Get Adobe Flash player

Vukovarka pobjednica Drugoga književnog natječaja Stijeg slobode

 
 
Pobjednica 2. književnog natječaja 'Stijeg slobode' za najbolju domoljubnu pjesmu za 2016. je pjesnikinja SANJA KOSIĆ- ANNA iz Vukovara sa pjesmom MAJČIN VAPAJ
http://www.kns.ba/s/images/stories/7Susteti-2/Sanja%20Kosic.jpg
Sanja Kosić
 
Trećega kolovoza 2016., u 20.00. – „Stijeg slobode“, finalna večer – „Stina pradidova“, na ljetnoj pozornici kninske tvrđave. Sve je počelo hrvatskom himnom, bez najave, u izvedbi umirovljenika grada Knina, zbor „Zlatne godine“, na znak voditeljice. Nazočnima izuzetno posječene pjesničke večeri Domoljubne poezije (od 517 prispjelih pjesama odabrano je za ovu večer njih 20) na kninskoj tvrđavi ispod Stijega slobode obratila se voditeljica finalne večeri „Stijeg slobode – Stina pradidova“- Marija Antonija Vodanović iz Vodica riječima:
 
- Poštovani, i u ovom svečarskom činu nikad ne smijemo zaboraviti naše najodvažnije sinove i kćeri koji su ugradili svoje živote u slobodu hrvatskog naroda. Svima njima na čelu sa prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, minutom ponosne hrvatske tišine odajmo najdublju počast. Neka im je laka slobodna hrvatska gruda!
Pokrovitelji finalne večeri festivala Domoljubne poezije „Stijeg slobode“ Knin – Pakoštane 2016., bili su: Grad Knin, grad Zadar, Zadarska i Šibensko – kninska županija, „Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti“.
Na samom početku nazočnima su se obratili organizatori: Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar, idejni tvorac manifestacije govoreći o njenome odjeku čemu svjedoči broj prispjelih pjesama na pjesničku manifestaciju Domoljubne pjesme, te Ante Nadomir Tadić Šutra, predsjednik glazbene udruge Knin fest, suorganizator, koji je domaćinski pozdravio uvažene goste, posebice Charlesa Bilicha svjetski poznatog slikara iz Australije hrvatskih korijena, čije slike dosežu milijunske iznose, jednu od svojih slika prodao je za 1, 7 milijuna australskih dolara. Došao je iz Australije dati svoj obol akciji „Knin za Vukovar“ u obnovi vukovarskoga Vodotornja.
U ime grada Zadra nazočnima se obratio profesor hrvatskog jezika i književnosti Joso Nekić pročelnik za prosvjetu grada Zadra i prenio pozdrave zadarskoga gradonačelnika Božidara Kalmete. Pozdravio ideju koja mostom stihova povezuje županije, gradove, Hrvate u svim zakutcima kugle zemaljske, a kako i sam piše i objavljuje, (izdao dvojezičnu hrvatsko – njemačku knjigu pjesama) kazao jednu svoju pjesmu.
 
Izaslanik grada Zagreba u ime gradonačelnika Milana Bandića bio je prof. Tedi Lušetić.
Domaćin, gradonačelnik Hrvatskog kraljevskog grada Knina, gos. Nikola Blažević, pozdravio je nazočne, ukazao na značaj manifestacije Domoljubne poezije koja govori kninskom tvrđavom kako to kaže i idejni tvorac pjesničke manifestacije Nikola Šimić Tonin u svojoj pjesmi: „Krštena si zemljo na tvrđavi Knina“. Finalna večer nosi ime po stihovima suorganizatora pjesnika Ante Nadomira Tadića Šutre: „Stina pradidova“, a gdje je ta stina ako ne na tvrđavi Knina!? Nakon ovih riječi otvorio je festival domoljubne riječi.
Pozornica je prepuštena 21 pjesniku od njih 517koji na natječaj poslaše svoje radove, čiji stihovi iscrtaše najljepše domoljubne mozaike Lijepe naše.
 
Prvi nastupi Vlatko Majić, profesor hrvatskog jezika i književnosti, objavio 8 knjiga poezije i proze. Nagrađivan i prevođen na više jezika. „Stijeg slobode“ anagram „Dost je bilo seg“... i tako od 1 do 21. 1. Vlatko Majić ,,Stijeg slobode˝ anagram  ,,Dost’ je bilo seg’˝; 2. Lovrić Fabijan „Sloboda“, koji iz samo njemu znanih razloga kazao neprijavljenu pjesmu; 3. Marin Fuzul ,,Pismo ratnika 2015˝; 4. Julijana Plenča ,,Krasote i brazdanja˝; 5. Vendelin Karačić ,,Moja domovina˝; 6. Grgo Mikulić ,,Oprosti im Bože˝; 7. Dragan Mučibabić  ,,Zaboravit ne mogu˝; 8. Zoran Čapalija – Čaplja ,,Domovino˝; 9. Anđelka Korčulanić ,,Zov domovine˝; 10. Nedjeljko Osterman: „Dom“; 11. Matej Škarica ,, Hrvatska A.D. 2014˝ , izuzetna i zapažena pjesma; 12. Neda Dukarić Kosteloc ,,Mati moja˝; 13. Nela Stipančić Radonić ,,Ispod kamena˝ ; 14. Zdravko Ostojić: „Klavijatura“; 15. Sanja Kosić – Anna ,,Majčin vapaj˝; 16. Franka Fani Kohn ,,Kolijevka sam navijek ponosita roda˝ od mnogih ostao je žal zašto ista pjesma nije bolje kazana; 17. Tomislav Meštrić ,,Grom˝; 18. Zdravko Odorčić ,,Živim te srcem od prvog plača˝; 19. Mirjana Pejak Peki ,,Povratak hrvatske duše˝; 20. Slavko Vranjković ,,Vukovarska golgota˝...
Nedjeljko Osterman zatražio je da njegove stihove na kninskoj pozornici kaže njegova supruga, kako ne udovoljiti toj želji... Stihove pjesme pjesnika Tomislava Meštrića, „Maloga Meštra“ s otoka Kukljice, kazao je nadahnut stihovima Enio Grdović, predsjednik društva Zadarskih Arbanasa.
S pozivnicom organizatora svoje stihove kazali su: Željka Marija Čorak iz Vankuvera, daleka Kanada „Srpanj 1995“  i Ivica Oršolić „Na grobu hrvatskog vojnika“.
21 pjesnik za 21 godinu slobode, samostalnosti i ponosnog vijorenja naše trobojnice: crven, bijel i plavi, na kninskoj tvrđi – „Stijeg slobode“ nad „Stinom pradidova“.
 
Ante Nadomir Tadić Šutra, prije povlačenja prosudbenoga povjerenstva do konačne odluke o pobjedniku II po redu manifestacije Domoljubne pjesme, pročitao je izvadak iz poeme: „Ustani kada kažeš Vukovar“ Nikole Šimića Tonina i svoju pjesmu „Stina pradidova“. Zvijezda večeri, klapa Sinj održala je mali koncert antologijskih skladbi.
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Nikola Šimić Tonin; idejni začetnik manifestacije, afirmirani književnik iz Zadra i Knina, predsjednik Hrvatskog književnog društva Og. Zadar. Ante Nadomir Tadić Šutra; suorganizator, pjesnik i književnik, predsjednik glazbene udruge Knin fest. Gradonačelnik grada Knina gosp. Nikola Blažević. Joso Nekić, pjesnik, profesor hrvatskoga jezika i književnosti. Pročelnik za prosvjetu i obrazovanje grada Zadra. Žaklina Kutija, književnica iz Zadra, ravnateljica „Zadarske privatne gimnazije s pravom javnosti“. Mirjana Majić, pjesnikinja iz Zadra, predsjednica udruge Makedonaca grada Zadra. Andreja Malta, hrvatsko – slovenska pjesnikinja, kulturna djelatnica te istaknuta članica udruge Slovenaca „Lipa“. Valerijo Orlić, pjesnik s otoka Paga, počasni predsjednik HKD. Dr. sc. Dragan Gligora, urednik na Hrvatskome radio Kninu. Davor Jašek, istaknuti skladatelj, glazbeni urednik Hrvatskoga radio Knina. Prof. Goran Mrnjavac, kulturni djelatnik. Ledi Oreb, urednica na Hrvatskoj radio televiziji. Tedi Lušetić, izaslanik gradonačelnika grada Zagreba. Charles Bilich, istaknuti likovni umjetnik. Mato Čurak, kulturni djelatnik, dragovoljac Domovinskoga rata. Anita Martinac, pjesnikinja iz Mostara, dragovoljac Domovinskoga rata, pobjednica prve manifestacije Domoljubne pjesme „Stijeg slobode“ – Knin – Pakoštane 2015. Tomislav Vrdoljak, zamjenik župana Šibensko – kninskog. Josipa Rimac, saborska zastupnica. General Mate Ostović, zapovjednik hrvatske kopnene vojske Karlovac. Nenad Damjanović, pročelnik za Društvene djelatnosti grada Knina. Mato Milanović, ravnatelj POU Knin. Veselko Bilić- Srećko, pjesnik, stopostotni invalid Domovinskog rata.
 
Mnogobrojno prosudbeno povjerenstvo donijelo je jednoglasnu odluku koju je objelodanio predsjednik prosudbenoga povjerenstva i ujedno počasni predsjednik HKD Valerijo Orlić, koji se obratio prigodnim riječima, dajući punu potporu manifestaciji i kao istaknuti pjesnik što bi drugo već pjesmom koju je napisao za ovu prigodu produžio neurozu iščekivanja odluke povjerenstva. Učesnici su pozvani na svečanu tribinu.
Ravnateljica „Zadarske privatne gimnazije s pravom javnosti“, književnica i voditeljica niza „Smotri folklora u Polači“, zaljubljenica u klapsko pjevanje, uručila je voditelju klape Sinj Mojmiru Čačiji svečanu diplomu: „Stijeg slobode“.
 
Dvije ravnopravne nagrade za II. mjesto pjesničke manifestacije „Stijeg slobode“ dobile su iz ruku organizatora Nikole Šimića Tonina i Ante Nadomira Tadića Šutre pjesnikinje: Nela Stipančić Radonjić („Ispod kamena“) i Neda Dukarić Kostelac („Mati moja“).
Sanja Kosić – Anna iz Vukovara, odlukom prosudbenoga povjerenstva, pobjednica je II po redu „Stijega slobode“, manifestacije Domoljubne poezije Knin – Pakoštane 2016., - pročitao je odluku povjerenstva njegov predsjednik Valerijo Orlić - i u Pakoštanima će pred sam rođendan generala Ante Gotovine imati pjesničku večer.
Pobjedničku diplomu „Stijeg slobode“ pobjednici predao je kninski gradonačelnik Nikola Blažević. Umjetničku sliku, rad akademskoga slikara iz Zadra, Borisa Žuže, pobjednici je predao pročelik za prosvjetu i obrazovanje grada Zadra prof. Joso Nekić.
Do sljedeće godine, nadamo se službenome pokroviteljstvu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarević. Pokrenut je službeni postupak proglašenja pokroviteljstva.
 
Pobjednička pjesma Sanje Kosić – Anne: Majčin vapaj: Sačuvaj me, Bože, /dušu da ne / ukaljam kletvom / kad zaboli me rana / Suviše krvi i suza palo je / u svitanju hrvatskog dana // Ne brojim otkucaje sata više / Ne osluškuje majka / poznati korak u gluhoj noći / Tek / srce promuklo: / "nema ga", viče, / i jecaj taj peče u samoći // Slomila me odavno tuga, / gladnu nesanicu / noćima svojim hranim / U boli iščekujem jutra / i pravo na istinu / kao sin / moj hrvatsku grudu, branim // Godina za godinom ide, / prolaze dani i sati, / život primiče se kraju, / gubim strpljenje, gubim snagu i san / Isti me očaj  u korak prati / pa kao ptica slomljena krila / vapajem istim započinjem dan // Ne sudite mi, molim vas, oštro, / ta obična sam  mama / i još tako malo vremena imam / s vjetrenjačama da se borim / Moji obrazi stidom ne gore / dok klečim pred vama / nit ponizno saginjem glavu / dok za milost vas molim / Kosti / Samo mi kosti njegove dajte, / u toj želji gorkoj srce često vrisne / Njih umorna majka ište / da ga još jednom drhtavom rukom / na grudi svoje stisne, / molitvom pokrije tihom / i na počinak posljednji spremi / vodicom svetom // Dosta je bilo laži / U prozoru gasne svjetlo posljednje svijeće, / čeznem za mrakom / Ne plačite za majkom, ne nosite joj cvijeće, / samo joj dajte da sniva / sa svojim sinom junakom // Više ga nema / Gorčine puste majčine suze su pune / Uslišite molbu, kosti mi njegove dajte, / ne  tražite majka da vas kune / Teška su vaša djela, al želim vam sreću, / ako bar jednom budete ljudi, / Ja ne mogu i neću, / za sve što učiniste nebo neka vam sudi
 
SANJA KOSIĆ- ANNA: Rođena je 27. 7.1965. godine u Vukovaru, gdje i danas radi kao medicinska sestra. Kćer je i supruga dragovoljca domovinskog rata, te majka dvoje odrasle djece. Književnost voli i prati od rane mladosti, a posebna strast joj je poezija koju piše, samozatajno, već dugi niz godina. Svoj javni put u poetskom izričaju započela je na Facebook-u pod imenom Anna Maier, odatle je ostao nadimak Anna. Sudionik je Međunarodnog festivala „Dani ljubitelja knjige“ u organizaciji HKD Rijeka, Međunarodnog pjesničkog festivala „More na dlanu“ ( Trogir 2012, i Biograd n/m 2013, te Pula 2015 ) u organizaciji „Kulture snova“ iz Zagreba, VI „Novosarajevskih književnih susreta“, „Lire naive“  u organizaciji Matice hrvatskih iseljenika u Subotici, Međunarodnih pjesničkih susreta u Gunji, kao i Županjskog šokačkog sijela, Večeri duhovne poezije, te brojnih pjesničkih druženja i manifestacija u Hrvatskoj  i šire. Godine 2014 na Festivalu domoljubnih pjesama u Vukovaru zauzela peto mjesto, na što je osobito ponosna. Pjesme su joj objavljene u četrdesetak zbornika poezije, uglavnom međunarodnog karaktera. Teme pjesama su ljubav i život općenito, fascinirana je Dunavom, rijekom koja protiče kroz njen rodni grad, te mu se u mnogim pjesmama obraća, kao starom prijatelju. Članica je Udruge za kulturu i turizam „Providenca“, Biograd n/m, kluba poezije „Kultura snova“ iz Zagreba, te KLD Rešetari. Prva samostalna zbirka poezije objavljena joj je 2013. godine pod nazivom „Srce od pijeska“, a u pripremi je druga knjiga koja bi trebala iz štampe izaći krajem godine.
 

Nikola Šimić Tonin

Vatru i ljubav kriju

 
 
Oči zlatne Tvoje,
Svijetle, plave boje,
Tužne, prozirne, mile,
Nježne ko nit od svile.
http://www.marinovic-konavle.hr/img/14slide.jpg
          Vatru i ljubav kriju,
          Groznicu, vjeru i dušu,
          Odraz su tvog srca
          Željnog nježnosti i sunca.
 
Ispod pogleda krhkog
Ko snježne pahulje mekog,
Skriva se želja neka
I ljubav, ljubav se čeka.
 
            Volio bi da ljubav utopim
            U očima tako dubokim,
            Da živim, da gledam dobrotu
            U očima plavim
             I snivam za anđelom zlatnim.
 

Tiho Vranješ

Moja obitelj s očeve strane dala je više umjetnika

 
 
Akademski slikar iz Dubrovnika, Tonko Smokvina, rođen je 1980. godine u Dubrovniku. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Eugena Kokota 2003. godine. Samostalno izlaže od 2005., a skupno od 2002. godine. Istaknuti je pripadnik suvremene likovne scene i autor snažnog nadahnuća.
• Pripadate najmlađoj generaciji suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, u srednoj školi bili ste kod Josipa Trostmanna, da bi potom diplomirali kod Eugena Kokota na ALU-u u Zagrebu. Koliki je njihov utjecaj bio na vaš rad i likovno formiranje?
- Samim odabirom umjetničke škole odlučio sam se baviti umjetnošću. Josip Trostmann, vrsni kolorist prepoznao je moju sklonost prema boji i mogu reći da je na neki način utjecao na moje likovno formiranje. Kasnije se moje likovno formiranje nastavilo na ALU-u u Zakrebu gdje sam 2003. godine diplomirao slikarstvo u klasi prof. Eugena Kokota. Trostmann i Kokot kao vrsni koloristi prepoznali su moj osjećaj za boju te mi davali punu slobodu ne sugerirajući mi ništa vezano za odabir palete boja. I danas smatram da je nekom tko osjeća boju teško ili nepotrebno sugerirati išta vezano za boju, jer s tim se rodiš ili ne. Sjećam se jednog razgovora na 4. godini kad mi je prof. Kokot rekao „kolega vi ćete cijeli život slikati“.
• Od samog početka kolorizam je vaš zaštitni znak.
- Tako je. Boja je nešto što me vuče, čemu težim, gdje se dobro osjećam. Od samog početka su me povezivali s dubrovačkim koloristima što i nije čudno kad djelimo isto dubrovačko svjetlo.
 
• U rodu ste s poznatim umjetnicima?
- Moja obitelj s očeve strane dala je više umjetnika od kojih je najznačajniji Mato Celestin Medović. Moj pradjed Julije Đulo Medović bio je neput (nećak) Mata Celestina Medovića tako da i od tuda vjerujem potječe moja povezanost i osjećaj za boju.
 
• Mediteranske motive realizirate ekspresionistički.
- Moram reći da vrijeme volim provoditi u prirodi okružen morem tako da na slikama prevladavaju mediteranski motivi koje slikam ekspresionistički naginjući na apstrakciju. Kod slikanja volim istraživati mogućnosti ,odnose boja vođen nekim unutarnjim osjećajem.Slikama dominiraju pokreti, pastozni namazi govoreći o energiji i doživljaju samog motiva.
• Smrt vaše majke označava prekretnicu u Vašem radu.
- Iznenadna smrt moje majke Zdravke označila je prekretnicu u mom životu a tako i u mom radu. Neki od radova na kojima sam radio bili su upravo završavani u momentu kada primam tužnu vijest. To je za mene bila prekretnica, odnosno jedan novi početak u koji sam zakoračio bez kompromisa, dopadljivosti ulazeći dublje u sebe i sve to prenoseći na platno. Iz tog jednog novog početka nastao je ciklus pod nazivom „Nemir“, koji sam uz posvetu majci izložio u galeriji Sebastian u Dubrovniku 2015. godine.
 
• Dosta izlažete.
- Uz jednu kraću stanku, da. Volim pokazati nešto novo.
• Često radite motive Svetoga Vlaha.
- U zadnje vrijeme, da. Grad Dubrovnik je 2016. godinu proglasio  godinom Sv. Vlaha povodom 1700 godina mučeničke smrti našeg parca, te sam u sklopu ciklusa 11 izložbi na temu Sv Vlaha i sam sudjelovao.
 
• Akrilik na platnu je vaš česti izbor.
- Akrilik je tehnika koja po svojim karakteristikama odgovara mom karakteru. Volim raditi brzo i u seriji što mi akrilik svojim karakteristikama i dozvoljava. Volim raditi i s uljem ali ono traži jedan drugačiji pristup.
 
• Uskoro izlažete u Zagrebu.
- U listopadu bi se trebao predstavit zagrebačkoj publici u galeriji Josip Račić s izložbom „Nemir“ na kojoj radim zadnje dvije godine.
 
• Što je novo u ateljeru?
- I dalje razvijam ciklus vezan za izložbu „Nemir“.
• Planovi?
- Puno mi se stvari mota po glavi, puno toga stavljam pred sebe. Postoje neke ideje koje već odavno želim realizirati. Nadam se da ću ih u skoroj budućnosti i realizirati.
 
• Što želite postići u likovnom svijetu?
- Želim ostaviti značajniji trag.
 

Miroslav Pelikan

Pravi antifašisti pucaju od smeha na 'rvatski antifašizam

 
 
Godine 1989. u književnom časopisu Republika (zaboravio sam koji je broj) oglasio se profesionalni jugosloven i krležolog(?), četnik Stanko Lasić (Karlovac25. lipnja 1927.) je hrvatski književni teoretičarpovjesničaresejist, poznati krležolog. Danas pretežno živi u Parizu.;

Stanko Lasić
 
Don Anđelko uzmi knjigu podravskog pedera /ne slikovito, nego pravog dupedavca/ Hudelista o Lasiću tu ima svega ). Lasić uplašen predstojećim razaranjem Jugoslavije sa strane Srbije i Miloševića a bojeći se hrvatske reakcije, koja bi mogla dovesti do stvaranja Neovisne Države Hrvatske, a što se nije dogodilo jer ovo danas nije ništa, rečeni Lasić, ničim izazvan, osvrnuo se na „hrvatski jezik“.
Radilo se o metatezi NO/NU. I kaže Lasić: „Do 1941. sam uvijek govorio NU (n.b. 1941. je imao 14 godina a četokomunistima je genetski usađena laž), ali kada sam čuo ustaše da govore 'nu', ja sam počeo govoriti 'no'.“
Veličanstveno!
 
Ta metateza o/u postoji oduvijek u hrvatskom jeziku: portone-portun, stradone-Stradun, Pola-Pula, Brioni-Brijuni, bora-bura, oni-uni itd. itd.
To krležolog ne zna, on samo zna da su ustaše donijeli NU, valjda govoreći NO bi – zbog ovoga O – postali bi „ostaše“, a kako su ustaše onda su NO promijenili u NU.
Kada je Bog stvarao ljude, mora da je šesti dan stvarao hrvate i zato je bio jako umoran i morao je uzeti slobodan dan, sedmi dan.
Budući da se pomalo bavim hebrejskim, u hebrejskom jeziku postoji „nu“ u istom značenju kao u hrvatskom ili ruskom, odakle je ušao prvo u jidiš potom u ivrit.
Šteta što Lasić ne zna hebrejski i čitav život čitajući Krležu nije čuo za ustašu Avrahama Even Šošana. Pokojni Avraham je napisao veliki hebrejski rječnik Hamilon hehadaš (Novi rječnik, ja imam inačicu u četiri ogromna toma). I ustaša Avraham navodi rječcu „nu“ u trećem tomu i kaže kako je ušla prvo u jidiš potom u ivrit „iz slavenskih jezika“ (ne specifcira jezik).
Nu, eto ustaše!
 
Kako se bavim prevođenjem, a 16 godina sam u „novoj hrvatskoj“, kao ostaša bio bez posla, tako sam gledao da zaradim koju kunu. I tako sam uspio zaraditi u Europskom glasniku nekog Katunarića, kojeg Jergović naziva ustašom. Uspio sam samo dva puta dok ostaša Katunarić nije dobio dojavu da ne postoji Perušićanin Jusuf Ali Hećimović, nego da je to kuljski ostaša Josip Nikšić. Nu! I od tada mi je zapriječen ulaz u Jevropu (Europski glasnik).
Da se vrati na Boga, koji je ničim izazvan, stvarao hrvate, pa tako Božji hrvat Katunarić mi šalje emajl: „Gospodine Hećimoviću, morao sam posebno angažirati jednog suradnika da pažljivo pregleda vaše tekstove i ispravi sve 'nu' u 'no'“.
Krasno, vid pizde – rekli bi Slavonci.
 
A ima svašta. Radio sam u Tvornici elektroda i ferolegura i imali smo jednom godišnje igre feroleguraša. Jedne godine su bile u Jegunovcima, blizu Skopja. Put dalek i jeftinije će biti zrakoplovom koji smo zakupili zajedno s istom tvornicom iz Dugog Rata. I tako sjedim ja u zrakoplovu i pušim, zrakoplov je još na stajanci i nisam zapazio da se pojavi natpis „Ugasite cigaretu“. Ja pušim i dalje i priđe domaćica i kaže mi „Ugasite cigaretu“. „Zašto“ - pitam ja. „Tu vam lepo piše“. „Oprostite, ne znam engleski“. „Piše vam i na srbski“. Opet ja, „Ja ne znam ni srbski“. A ona, „Koji onda jezik znate“? „Pa hrvatski“. (U međuvremenu sam već ugasio cigaretu, ona mlada, jebezovna, ja mlad lep, brada još crna). „E vidite“ - kaže ona – „ja znam i srbski i hrvatski“. „Drago mi je“, kažem ja. I ode ona. Kad ovi oko mene, s kojima radim, kažu kako sam mogao tako s njom govoriti, da sam ostaša. Ja ih pitam zašto se vi ljutite kada se ona ne ljuti.
Eto, svašta.
 
A Hrvati su inače zanimljivi (moja su opsesija, volim ih kao majka ludu kćer), u zadnje vrijeme se antifašisti tjeraju, proljeće je pelud, rade hormoni i progone, traže, nalaze posvuda ustaše. Ustaše tamo, ustaše vamo. Nu, ne daju se rvati, i sveudilj odgovaraju, nismo mi ustaše mi smo (i mi!) antifašisti. Naravno, „pravi“ antifašisti pucaju od smeha na rvatski antifašizam. Očito nisu čuli onaj slavonski bećarac: „Bećar nisam, a bećar mi kažu; ja ću bećar biti, pa neka ne lažu“.
I rvatići se brane, pa pobogu neka jenom već postanu „bećari“ to jest ostaše!
Imao sam jednu pokojnu rodicu iz Prvan sela, prava lička filosrbkinja. Imala je četiri brata, dva su joj poginula kao ustaše, jedan je sa samih 17 godina živ 1945. bačen u neku bezdanku jamu kod Donjeg Lapca. Druga dva su bili tzv. partizani. Ona je uvijek govorila o braći partizanima (preživjeli su rat), nikada o Josi i Martinu. Jednom ju pitam o Josi i Martinu, a ona će, „nemoj me više nikada piati o njima“. „Zašto, braća su ti bila“, „Nisu oni bili moja braća, oni su bili ustaše, JEBEM IM MAJKU USTAŠKU“.
Nu, ruge, rekli bi Ličani.
 

Josip Nikšić

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Ponedjeljak, 16/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 922 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević