Get Adobe Flash player

Demistifikacija umjetnosti, kretanje unutar kompleksnog polja realističnog slikarstva u XXI. stoljeću...

 
 
Galerija Krsto Hegedušić u Petrinji, POU Hrvatski dom Petrinja, Matije Gupca 2, predstavlja novi ciklus izložbi pod nazivom ''U gostima kod Hegedušića''. Prvi umjetnik – gost nije slučajno Stipan Tadić. Ovaj izložbeni koncept umjetnika u gostima upućuje na anticipaciju i prezentaciju suvremene umjetnosti u okrilju galerije Krsto Hegedušić kao logičan nastavak postulata koje je svojevremeno imala slavna Majstorska radionica Krste Hegedušića te koja je oblikovala značajan broj različitih umjetničkih identiteta čiji opusi danas čine modernu i suvremenu hrvatsku umjetnost, a čiji odjeci se i u ovom momentu mogu prepoznati u radovima mnogih umjetnika. Svojim novim ciklusom pod nazivom Motivi iz okolice/Dijalog s Hegedušićem, Stipan Tadić predstavlja najnoviji ciklus radova koji je, u jednom svom segmentu, nastao kroz suvremenu interpretaciju Hegedušićevog ciklusa crteža Podravski motivi nastalih u periodu 1931.-1933. godine.
Demistifikacija umjetnosti, kretanje unutar kompleksnog polja realističnog slikarstva u XXI. stoljeću, bilježenje osobnog, svakodnevnog, neposrednog kao i ustrajan i kontinuiran rad neka su od obilježja Tadićevog opusa. Tadićeve kompozicije, opservacije, kao i stvaranje vlastitih paralelnih svjetova, koji postoje u sadašnjosti Krste Hegedušića kao i u sadašnjosti Stipana Tadića, stvaraju nadrealnu vremensku podudarnost, sinkronicitete koji potvrđuju našu univerzalnu ljudsku sudbinu.
Izložbu Motivi iz okolice/Dijalog s Hegedušićem moći ćete pogledati u galeriji Krsto Hegedušić u periodu 6. – 30. travnja 2017. godine.
Otvorenje izložbe je 6. travnja 2017. godine u 19 sati.
 

Ana Lipovac

Elementi geometrijskog u slikama Anđela Jurline

 
 
Pred novim slikarskim ostvarenjima Anđela Jurline, zastajem. Pred enigmom slike. Kao što je nastajala dadaistička poezija od slučajno izabranih riječi. Od predvidivosti, do nepredvidivoga izraza, tako i njegove slike imaju elemente poznatoga ali su u suodnosu, nude različite interpretacije. Elementi geometrijskog u boji zastave...
Svjesno razbija jasnoću koju promatrač misaonošću spaja u novu cjelinu. Kockice, krugovi, note, crte, razdjelnice… neuredno pokidana obilježja, simboli i odrazi… Slikarske zamke za podsvijest. Ješka analize. Ješka analitičkome oku. Ne odustaješ tražeći svoj odgovor na postavljenu slikarsku enigmu.
 

Nikola Šimić Tonin i Žaklina Kutija

Izložba Lie Perjovschi u Galeriji Kula

 
 
Suvremene umjetničke prakse danas se počesto hvataju u koštac s dokumentarističkim procesima i akumulacijama znanja. Taj proces moguće je pratiti već od sedamdesetih godina naovamo. Tada umjetnici počinju adoptirati 'arhiv' kao medij vlastita likovnog izraza. Jedna od istaknutijih rumunjskih umjetnica koja se bavi sličnim problematikama od osamdesetih godina do danas je i Lia Perjovschi. Već će kritičar i povjesničar umjetnosti Terry Smith u svojoj seminalnoj knjizi Contemporary Art (Laurence King Publishing, London, 2011.), u kojoj daje pregled svjetske suvremene umjetnosti, istaknuti vidnu poziciju Lie Perjovschi u orbiti suvremenog umjetničkog iskaza i to kroz njezine projekte kao što su Contemporary Art Archive/Center for Art Analysis (CAA) i Knowledge Museum.
http://www.christinekoeniggalerie.com/tl_files/artists/lia%20perjovschi/090%20lia%20perjovschi.jpg
Contemporary Art Archice/Center for Art Analysis zapravo je muzej suvremene umjetnosti u 'fileovima' i fokusira se na umjetnost i njezinu, kontekstualnost teoriju umjetnosti i praksu, (znanja) kulturalne studije i kritičku teoriju. Riječ je o obimnoj međunarodnoj bazi podataka, svojevrsnoj 'kapsuli' znanja. CAA predstavlja okvir odnosno platformu za ideje, dijalog, komunikaciju koji se fokusiraju na kurentne debate kako u polju umjetničkog djelovanja tako i u novim kulturalnim teorijama. Diskurzivna je baza za propitivanje društvene i političke relevantnosti umjetnosti, njezine autonomije i njezinih promjena.
 
„Ovaj je projekt pod različitim imenima i na različitim mjestima aktivan još od 1985. godine. To i jest jedna od glavnih osobina 'arhiva' ovog tipa – neprestana migracija i nestalnost mjesta. Tako se CAA najprije odvijao u domu Lie i Dana Perjovschi u gradu Oradei, potom kao eksperimentalni atelijer pri Umjetničkoj akademiji u Bukureštu, u umjetničkom atelijeru Lie i Dana Perjovschi u Bukureštu, ali i u različitim drugim rumunjskim i svjetskim institucijama, muzejima, galerijama, neprofitnim organizacijama imass-medijima. CAA se trenutno na vrlo eksperimentalan način bavi propitivanjem smisla, istraživanjem skrivenih i izgubljenih ideja, analizom relevantnih djela i promocijom ekscesnih autora; u fokusu mu je i očuvanje nemirnih kritičkih stavova u kontekstu prevladavajuće kulture konzumerizma i intelektualne stagnacije. S druge strane, Knowledge Museum je projekt u kojem Lia Perjovschi reciklira sve svoje ostale projekte. Pokrenut je 1999. godine i aktivan je do danas. Unutar ovog projekta Lia se postavlja kao svojevrsni 'arhitekt' te na stolu, zidu ili u prostoru galerije predstavlja modele znanja koristeći različite knjige, članke, Internet ali i objekte koje je sakupila iz različitih muzejskih dućana po svijetu. Pritom koristi i dijagrame iz vlastitih interdisciplinarnih istraživanja. Primarna joj je edukacijska svrha. Knowledge Museum obuhvaća sedam odjela: Zemlju, Tijelo, Umjetnost, Kulturu, Znanje, Znanost i Univerzum. Kako potvrđuje Lia Perjovschi nije riječ o ultimativnom Muzeju (The Museum), ali projekt može poslužiti kao njegova temeljna startna pozicija. Može se shvatiti kao umjetničin odgovor na pitanje: Što možemo učiniti (kako bismo poboljšali promjenu)? Prema njezinu tumačenju znanje je opstanak i transformacija 'objekta' u 'subjekt' povijesti.“ (Dalibor Prančević)
 
Kratki životopis: Lia Perjovschi je rođena 1961. godine u Sibiu, Rumunjska. Studirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Bukureštu od 1987. do 1993. Lia je prepoznata kao jedna od vodećih performans umjetnika u Rumunjskoj. Od 1990. se postupno sve više fokusira na konceptualne projekte poput Timelines, Mind Maps (Diagrams) (od 1999.) i Knowledge Museum (temeljen na interdisciplinarnom istraživačkom projektu od 1999.), slijede povijesni, intelektualni projekti i ideje, te kolekcije poput Globe Collection (od 1990.) komentirajući medije i konzumerizam.
Lia je osnivač i koordinator CAA /CAA (Contemporary Art Archive and Center for Art Analysis), projekt koji je još u procesu ( pod različitim nazivima od 1985.).
 

Nives Matijević

Propitkivanje o smislenosti svoje životne misije 
 

 
U srijedu 22. ožujka 2017. u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku predstavljene su tri pjesničke zbirke Ljiljane Dobre, žirjanske nevjeste, rođene u Novom Sadu: Bol vetra (Vlastita naklada, 2009.), Sjaj svica: haiku (Hrvatsko književno društvo, 2010.) i Sunčev spomenar (AM graphic, 2016.). Knjige su predstavili Nikola Šimić Tonin, književnik, i Jere Bilan, a kroz program je vodio prof. i novinar Ivo Mikuličin.
http://www.tvorac-grada.com/image/bolvetra.jpg
Uistinu život piše romane, u životu pjesnika Ivana Dobre Žirjanina i Ljiljane Dobre iz Novoga Sada, rođene Obradović, napisan je jedan ljubavni, život-roman, koji se ispisuje i dalje, i živi. Kada pred sobom imate umjetničku osobnost, kakva je i jest Ljiljana Dobra, ne znate od kud početi. Široka je umjetnička lepeza koja se nudi, poezija u svim njenim oblicima, umjetnička fotografija…
 
Biti ženom umjetnicom, pjesnikinjom, umjetničkom fotografkinjom, na bilo kojem dijelu meridijana i paralela, pa i  u Hrvatskoj, u bilo koje doba, pa i ovo, materijalistički iznureno do krajnjih siga moralne erozije, znači sigurno se opredijeliti za bol, zanos, trajni nemir, i (ne)razumijevanje. Ljiljana Dobra, iz dana u dan propituje se o smislenosti svoje životne misije, na životnome šahovskom polju - na razmeđu igranja životom i života koji je - više od igre. Biva putokaz i most koji povezuje. Od organizirane strofičnosti i vezanog stiha preko paučinaste haiku-vizije, gdje se zamjećuje umijeće fotografskoga zapažanja detalja u najkraćem poetskom obliku, Ljiljana znalački brodi do dominacije slobodnog stiha, kako tekstualno opsežnih pjesama tako i epitafno kraćih lirskih izričaja, poigravajući se znalački pjesničkim umijećem.
 
Proročki i ni malo slučajno, u svojoj Završnoj pjesmi, ispovjedno i ogoljeno Ljiljana priznaje, opijena životom i okovana pisanjem, da je - ničija, samonikla i svoja. Baš kao i samonikli cvijet! Ako ga itko i pokuša silom iščupati, ponovno će niknuti u poetskoj Arkadiji kojoj nema kraja, kako to s pravom zamjećuje mr. sc. Tatjana Stupin-Lukasević.
 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

Zašto birači HDZ-a, članovi i simpatizeri, ne će u nedjelju dati svoj glas Plenkovićevom HDZ-u?

Četvrtak, 23/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1052 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević