Get Adobe Flash player

Spekulativnost – post dizajnerska praksa ili nova utopija?

 
 
U četvrtak, 6. listopada u Galeriji umjetnina u Splitu otvorena je izložba „Spekulativnost – post dizajnerska praksa ili nova utopija?“. Izložba je predstavljala Republiku Hrvatsku na ovogodišnjoj XXI. međunarodnoj izložbi 'Milanski trijenale − La Triennale di Milano',  pod nazivom „21. stoljeće. Dizajn poslije dizajna“.
http://infozona.hr/sadrzaj/dogadaji/foto/2016-10-05-11-30-4023-.jpg
Izložba predstavlja ukupno deset radova i projekata devetero autora, odnosno autorskih tandema koji djeluju u području dizajna, suvremene umjetnosti, kao i na sjecištima disciplina. To su Lina Kovačević, s projektom Set za romantičnu on-line večeru (2011.);Robert Čanak s radom Hibridni zaljev – Iskapanje budućih identiteta (2014.); Anselmo Tumpić s radom Tateye (2010.); Nikola Bojić s radom Praznina u ulici Felton (2014.); Nikola Bojić i Damir Prizmić s radom USB killer (2016.); Ivica Mitrović i Oleg Šuran, s radovimaEutropia(2014.) i Južnjačka utjeha (2016.); Nina Bačun i Anders Mellbrat s projektom Man-Machine Affairs (2011.); Andreja Kulunčić s projektom Zatvorena zbilja: Embrio (1999. – 2000.); te Silvio Vujičić s radom Parfem (2006.)
 
Spekulativni dizajn je kritička dizajnerska praksa koja obuhvaća ili je u relaciji s nizom sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima: kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn, futuristička imaginacija, umjetnički dizajn, tranzicijski dizajn i dr. Radi se o diskurzivnoj djelatnosti utemeljenoj na kritičkom razmišljanju i dijalogu koja propituje dizajnersku praksu (i njegovu modernističku definiciju). Međutim, spekulativni dizajnerski pristup proširuje kritičku praksu korak dalje, prema imaginaciji i vizijama mogućih scenarija.
 
Spekulativna dizajnerska praksatakođer je i jedan od najznakovitijih primjera nove interakcije disciplina. Stoga je zanimljivo promotriti kako novi dizajneri percipiraju svoju praksu: sebe nazivaju transdisciplinarnim, post-disciplinarnim ili čak post-dizajnerima, a nerijetko i samo – dizajnerima. Međutim, ponekad uopće ni ne navode da djeluju iz dizajnerske perspektive. Namjera spekulativnih dizajnerskih fikcija ne bi trebale biti utopijske ili distopijske znanstveno-fantastične vizije budućnosti, već otvaranje dijaloga o tome kakva budućnost može biti. Spekulativna praksa otvara prostor za diskusije i promišljanja alternativnih mogućnosti i opcija, te otvara prostor za imaginaciju i redefiniranje samog odnosa sa stvarnošću. Kroz svoju imaginaciju i radikalni pristup, koristeći dizajn kao medij, tjera na razmišljanje, podiže svijest, propituje, provocira djelovanje, otvara rasprave te može ponuditi alternative nužne današnjem svijetu.
 

Nives Matijević

Povjetarac blagi preko poljane piri

 
 
Razotkrilo cvijeće raskošnu ljepotu,
livadama lete šaroliki leptiri,
poj raspjevanih ptica daleko se širi,
priroda ćuti Božju, očinsku dobrotu.
http://www.hotel-r.net/im/hotel/au/summer-breeze-24.jpg
Upijaju oči nedosežnu divotu,
radoznalo sunce iza oblaka viri,
povjetarac blagi preko poljane piri,
pruža proljetna radost smisao životu.
 
Anđeli i vile zapjevali u koru,
boje duge horizontom se slijevaju,
cvate prostrana livada, buja svježinom.
 
Priključila se duša nebeskome zboru,
ljubav, sreća o slozi pripovijedaju,
diše svijet protkan bajkovitom milinom.
 

Ivan Gaćina, Zadar

             Prijetnja domoljubu smrću

 
 
                Tko to ime suca krije
                Pa mu više nije važno
                Da li smije il' ne smije
                Svjedočiti podlo, lažno?
http://www.maxportal.hr/wp-content/uploads/2016/09/issil-na-filozofskom-660x330.jpg
                Tko to sudbu Hrvatima
                Po mjerama stranca kroji?
                Tko to Jude škude prima
                A zlih djela se ne boji?
 
                Tko to zlo za dobro nudi?
                Tko Hrvatu domoljubu
                Za svu ljubav smrću sudi?
 
                Ne znam kada niti tko će
                Raskinuti okov zloće,
                Ali znam da može. Hoće!
 

Malkica Dugeč, 9. 7. 2016.

Jozić prema protivnicima kao partijski dužnosnik

 
 
Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, jedan od glavnih autora Hrvatskog pravopisa, obuzet je svojim protivnicima. Pa kaže: “Pravopisni rat je gotov: lobiji su se bunili jer besplatno dijelimo pravopis, no sada im borba više nema smisla”. Hoće reći kako je motiv nezadovoljstva njegovim uratkom među onima koji su pravili druge pravopise novac, ali kakav god motiv bio, autori tih pravopisa kao što su Babić, Ham, Moguš..., od Jozića su kudikamo ugledniji, u usporedbi s biografijama tih stručnjaka njegova je patuljasta, a njihovi priručnici bili su vrhunski dometi u hrvatskom jezikoslovlju. Osim toga, ne dijeli on besplatno pravopis niti na njega troši iz svog džepa, svaki primjerak i svaka objava na internetu plaća se iz proračuna ili iz džepa građana.
http://www.ss-tujevica-kt.skole.hr/upload/ss-tujevica-kt/images/static3/1325/Image/pravopis.png
Jozićeva opsjednutost protivnicima ide sve do sramotnih političkih optužbi, pa će tako, rekavši kako Hrvatski pravopis smeta “nekim našim ekstremistima”, trijumfalno zaključiti: “Tješi me jedino to što je riječ o – ekstremistima.” To je u biti ista optužba kao ona koju su davno u jugokomunizmu o potpisnicima slavne Deklaracije izricali partijski dužnosnici. Ekstremno znanstveno.
 

Milan Ivkošić, https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/20160910/282342564292375

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Srijeda, 19/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 986 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević