Get Adobe Flash player

Da si stranac u domu svom

 
 
Teško je biti sam,
Da nemaš kome reći bol,
Da radost nemaš podijeliti s kim
Da si stranac u domu svom.
http://static-1.mojnet.com/foto10446-2329-118562/samoca-i-misli.jpg
     Da želiš toplinu riječi
     Utjehu meku kad srce ti plače,
     Da dijeliš višak radosti i sreće
     Svakom, tko se s tobom kreće.
Prosjak si duše i osjećaja,
Moliš Boga i pričaš mu jade,
Želiš da sreće malo ti dade,
I društvo koje će vratiti ti nade.
 

Tiho Vranješ

Prepuštam se bjelini platna pa gdje stignem

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjenik, slikar Loren Ligorio rođen je 1955. godine u Dubrovniku. Diplomirao je povijest umjetnosti. Intenzivno slika od rane mladosti. Poznat je po pejzažima Konavala, ali i po drugim dubrovačkim motivima. Djeluje u duhu dubrovačkog kolorizma. U posljednje je vrijeme posvećen intenzivnom radu na novome ciklusu.
• Gospodine Ligorio, u posljednje vrijeme temeljni motivi u Vašem atelijeru su sakralni. Što je osnovna karakteristika Vašeg pristupa sakralnom?  
- Ovaj sakralni ciklus naslanja se na prethodnu izložbu s tematikom grčke mitologije. Moj pristup sadašnjim slikama religioznog karaktera nije se u mnogome promijenio jer me više interesira likovna i estetska problematika nego duhovna dimenzija.
 
• Izdvajaju li se pojedini sakralni motivi i što je kod njih posebno privlačno?
- Čak mogu reći da je cijeli ciklus nastao iz čisto pragmatičnih pobuda. Naime ova 2016. godina posvećena je štovanju našeg parca sv. Vlaha, i ja kao Dubrovčanin želim likovno pridonijeti svetkovanju sudjelovanjem u dvjema izložbama. Dakle, prevladavaju slike sv. Vlaha, njegovih moći, procesije, a uzgred sam neovisno tim izložbama naslikao za druge namjene par Bogorodica, Ecce homo i Pieta.
• Otkad je ljudske povijesti, umjetnici obraduju sakralne motive. Na što sve umjetnik danas mora paziti kako bi izbjegao zamke i ispunio zadatak?
- Što se tiče rukopisa u ciklusu sv. Vlaha bio sam vođen jednom skorašnjom idejom, kako je naš zaštitnik armenski svetac, zašto ne iskoristiti i preoblikovati na svoj način maniru takvog ikonopisa. Moram priznati kako nisam ljubitelj prikazivanja svetačkih figura u maniri herojskih i ljepuškastih manekena, već naprotiv u ovom ciklusu to su dvodimenzionalni likovi nesavršene i neobične anatomije, kojom nastojim pojačati njihovu impostaciju i značaj. Mislim da slikari ne bi trebali započeti sliku sa bilo kakvom zadrškom, jer umjetnost bez provokacije i propitivanja ne postoji. Uostalom svak stoji iza svog rada i odgovara prije svega svojoj savjest, a onda svim drugima.
• Dugi niz godina radili ste na otmjenom, odmjerenom, suptilnom ciklusu krajobraza. Kada se i kako pojavilo zanimanje za sakralno?
- Sakralno je uvijek bilo prisutno u mom stvaranju, jer je vrlo očekivano, kad se rodite i odrastete u kršćanskoj sredini okruženi svim simbolima vjere, kako slikama tako mnogobrojnim crkvama, običajima rođenja i umiranja, te očaravajućom zvonjavom prije svakog ručka, to zaista mora ostaviti trag koji svakako oboji vašu paletu.
• Je li se promijenio Vaš kolorizam u novome ciklusu?
- Što se tiče kolorita u mom ciklusu on je i dalje živ i veseo, novost je siva boja kao natruha između boje i crteža koji se također pojavio.
 
• Jeste li zadovoljni dosadašnjim razvojem novoga ciklusa?
- To je i dalje slikarstvo sitnih radosti, slučajnih pogleda koje mi pruža mir i zadovoljstvo.
• Što je još novo, možda u atelijeru? Ili nekoliko riječi o planovima.
- Ako razgovaramo o planovima, jedini plan je da plana nema, prepustiti ću se bjelini platna pa gdje stignem, a moj sin je ovako završio predgovor jednom mom katalogu i zaista točno odredio moj put. Ovdje, pod uglobljenim redom gotskih stupova, u polusjeni pripitomljene loze, drijema šareni slikar snivajući rozete i guste leandre, kamena pila, lovor - stručke i brončane kanjule.
 

Miroslav Pelikan

Bogatstvo kulturne baštine grada Zadra i šire okolice

 
 
Nakon više od 30 godina otvoren je stalni postav rimske zbirke u Arheološkom muzeju u Zadru. Smješten pored staroga rimskog foruma, Arheološki muzej u Zadru pruža njegovim posjetiteljima bogatstvo kulturne baštine grada Zadra i šire okolice, od pojave pračovjeka pa sve do kasnog srednjeg vijeka. Ono je danas obogaćeno antičkom zbirkom te se tako i taj postav pridružio prapovjesnoj zbirci koja se nalazi kat iznad rimske zbirke i srednjovjekovnoj zbirci koja se nalazi u prizemlju. Nakon što je otvoren stalni postav rimske zbirke, djelatnici Arheološkog muzeja u Zadru odlučili su napraviti jedan mali katalog stalnog postava rimske zbirke kako bi njegovi posjetitelji dobili što bolji uvid u postav. Svoj naum su ostvarili izlaskom kataloga iz tiska 2016. godine. Katalog skupine aurora (Katalog stalnog postava rimske zbirke, Arheološki muzej u Zadru, Zadar, 2016., 108 str.) tiskan je u nakladi od 500 primjeraka.