Get Adobe Flash player

Pjesnička manifestacija domoljubne pjesme, Knin – Pakoštane, 2016.

 
 
Hrvatsko književno društvo ogr. Zadar, drugu godinu zaredom pokreće pjesničku manifestaciju domoljubne pjesme STIJEG SLOBODE prema izvornoj ideji Nikole Šimića Tonina, kako će se i zvati nagrada za najbolju domoljubnu pjesmu, STIJEG SLOBODE, koja će se dodjeljivati svake godine. Pjesnička manifestacija je zamišljena tako da se pjesnici nakon odabira pjesama pristiglih na natječaj njih deset, pozove na pjesničko veće domoljubne pjesme na kninsku Tvrđavu. 
http://portalbiograd.com/wp-content/gallery/manifestacijapak/image-30f2ec42a431c13f6cfeb5e4d9457697d77ab5f78b78765400bd96f0831987ef-V-Kopiraj.jpg
U vrijeme proslave DANA OLUJEodržat će se pjesnička manifestacija pod nazivom Stina Pradidova, gdje će žiri ocijeniti i odabrati pobjedničku pjesmu, koja će biti objavljena zajedno s drugih deset odabranih pjesama na e-književnim novinama Poetski frnjokulii Zadarski književni ljetopis, a i u Zborniku STIJEG SLOBODE. Nagrada za najbolju domoljubnu pjesmu dodijelit će se u Pakoštanima na dan rođendana heroja DOMOVINSKOG RATA Ante Gotovine,na pjesničkoj večeri pod nazivom STIJEG SLOBODE, gdje će biti priređena pjesnička večer pobjedniku/ci pjesničke manifestacije.
 
Ideju je podržala i predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarovići mnoge Institucije, Tijela uprave, Udruge i istaknuti pojedinci. Pobjednik/ca dobiva plaketu STIJEG SLOBODE, i umjetničku sliku. Radove (jednu domoljubnu pjesmu potpisanu punim imenom i prezimenom i kraću biografiju) s naznakom: Natječaj za pjesničku nagradu STIJEG SLOBODEslati na e-adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.O pobjedniku/ci odlučivat će žiri u sastavu: Nikola Šimić Tonin, Ante Nadomir Tadić Šutra, Žaklina Glibo, Anita Martinac, Mirjana Majić, Andreja Malta, Valerijo Orlić, Ante Gregov Jurin, Joso Nekić, Dragan Gligora, Davor Jašek, Izaslanik/ca Predsjednice RH, predstavnik/ca grada Knina.
 

Nikola Šimić Tonin

Da si stranac u domu svom

 
 
Teško je biti sam,
Da nemaš kome reći bol,
Da radost nemaš podijeliti s kim
Da si stranac u domu svom.
http://static-1.mojnet.com/foto10446-2329-118562/samoca-i-misli.jpg
     Da želiš toplinu riječi
     Utjehu meku kad srce ti plače,
     Da dijeliš višak radosti i sreće
     Svakom, tko se s tobom kreće.
Prosjak si duše i osjećaja,
Moliš Boga i pričaš mu jade,
Želiš da sreće malo ti dade,
I društvo koje će vratiti ti nade.
 

Tiho Vranješ

Prepuštam se bjelini platna pa gdje stignem

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjenik, slikar Loren Ligorio rođen je 1955. godine u Dubrovniku. Diplomirao je povijest umjetnosti. Intenzivno slika od rane mladosti. Poznat je po pejzažima Konavala, ali i po drugim dubrovačkim motivima. Djeluje u duhu dubrovačkog kolorizma. U posljednje je vrijeme posvećen intenzivnom radu na novome ciklusu.
• Gospodine Ligorio, u posljednje vrijeme temeljni motivi u Vašem atelijeru su sakralni. Što je osnovna karakteristika Vašeg pristupa sakralnom?  
- Ovaj sakralni ciklus naslanja se na prethodnu izložbu s tematikom grčke mitologije. Moj pristup sadašnjim slikama religioznog karaktera nije se u mnogome promijenio jer me više interesira likovna i estetska problematika nego duhovna dimenzija.
 
• Izdvajaju li se pojedini sakralni motivi i što je kod njih posebno privlačno?
- Čak mogu reći da je cijeli ciklus nastao iz čisto pragmatičnih pobuda. Naime ova 2016. godina posvećena je štovanju našeg parca sv. Vlaha, i ja kao Dubrovčanin želim likovno pridonijeti svetkovanju sudjelovanjem u dvjema izložbama. Dakle, prevladavaju slike sv. Vlaha, njegovih moći, procesije, a uzgred sam neovisno tim izložbama naslikao za druge namjene par Bogorodica, Ecce homo i Pieta.
• Otkad je ljudske povijesti, umjetnici obraduju sakralne motive. Na što sve umjetnik danas mora paziti kako bi izbjegao zamke i ispunio zadatak?
- Što se tiče rukopisa u ciklusu sv. Vlaha bio sam vođen jednom skorašnjom idejom, kako je naš zaštitnik armenski svetac, zašto ne iskoristiti i preoblikovati na svoj način maniru takvog ikonopisa. Moram priznati kako nisam ljubitelj prikazivanja svetačkih figura u maniri herojskih i ljepuškastih manekena, već naprotiv u ovom ciklusu to su dvodimenzionalni likovi nesavršene i neobične anatomije, kojom nastojim pojačati njihovu impostaciju i značaj. Mislim da slikari ne bi trebali započeti sliku sa bilo kakvom zadrškom, jer umjetnost bez provokacije i propitivanja ne postoji. Uostalom svak stoji iza svog rada i odgovara prije svega svojoj savjest, a onda svim drugima.
• Dugi niz godina radili ste na otmjenom, odmjerenom, suptilnom ciklusu krajobraza. Kada se i kako pojavilo zanimanje za sakralno?
- Sakralno je uvijek bilo prisutno u mom stvaranju, jer je vrlo očekivano, kad se rodite i odrastete u kršćanskoj sredini okruženi svim simbolima vjere, kako slikama tako mnogobrojnim crkvama, običajima rođenja i umiranja, te očaravajućom zvonjavom prije svakog ručka, to zaista mora ostaviti trag koji svakako oboji vašu paletu.
• Je li se promijenio Vaš kolorizam u novome ciklusu?
- Što se tiče kolorita u mom ciklusu on je i dalje živ i veseo, novost je siva boja kao natruha između boje i crteža koji se također pojavio.
 
• Jeste li zadovoljni dosadašnjim razvojem novoga ciklusa?
- To je i dalje slikarstvo sitnih radosti, slučajnih pogleda koje mi pruža mir i zadovoljstvo.
• Što je još novo, možda u atelijeru? Ili nekoliko riječi o planovima.
- Ako razgovaramo o planovima, jedini plan je da plana nema, prepustiti ću se bjelini platna pa gdje stignem, a moj sin je ovako završio predgovor jednom mom katalogu i zaista točno odredio moj put. Ovdje, pod uglobljenim redom gotskih stupova, u polusjeni pripitomljene loze, drijema šareni slikar snivajući rozete i guste leandre, kamena pila, lovor - stručke i brončane kanjule.
 

Miroslav Pelikan

Bogatstvo kulturne baštine grada Zadra i šire okolice

 
 
Nakon više od 30 godina otvoren je stalni postav rimske zbirke u Arheološkom muzeju u Zadru. Smješten pored staroga rimskog foruma, Arheološki muzej u Zadru pruža njegovim posjetiteljima bogatstvo kulturne baštine grada Zadra i šire okolice, od pojave pračovjeka pa sve do kasnog srednjeg vijeka. Ono je danas obogaćeno antičkom zbirkom te se tako i taj postav pridružio prapovjesnoj zbirci koja se nalazi kat iznad rimske zbirke i srednjovjekovnoj zbirci koja se nalazi u prizemlju. Nakon što je otvoren stalni postav rimske zbirke, djelatnici Arheološkog muzeja u Zadru odlučili su napraviti jedan mali katalog stalnog postava rimske zbirke kako bi njegovi posjetitelji dobili što bolji uvid u postav. Svoj naum su ostvarili izlaskom kataloga iz tiska 2016. godine. Katalog skupine aurora (Katalog stalnog postava rimske zbirke, Arheološki muzej u Zadru, Zadar, 2016., 108 str.) tiskan je u nakladi od 500 primjeraka.