Get Adobe Flash player

Uzbuđeno srce

 
 
U dalekome gradu zavladala noć,
na ulicama nema zaspale raje,
razuzdana duša potajno se kaje,
mjesečina remeti gluhoj tami moć.
http://i385.photobucket.com/albums/oo293/rocky_01_bucket/Kiss_me_In_the_Rain_1_2.jpg
Sa šaputanjem noći ljubav je jača,
papiru predadoh osjećaje vrele,
ko ptice prema jugu misli se sele,
uzbuđeno srce k dragoj korača.
 
Jesenju idilu ljepotica diše,
mjesečina krasi biserje kolajne,
upoznati želim nježnog srca tajne.
 
Radoznali vjetar šapat noći njiše,
romantična duša piše verse sjajne,
živjet će za ljubav ove djeve bajne.
 

Ivan Gaćina, Zadar

Do vrata

 
 
Utonuo sam u pijesak do vrata, tek mi se glava izdvaja iznad horizonta zlatnine
Još mogu disati, mogu i sanjati o onome gradu, toliko dalekom da ga ne mogu ni zamisliti, ne mogu si dočarati niti jedan jasni detalj vedute
Caracas, Caracas, grad u daljini, grad gdje sam se mogao spasiti i postati i ostati ono što jesam, anonimni pjesnik, netko i nitko s puno prostora unaokolo
Žmirkam, pijesak mi zasipa oči, pokušava me odvojiti na silu od misli što me drže živim
Caracas, Caracas
https://encrypted-tbn2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRyq26Ved8whV1f15F-n23Wuwph9Iz5M-zXo6FWqdEF0zVIrLS8Sw
Pijesak prijeti, nasilan je, što će mi taj grad u glavi ispod ovog veličanstvenog drveća?
Zašto uopće pomišljam o daljini kada ovdje imam gotovo sve?
Tijelo mi je zarobljeno no još mi je duh slobodan, šapćem tiho pijesku a on me grčevitim trzajima sve snažnije zatrpava i već su i i usta pokrivena i gušim se, no oči još vide i sanjaju grad
 

Miroslav Pelikan

Izašao novi dvobroj Hrvatskog filmskog ljetopisa

 
 
Iz tiska je izašao novi dvobroj Hrvatskog filmskog ljetopisa. Ljetno-jesenski dvobroj (86-87) na 304 stranice donosi tematski blok o glazbi i filmu, s tekstovima Dejana D. Markovića o životu punka na filmu 1970-ih i 1980-ih godina, Irene Paulus o soundtracku serijala o Jasonu Bourneu i suvremenom skladanju za blockbustere, Marijana Tucakovića o vezama klasičnih pijanista s uspješnicama Hanna-Barbere i Warner Brothersa te Dejana Varge o utjecaju popularne glazbe na stvaralaštvo Pedra Almodóvara.
Novi Ljetopis donosi i studije dokumentarističkog opusa Vittoria De Sete, filmologije Siegfrieda Kracauera, medijske kulture i odgoja, raznolikosti filmova u hrvatskim narodnim knjižnicama, stanja svjetske dokumentarne produkcije na primjeru selekcije ZagrebDoxa. Kao i uvijek, novi Ljetopis donosi i recenzije aktualnog kinorepertoara, temeljite prikaze središnjih domaćih i inozemnih festivala (Pula Film Festival, Animafest, Dani hrvatskog filma, Motovun Film Festival, Oberhausen, Clermont-Ferrand) i novih knjiga.
 
Novi dvobroj (86-87) po cijeni od 80 kuna možete naručiti na www.hfs.hr. Na istoj poveznici dostupni su i prethodni brojevi (o Mihovilu Pansiniju, filmskom snimanju, televizijskim serijama, filmskoj avangardi, adaptacijama književnih djela na filmu i dr.) po promotivnim cijenama, kao i godišnja pretplata.
 
Ljetopis možete i osobno kupiti na adresi Hrvatskog filmskog saveza, Tuškanac 1, Zagreb, a od sljedećeg tjedna i u knjižarama Vuković & Runjić, Teslina 16, Zagreb; Superknjižara, Rooseveltov trg 4, Zagreb, Ljevak, Trg bana Josipa Jelačića 17 i Info zona, Jerina 1, Split. Tijekom trajanja Interlibera Hrvatski filmski ljetopis i druga izdanja Hrvatskog filmskog saveza moći će se kupiti na štandu izdavača Sandorf, paviljon 6, štand 6d.
 

Silvestar Mileta

Neizostavni nedjeljni odlazak na sv. Misu, svećenikovo tumačenje sv. Pisma i čitanje Biblije dodatna su inspiracija

 
 
Suvrememeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Ante Čulo, uz svoj redovni slikarski posao, slikanje i izlaganje, intenzivno se bavi i konzervatorskim poslom.
• Gospodine Čulo, u posljednje vrijeme istinski ste posvećeni obnovi značajnih sakralnih objekata iz prošlih vremena. S kojim se problemima susrećete u obnovi?
- Za Hrvatski restauratorski zavod radim od 1998. godine. Najprije kao vanjski suradnik, a sada kao stalni zaposlenik. Od tog vremena do sada mogu sa zadovoljstvom reći da sam radio na značajnim sakralnim i profanim spomenicima hrvatske kulturne baštine. Samo da nabrojim neke kao što su kapela sv. Franje na zagrebačkom Kaptolu, crkva sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu, predvorje crkve Bezgrješnog Začeća BDM u Lepoglavi, upravna zgrada bivše šećerane u Rijeci, palače Kerša i Restić u Dubrovniku, kapele sv. Križa i sv. Josipa u Varaždinu, Kneževa palača u Zadru i mnogi drugi.
U obnovi se susrećemo s problemima propadanja objekata ili njihovih dijelova uslijed djelovanja atmosferilija, sila prirode ili nasilnog djelovanja tj. vandalizama i razaranja JNA u srpskoj agresiji na Hrvatsku 90-ih. (http://www.h-r-z.hr/) Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture imao je jednodnevni stručni skup Hrvatski restauratorski zavod i zajednica – partneri u očuvanju baštine koji se održao u srijedu, 5. listopada, u Muzeju Mimara u Zagrebu.(http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=15947) Hrvatski restauratorski zavod izdaje godišnjak, časopis Portal, recenzirani znanstveni časopis koji redovito izlazi od 2010. godine. Usmjeren na predstavljanje znanstvenih i stručnih članaka o istraživanjima, radovima, rezultatima, teorijskim promišljanjima i povijesnim prikazima, Portal svoje stranice pruža svima koji se stručnim doprinosima i novim znanstvenim spoznajama žele uključiti u promišljanje i afirmaciju konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
 
• Ističem ovom prigodom crkvu u Rakitju, posebno vitraje.
- Da. S posebnim veseljem radim na likovnim rješenjima sakralne tematike. Godine 2009. sudjelujem na natječaju zagrebačkog Kaptola za rješenja vitraja za novu crkvu bl. Alojzija Stepinca u Rakitju, Bestovju i Novakima. Odabrano je 10 mojih prozora uz renomiranog kolegu Branimira Dorotića kojem je odabrano 20 prozora. Na mojim rješenjima pozabavio sam se temom Euharistije i njenoj simbolici. Vitraji su smješteni u bočne lađe crkve. Polovici vitraja zajednički je centralni križ, a polovici Sunce na različitim položajima kako putuje od izlaska do zalaska kao što je i ljudski vijek, od rođenja do prirodne smrti u pratnji križa.
• Na koliko ste lokaliteta do danas ukupno radili i kakva ste iskustva stekli?
- Gore sam nabrojio neke značajne lokalitete za koje se Ministarstvo kulture odlučilo da idu u sustav obnove. Tamo sam s kolegama iz (našeg) odjela za štukaturu i u izvrsnoj suradnji s kolegama iz drugih odjela sticao iskustvo i znanje, radio po pravilima struke. Iskustva su različita, zavisno o zatečenom stanju objekta, njegovu oštećenju ili oštećenju umjetnine. Uglavnom su to do sada bili temeljiti i obimni konzervatorsko-restauratorski radovi bilo na sakralnim ili profanim objektima.
 
• Koliko obnova, restauracija doista može zadržati ili spriječiti propadanje takvih objekata?
- Primjerena restauracija i konzervacija najviše mogu učiniti u sprječavanju propadanja objekata odnosno predmeta zaštite. Naravno proces propadanja ne može se trajno zaustaviti on je neminovan. RZH kao krovna ustanova u očuvanju i obnovi kulturne baštine čini sve da posao obavi kvalitetno.
 
• Vi, naravno, slikate redovito. Što u posljednje vrijeme prednjači u motivima?
- Radim ponešto, ne baš koliko bih htio. U radovima su prisutni pejsaži, portreti, žanr scene, ilustracije za knjige itd. Naravno tu su i sakralni motivi.
• Osobito njegujete i razvijate sakralni ciklus.
- Posao koji obavljam tj. moje radno mjesto najčešće je u nekom sakralnom prostoru, bilo kapela, crkva, kor ili neko crkveno predvorje. To okruženje sugestivno djeluje na mene. Često sam okružen vrhunskim djelima svih stilova i oblika od Romanike, Renesanse do Baroka. Neka promišljanja u duhu Evanđelja prebacujem na papir, platno... Naravno neizostavni nedjeljni odlazak na sv. Misu, svećenikovo tumačenje sv. Pisma i čitanje Biblije dodatna su inspiracija.
 
• Kada bi imali više vremena, kada bi mogli samo slikati, što bi slikali?
- Teško je imati savršene uvjete. Svakom je danu dosta njegove muke. Možda ovako mora biti. Svakodnevno nastojim ponešto zabilježiti u blok za skiciranje, za bolja vremena.
 
• Može nekoliko riječi o slici na kojoj trenutačno radite?
- Trenutačno radim na skicama vitraja za jednu crkvu.
• Planovi, monografije, izložbe...?
- Na ovo pitanje ne mogu odgovoriti. Prijašnjih nekoliko godina davao sam CD-e s radovima u neke galerije. Nitko se nije javio s bilo kakvom povratnom informacijom. Nastavit ću raditi ono što volim. Galerije, i izložbe nisu presudne.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Utorak, 16/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 992 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević