakon rata proglasili su ga crvendaćem i prognali. Ono što me znanima, a što može Emil Čić znati jest pitanje zašto su Japanci umjesto istoka Rusije napali SAD; Hitlerov hazard sa Rusijom i objavom rata SAD-u donekle shvaćam. SAD-u nije odgovaralo ulaziti u rat dok Njemačka biološki i ekonomski ne potone i dok se moral civila ne razori teškim bombardiranjem. Industrija je cvjetala, a ruski i njemački teški gubici su odgovarali Zapadu. Smatrao je (Chaplin) da se Zapadna demokracija spašava na ruskoj fronti i silno se divio žrtvama Rusa u obrani domovine; stvarno veliki ruski narod je pobijedio fašizam uz prestrašne žrtve, cijele generacije rođene dvadesetih su izbrisane iz „knjige živih“.
 
S druge strane zar nije Staljin pravio pakt sa Hitlerom, zar nije Zapad financirao Hitlera i imperijalistički Japan, slao im naftu, strojeve i s njima trgovao. Chaplin tvrdi da nisu znali za logore u Njemačkoj; ali očito javnost nije znala ni za Staljinove čistke i grozne postupke prema Tatarima, Čečenima, Čerkezima, Poljacima, Litvancima Ukrajincima (gladomor); mogu misliti kako bi Charlijeva slobodna umjetnost i osobna sloboda prošli u shematiziranom sovjetskom kavezu, ljubakanja i rafinirane buržoaske navike bi zamijenio za izlet u Novosibirsk! U autobiografiji Charlijevoj se navodi sastanak sa tvorcem grozne atonalne glazbe (masakr nad klasičnim ukusom gori od Picassa) Schönbergom koji je proglasio sentimentalne i romantične skladbe Chaplinove lošim. Schönberg, Adorno, Jeffers, Einstein, H. G. Wells, Orson Wells, Theodor Dreiser, Abbé Pierre – toliki interesantni ljudi su prošli kroz Chaplinov život. Jean Cocteau mu je toliko bio sličan da su brzo zamorili jedan drugoga, te se na smiješan način panično izbjegavali.
 
Vrlo je poučna hagiografska priča o Cocteauovom skakavcu! Sa predsjednikom Hooverom se Chaplin nije dobro složio jer je Herbert Hoover (ne miješati sa Edgarom iz FBI-ja) želio pomoći gladne pod njemačkom okupacijom, što je smatrao Charlie za indirektnu pomoć nacistima. Hoover, vrlo moralan protestant (kveker), te sposoban i radin inženjer nije bio mason, pokrenuo je javne radove, hidroenergetske projekte te poljoprivredne radove, strogu poreznu politiku, pomoć siromašnima, ali ga je mason F. D. Roosevelt hametice potukao u Velikoj krizi 1929. uvodeći državni kapitalizam i kupeći benefite od Hooverovih mjera.
 
Chaplin se intenzivno družio sa samovoljnim milijunašom i medijskim magnatom Hearstom koji je podržavao totalitarne režime, osobito Mussolinijev u Italiji. Hearst je uzor O. Wellsu za njegovo remek djelo „Građanina Kanea“. Duštvo su mu i književnici i pjesnici G. B. Shaw, Irwing, Clare Sheridan,Th. Dylan, nadarena kiparica i nećakinja W. Churchilla koja je tobože bila simpatizer „crvenih“ i pravila biste Lenjina i Trockoga, a zapravo radila za englesku obavještajnu službu. Nju povezujemo i sa Hugom W. Koehlerom, američkim mornaričkim časnikom i obavještajcem u Rusiji, a sjetimo se da su Englezi priredili umorstvo Rasputina! U Chaplinovom društvu su Sid Grauman, neurokirurg Cecil Reynolds ekonomist Keynes, O. Mosley, sir Sassoon, Gandhi, Japanac Ken Inuku, Churchill, Paderewski, Godowski, i toliki velikani kista, pera i znanosti, te slavni državnici.
 
Prema novcu je bio oprezan, tako da u vrijeme Velike krize nije držao gotovinu na banci. Ženio se pet puta, prema majci bio vrlo nježan (završila je u ludnici slomljena teškim životom), sa bratom Sidneyem ostao duboko vezan cijeli život. Tvrdi da nije nikada imao više od 2 – 3 prisna prijatelja, i da je po prirodi melankolik i nepovjerljiv. Očeva braća su bila imućna; jedan je držao lanac krčmi u Londonu, drugi farmu konja u južnoj Africi; ništa nisu učinili da pomognu njemu i bratu, tada dječici u krajnjoj oskudici, čak nisu zajedno otišli na objed nakon sahrane oca preminulog u navršenoj 37. godini. Prigodom Charliejevog boravka u Japanu ubijen je predsjednik vlade, i naš glumac bio je u opasnosti; tajno društvo Crni Zmaj ipak je smatralo da tim ubojstvom ne će znatno narušiti japansko američke odnose.
 
Nakon rata su zbog Chaplinovog zauzimanja za otvaranje druge fronte 1942. vlasti SAD-a činile umjetniku neugodnosti. Prvi udarac imperija sastojao se od bizarnog slučaja neke nemoralne mlade žene koja je tužila Chaplina za očinstvo nad njenim djetetom, iako je on zadnji puta vidio dvije godine prije rođenja djeteta“. Slučaj je dodatno dobio na apsurdnosti kada je nakon dokazivanja krvnim testom da Chaplin nije otac država (tj. sud) preuzeo na sebe da tuži glumca u ime djevojke, te da ga natjera na plaćanje novca za dijete koje nije njegovo. Vlasti su mu zabranile povratak u SAD i udarile su porez na dobit kojeg je njegov film „Svjetlosti pozornice“ zadobio u Europi. Možda je Chaplinov film Gospodin Verdoux nadahnuo mladoga pisca Camusa? Prebogat, liričan život, pobjeda talenta nad bijedom, prosjak koji je postao filmski princ žabac!
 

Teo Trostmann

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Četvrtak, 20/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 885 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević