Get Adobe Flash player

Bjelovar okuplja najuspješnije hrvatske vokalne sastave

 
 
Trinaesti Susret hrvatskih malih vokalnih sastava bit će održan u bjelovarskom Domu kulture 29. listopada u 17 sati. Na Susretu će nastupiti 21 mali vokalni sastav s više od 300 pjevača. Sudionici ovogodišnjeg Susreta odabrani su putem 12 županijskih selekcija koje su održane u okviru smotri i samostalnog preslušavanja, a na kojima je tijekom godine u konkurenciji nastupilo čak 110 malih vokalnih sastava s više od 1600 pjevača.
http://static05.emedjimurje.hr/uploads/2015/11/04/470-kuuveselimedjimurci-20140422124842-33578_525766.jpg
Atraktivnosti programa Susreta, osim kvalitete izvedbi, doprinijet će i raznolikost glazbenih žanrova koji će bjelovarskoj publici osigurati bogat i sadržajan repertoar pjesamaod slobodnih stilova i žanrova do bisera izvorne folklorne baštine. Susret će pratiti i ocjenjivati stručno povjerenstvo u sastavu dr.sc. Joško Ćaleta, Dražen Kurilovčan i Luka Vukšić koji će odlučiti o najuspješnijim izvedbama u svakoj od 4 kategorije koncertnog programa, a 2 sastava bit će odabrana za nastup na Razglednici kulturno-umjetničkog amaterizma RH u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, u travnju 2017. godine.
 
Susret hrvatskih malih vokalnih sastava jedna je od 10 nacionalnih manifestacija koje na godišnjoj razini organizira Hrvatski sabor kulture, a pokrenuta je  2004. godine iz potrebe da se na jednom mjestu okupi i prezentira raznovrsnost i bogatstvo vokalne glazbe RH u najvišoj kvaliteti.
 
Pokrovitelji13. Susreta hrvatskih malih vokalnih sastava su Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar i Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije, dok se Susret održava uz materijalnu potporu Ministarstva kulture RH. Suorganizatori 13. Susreta su Zajednica KUU županije Bjelovarsko-bilogorske i II. OŠ Bjelovar. Donatori su Podravka d.d. i Rio Trgovina d.o.o. Susret medijski prate Hrvatski radio, Bjelovarsko bilogorski radio, Radio Terezija, Super Radio i Šokački portal. Ulaz na 13. Susret hrvatskih malih vokalnih sastava je slobodan!
 
Sudionici Susreta su:

 

KATEGORIJA KLASIČNE GLAZBE
1. Vokalni ansambl Sakcinski, Ivanec, Varaždinska županija
2. Vokalni ansambl „Vatroslav Lisinski“ - Gospodnetić singers, Grad Zagreb
 
KATEGORIJA SLOBODNI STILOVI I ŽANROVI
3. Ženska vokalna skupina KUU-e „Veseli Međimurci“, Čakovec, Međimurska županija
4. Ženski vokalni sastav „Kušlec“ KUD-a „Konjščina“, Konjščina, Krapinsko-zagorska županija
5. Muška klapa „Kastav“, Kastav, Primorsko-goranska županija
 
KATEGORIJA IZVORNA PUČKA GLAZBA
6. Ženski vokalni sastav KUD-a „Sloga“, Miklouš, Bjelovarsko-bilogorska županija
7. Muški vokalni sastav KUU-e „Ivan Vitez Trnski“, Nova Rača, Bjelovarsko-bilogorska županija
8. Ženska pjevačka skupina KUD-a „Matija Gubec“, Slavonski Kobaš, Brodsko-posavska županija
9. Mješovita pjevačka skupina KUD „Bektež“, Bektež, Požeško-slavonska županija
10. Pjevačka skupina KUD-a„Zavičajno društvo Rama“, Pleternica, Požeško-slavonska županija
11. Pjevačka skupina „Češka beseda Sisak“, Sisak, Sisačko-moslavačka županija
12. HKUD „Radost“, Sela, Sisačko-moslavačka županija
13. Ženska pjevačka skupina KUD-a „Sv. Antun“, Zadobarje, Karlovačka županija
14. Ženski pjevački sastav KUD-a „Prigorje“, Križevci, Koprivničko-križevačka županija
15. Ženska vokalna skupina KUU-a „Društvo žena Gornji Kraljevec", Međimurska županija
16. Pjevačka skupina „Ivančice“, Kupljenovo,  Zagrebačka županija
 
KATEGORIJA FOLKLORNI MALI VOKALNI SASTAVI I KOMORNI ZBOROVI
17. Ženski vokalni sastav „Lera“ HKUD-a „Petar Zrinski“, Vrbovec, Zagrebačka županija
18. Mješovita vokalna skupina „Pajdašice i Pajdaši“ KUD-a „Anka Ošpuh“, Ludbreg, Varaždinska županija
19. Folklorna družina „Vuga“, Karlovac, Karlovačka županija
20. Ženska vokalna skupina „Lire“, Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
21. Ženski vokalni sastav„Đurđevčice“, Đurđevac, Koprivničko-križevačka županija
Više informacija pronađite na www.hrsk.hr
 

Srđana Vrsalović, prof., stručna suradnica za glazbenu kulturu

Osuđen sam na čekanje

 
 
Zatječem se u rajskom vrtu, preplavljen snoviđenjem, sporo udišući vreli zrak, otirući znoj sa čela i tijela
Stojim i osluškujem sasvim nepoznate zvukove, mada mi se povremeno čine prepoznatljivima i čudim se, s vremena na vrijeme, kako sam se ja baš tu zatekao, ovdje ispod razgranatog drveća
Ne nalazim odgovora, pa ni onda kada se razbuktaju zvuci neugode i neke daleke, još uvijek nejasne opasnosti
http://static3.businessinsider.com/image/55391d125afbd3310f8b4567-480/a-macaw-flies-over-buildings-with-the-avila-mountain-behind-in-caracas-march-31-2015reutersjorge-silva.jpg
Osuđen sam na čekanje zadnjeg zvuka roga a mogao sam biti u Caracasu, s ponešto zlata u džepu i bez mnogo promišljanja što donosi sutrašnji dan
Da, mogao sam biti tamo i živjeti život drugog čovjeka, čovjeka iz Caracasa
No, ostao sam, uljuljkan lažnim mirom rajskog vrta i sada, evo iščekujem teški zvuk roga koji će odvesti i udaljiti od sjena ispod bogatih krošnji, koje ću istina, brzo zaboraviti, no vrijeme neću, ne mogu      
Jesam li protratio cjelokupno pripadajuće mi vrijeme, lamentirajući o Južnom moru i mnogim plovidbama bez dosizanja željene obale ?
Da, jesam
Smiješim se kada pomislim na Caracas u kojemu nikada nisam bio, niti u mislima a mogao sam
 

Miroslav Pelikan

Zrače osobitim suzvučjima tišine

 
 
U Narodnom muzeju – Muzeju grada Zadra. 27. listopada 2016. otvara se 10. Interkulturalni Art – Promocija – Zadar 2016., na kojem izlažu:
Branko Antunović, Nevzat Bejtuli Kica, Snježana Bencarić, Vida Bijelančić, Emil Bobanović Čalić, Radule Bošković, Milan Ciglar, Iva Čačić, Jacek Frackiewic, Petar Franulović, Darko Friščić, Cecile Gissot, Ana Guberina, Csuta Gyorgy, Andres Hermosilla, Andreja Hrašćanec, Obrad Janković, Dragan Jelavić, Kristina Jordan, Anđelo Jurlina, Ivo Kalajdžić, Damir Kamenar, Tomislav Košta, Alfred Freddy Krupa, Žaklina Kutija, David W. Lang, Gagik Manouquian, Jordan Manasievski, Bruno Maskareli, Sabine Meder, Margita Megyeri Zbčić, Dragan Milošević, Bogdan Mogilevskij, Neven Otavijević, Dražen Pavlović, Sylvija Perović, Ivica Petraš, Dimitrije Popović, Smiljan Popović, Tatjana Rogačova, Josip Rubes, Nebojša Ružić Varda, Đuro Seder, Saša Sermek, Fouad Snider, Senko Sorić, Svjetlana Tanja Sorić, Vinko Šaina, Nikola Šimić Tonin, Matej Škarica, Mario Tomas, Živko Toplak, Dražen Turković, Dženifer Vinkovic, Maja Vukina Bogović, Virginie Zimmer, Rade Zrilić, Stipe Zrilić, Aleksandar Zvjagin, Danijel Žabčić, Boris Žuža.
 
Deset se godina pod okriljem likovne udruge Art Forum Zadar, koju na zavidnoj razini vodi akademski slikar pedagog  i likovni umjetnik Boris Žuža. Likovni umjetnici grada Zadra okupljeni oko udruge Art Forum Zadar uključuju se, neki više, neki manje uspješno u likovne tijekove međunarodne umjetničke scene. Djelovanjem kroz Udrugu, neupitno je došlo do bitnih promjena kod njih samih u pristupu umjetnosti. Oni koji su si dali pomoči načinili su bitan i prepoznatljivi umjetnički iskorak. Novi su oblici umjetničkoga izražavanja zahtijevali stručnu pomoč pa je bilo nužno s nekima od njih odvojeno raditi a i oni sami sustavno raditi na sebi. Nezaobilazan i značajan obol tome dao je voditelj Udruge prof. Boris Žuža i ne samo on.
 
Time se otvorio prostor za ozbiljnijim bavljenjem likovnom umjetnošću, likovnošću, afirmacijom kroz likovne kolonije, gostujuće izložbe, predstavljanja u sklopu Udruge u Hrvatskoj i šire, izvan granica Lijepe naše, a ujedno i za gostujuče likovnjake u sklopu zajedničkih izložbi u „Ljepotama različitosti“, nešto drugačijih teorijskih orijentacija unutar umjetničkoga bila likovnosti, koji su s velikim zanimanjem sudjelovali u kulturnom životu zadarske sredine u kojoj su djelovali za vrijeme likovnih kolonija, vračajući se iznova zarobljeni Zadrom, dolazeći iz savim drugih i drugačijih sredina. Likovna linija umjetničke prakse na Zapadu iscrtavala se i crta u Zadru, te njihovim odjecima u ovoj i drugim sredinama. Promjene su se javile u samome pristupu likovnoj umjetnosti, pri čemu su značajnu ulogu odigrali i umjetnici drugih sredina. Utjecajne su bile ideje i tehnike drugih, progresivističke struje današnje, živuće i živeće likovnosti. Novi oblici umjetničkoga izražavanja, drugačiji pristup umjetničkom proizvođenju – samom procesu i krajnjem proizvodu te djelatnosti, umjetničkom artefaktu – dovođenje u pitanje tradicionalnoga estetskog promišljanja djela i rada u području umjetnosti te brojne druge okolnosti zahtijevale su primjereniji pristup razumijevanju umjetničkoga djela i umjetnosti općenito..
 
Svako likovno djelo dijete je svoga stvaraoca, njegov jedinstveni i neponovljivi dio, njegov odsjaj, mozaik njegove duše, refleksija stanja duha, suptilnih spoznaja, osjećanja, raspoloženja, kriza, razmišljanja, okrenutosti sebi, idejnosti... seizmografsko osjetljivi odaziv introvertiranih likovnih svjetova, svjesnih i podsvjesnih sfera umjetničkih medija. Umjetnika. Umjetničko djelo svojevrsni je dijaloga. Prijenos ideje umjetnika kao medija, razgovor s pojmom, stvarnošću... uvjerljivošću osobne likovne poetike. Dolazi do dilema, opiranja na kreativnom putu, likovnoj agresivnosti ili prepuštanjem likovnome meditativnom toku tihine stvaraju autentičan multimedijalni umjetnički izraz. Slikarske aluzivnosti. Odnjegovani likovni izričaji. U umjetničkim ostvarenjima ostvaruju se otvaraju prostori kreativne evolucije, pomiču granice spoznaje, kultiviranjem znanja produbljiva vlastito viđenje. Obaraju barijere između života i umjetnosti. Ove nas slike osvajaju neposrednošću, izvornošću i autentičnošću, umjetnički sugestivno i močno, stilski iznijansirano.
 
U likovnim djelima, ističe gore spomenut, Boris Žuža, prof. likovni umjetnik i likovni pedagog, predsjednik ART Forum Zadar, primjetna su nastojanja izgradnje slikovne poetike koja se ostvaruje primjenom elemenata likovne sintakse; sve je obojano pokušajima da se ostvari smislenost kompozicijskih slagalica. Trajno zatvorene u svojim prostornim okvirima umjetnine zrače osobitim suzvučjima tišinepotajno očekujući da neki dobronamjerni ljubitelj/ica likovnosti s njihovim kompozicijskim elementima, na primjeren način ostvari toliko željeni dijalog i tako potvrdi njihov pravi smisao. Istinska umjetnost je uvijek i iznova otvorena za nova istraživanja i svojevrsnu avanturu u potrazi za novim i orginalnim izražajnim mogučnostima. Umjetnička djela su neosporno zaustavljeni i neponovljivi trenutci, a umjetnik je vječiti putnik kroz vrijeme. Raznovrsni likovni izrazi, poetski proizlazi likovnosti, samosvojne umjetničke prakse, vlastiti umjetnički univerzumi, likovni osobni izrazi, traganja i pokusiranja, otvaranja i širenja umjetničkih putova, odlike su ove zajedničke izložbe priređene za desetogodišnjicu djelovanja likovne udruge ART Forum Zadar.
 
Sastavni smo dio planetarnog svijeta, naglašava profesor Boris Žuža.
 - Javnosti grada Zadra i ljubiteljima likovnosti iznova se i ove godine predstavlja likovna manifestacija u galerijskom prostoru Narodnog  muzeja - Muzeja grada Zadra s već prepoznatljivim nazivom „Interkulturalna ART-promocija ZADAR-2016. “Temeljna intencija  ovogodišnje izložbe je potreba da se okupljanjem umjetnika iz različitih  zemalja, te putem izlaganja njihovih likovnih djela, raznolikih  kreativnih posebnosti prezentira univerzalnost estetskih fenomena u likovnom  stvaralaštvu, a koji sve više poprimaju opći planetarni karakter zahvaljujući sve sofisticiranijem razvoju informatičkih medija. Na ovogodišnjoj „ART – promociji – ZADAR - 2016.,“ svojim likovnim ostvarenjima predstavlja se ukupno 60 umjetnica i umjetnika koji na  osobit način prezentiraju značaj multikulturalnog dijaloga te iskazuju izvjesnost mogućnosti zajedničke promocije kultura i likovnog  stvaralaštva 18 zemalja širom svijeta. Nezaobilazno je istaknuti nesebičnu spremnost umjetnika da ustupanjem svojih likovnih djela  omoguće realizaciju ovog umjetničkog projekta te promoviraju otvorenost naspram novih umjetničkih spoznaja i inovantnih ideja, ali i univerzalnosti ljudske i estetičke poruke. Iako svjedočimo o današnjem svijetu kao prostoru opterećenom različitim suprotnostima ova izložba upućuje na poželjan primjer zajedničkih nastojanja da se putem povezivanja umjetnika i prezentacije njihovih umjetničkih kreacija  grad  Zadar, Zadarska županija i Republika Hrvatska na jedan evidentan i relevantan način predstave kao sastavni dio planetarnog svijeta umjetnosti utemeljenog na uvažavanju općih civilizacijskih vrijednosti.
 

Nikola Šimić Tonin

Film o prvom sarajevskom filmskom festivalu

 
 
U New Yorku je nastavljeno snimanje dugometražnog filma „Poslije kraja svijeta” s Oskarovcem Jeremyjem Ironsom, autora Anne Barliant i Srđana Šarenca. Film govori o prvom sarajevskom filmskom festivalu, Poslije kraja svijeta, koji je održan 1993. godine u opkoljenom Sarajevu i ulozi kulture u preživljavanju građana pod opsadom.
Srđan Šarenac
 
„Nikada ranije nisam sletio u ratnu zonu. Nismo znali hoće li pucati na nas kada budemo trčali preko aerodromske piste, nismo ništa znali“, rekao je Irons. Osim Ironsa, u filmu se pojavljuju tadašnji direktor prvog sarajevskog filmskog festivala Haris Pašović te Ismet Nuno Arnautalić, Lejla Pašović – Mustafić, Kasim Džajić, Srđan Vuletić i mnogi drugi poznati bosanskohercegovački umjetnici koji su radili na organizaciji filmskog festivala u ratu. U filmu će se pojaviti i svjetski poznati umjetnici – Vanessa Redgrave, Wim Wenders, Annie Leibovitz, Roman Polanski, Bernardo Bertolucci i drugi.
 
NOVI FILM, Provid, Apple Dogs Pictures i producent Srđan Šarenac potpisuju produkciju. „Filmski projekt je predstavljen financijašima i svjetskim TV kućama (Netflix, Amazon, Arte, HBO i dr.) na Independent Film Week u New Yorku te Lisbon Docs u Portugalu, dok će narednog tjedna biti predstavljen na najvećem njemačkom koprodukcijskom forumu, Dok Leipzig“, rekao je Šarenac. Film će premijerno biti prikazan 2017. godine.
 

Srđan Šarenac

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Petak, 19/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 846 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević