Get Adobe Flash player

            Dom sveti - ljubav žarku slavi

 
 
                Sve što u me nenadano uđe
                Kao vika s daleka vidika,
                Sve ostane nepoznato, tuđe.
                Tuđa pjesma. Tuđi eho krika.
https://img.scoop.it/cs3YebhY0EIaQWQBwdiFeTl72eJkfbmt4t8yenImKBVvK0kTmF0xjctABnaLJIm9
                Sve što silom, a ne Boga voljom
                U meni se neželjeno zbude,
                Nikad ljepšom, ni dražom, ni boljom
                Zbiljom pravom čovjeku ne bude!
 
                Ako bude u životu dana
                Slobodnoga i sretnoga hoda,
                Melemom će biti bolnih rana.
 
                Sve dobrotom što mi se dogodi,
                Što dom sveti - ljubav žarku slavi,
                Potrajat će. Živjet će na javi!
               

Malkica Dugeč, Stuttgart, 9. 2. 2017.

Luka

 
 
Brodovi! Brodovi! Brodovi…
Brodovi su ka' i ljudi. Mornari. Morna mora. Oceani. Imaju dušu. Sudbinu koju s mornarima, morima, oceanima – dijele. Sudbina su jedni drugima. Jedni drugima neraskidivi dijelovi života. S njima i njihove obitelji žive. Žive tim životom i od tog života žive.
Nema broda koji nije napravljen za sasvim  posebnu namjenu. Tako sasvim posebni brodovi razvoze kontejnere, putnike, automobile, pšenicu ili nekakav slagani teret… ili…
Službovao sam na brodovima za rasute terete a i na twin-deckerima koji na dvije teretne  palube krcaju slagani teret.
Ovi drugi posebno su mi dragi jer dugo stoje u lukama. Velike su skitnice i skoro nema šanse dva puta posjetiti istu luku. Izmišljeni i opasni za znatiželjnog i nemirnog.
http://www.eridan.hr/images/ITALIA%20GRAND%20TOUR%202/ancona_hafenansicht.jpg
Zbog prirode posla zavlače se i u najmanje moguće luke. A, ako je luka premala, sa sidrišta prekrcavaju teret.
To nisu posebno veliki brodovi i mogu imati nosivost do petnaest tisuća tona, što je u odnosu na ogromne tankere pravi patuljak od samo stotinjak metara.
 
Ukrašeni su desetinama dizalica. Moraju imati mogućnost manipulacije teretima i u nekoj afričkoj uvali, bez prave obale i lučkih dizalica.
Najbolji brodovi za pustolove. Na njima si izložen najšarenijim kulturama svijeta. Totalno bez zaštite. Svaka zlobna budala može ti podmetnuti dva piza droge i ako ne želiš zaglaviti  podmiti  sve oko sebe  ili krepaj. Brod mora otići dalje. Sa tobom ili bez tebe. Barovi i dame sistematski gule mornare. Šverceri im uvaljuju svakakvo smeće pod originale…
Tankim živcima tu nema mjesta. Zaista, moraš biti muško. Izdržati Ugovor do kraja. Ostati relativno netaknut.
Svi drugi brodovi kratkog su boravka u lukama. Ako si zagriženi znatiželjnik niti ne pomišljaj na ukrcaj. Ubiti će te radna rutina. Ništa nećeš vidjeti i doma ćeš donijeti skoro sav zarađeni novac.
To je dobro ali, k vragu, gdje je tu prava priča!?
Biti mornar a ne imati uspomene.
Neoprostiva glupost.
 

Nikola Šimić Tonin

Traje Pro Biennale 2017.

 
 
Dubrovački slikar Stjepko Mamić vratio se u Dubrovnik iz Venecije gdje je proteklog tjedna otvorena izložba Pro Biennale 2017. u suradnji sa 57. Međunarodnom izložbom umjetnosti Biennale di Venezia. Svečani vernissage održan je 8. svibnja na dvjema lokacijama u centru Venecije: u klaustrumu stare romanske venecijanske Crkve San Francesco della Vigna (Sestiere Castello, 2786)i Palači Grifalconi Loredan (Calle della Testa, 6359) kojima je nazočio veliki broj uzvanika. Među njima su bile brojne poznate osobe iz javnog, kulturnog i političkog života Venecije i Italije koji su dali podršku izdvojenoj izložbi prema odabiru poznatog prof. Vittoria Sgarbia koji uživa veliki ugled u sferi umjetnosti na talijanskoj i međunarodnoj likovnoj sceni: ministar u Vladi Republike Italije Gian Luca Galleti, gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro, predsjednik pokrajine Veneto Luca Zaia, direktor Tgcom Paolo Liguori, operna primadona Katia Ricciareli, pjevač i skladatelj Tony Renis (koji je skladao antologijsku pjesmu „Quando, quando, quando“), poznati novinari Vittorio Feltri i Magdi Allam,  novinar i direktor  Il Giornale  Alessandro Sallusti,Alessandro Meluzzi, Umberto Smaila idr.
http://glasgrada.hr/wp-content/uploads/2017/05/unnamed-1-14-702x336.jpg
Prof. Sgarbi je u postavku izložbe uvrstio dva djela Capt. Mamića: Android Fishes i Nautilus, u tehnici mix media sa zlatnim listovima na lanenom platnu, 100x100 cm, koje su izložene u klaustrumu  Crkve  San Francesco  della Vigna, koja je jedna od dvije franjevačke crkve u Veneciji i koja je remek-djelo  čuvenog  talijanskog arhitekta Andrea Palladia iz XVI stoljeća. Izložbu su otvorili Prof. Vittorio Sgarbi, menager dott. Salvo Nugnes i poznata  novinarka i spisateljica Silvana Giacobini. Slike živih boja Stjepka Mamića, koje su postavljene na centralno mjesto u klaustrumu zbog čega su tijekom otvorenja bile u fokusu kamera i TV prijenosa, privukle su pažnju brojnih posjetitelja od kojih je dobio velike pohvale. Inače kako je istaknuo na vernissageu i brojnim intervjuima za medije prof.  Sgarbi, koji je ranije bio kustos venecijanskog Biennala, odlučio se za ovu izdvojenu izložbu u suradnji s 57. Biennale di Venezia jer je nezadovoljan, kao i brojni drugi povjesničari umjetnosti i ljudi iz umjetničke struke, načinom odabira umjetnika za venecijansko  Biennale  koji je postao isključivo mjesto za prezentaciju pojedinaca i njihovih instalacija odabranih po nekim nejasnim kriterijima. Istaknuo je  da je nelogično da npr. Italiju kao svojevrsnu  kolijevku  europske umjetnosti predstavljaju samo dva umjetnika.  
 
Brojni građani Venecije koji svakodnevno pohode Pro Biennale iskazali su komplimente slikastvu kapetana Stjepka Mamića istakavši da se koloritom i tematikom bliskog im mora izdvajaju od drugih slika; mnogi su bili iznenađeni  kada im  je umjetnik pojašanjavajući tehniku rada  objasnio da su uglavnom rađene špatulama koja je inače omiljeno sredstvo rada našeg umjetnika. Izložba ostaje otvorena do  17. lipnja 2017. godine do kada se može pogledati svakodnevno. Istovremeno je u Rimu otvorena zajednička izložba Sguardi contemporanei u rimskoj Galeriji Rosso Cinabro, čiji kustosi su  Joe Hansen i Cristina Madini, gdje je Mamić izložio tri slike; inače kapetan Stjepko je u stalnoj postavci u ovoj poznatoj rimskoj galeriji od  listopada 2016. godine.
 
Najava: Već naredni mjesec dubrovački slikar izlaže na salonu u Cannesu na poziv Odbora i predsjednice jednog od najvažnijih  povijesnih pariških udruženja umjetnika Le Societe des artistes Independants, čiji su osnivači, članovi bili  i/ili samo s njima izlagali:Paul CézannePaul GauguinHenri de Toulouse-LautrecCamille PissarroPaul Signac, Vincent van Googh i dr. Isti će se održati u mondenom dijelu Cannesa Croisettu  u obnovljenom galerijskom prostoru  stare morske luke. Već na jesen izlaže na trima značajnim izložbama u Francuskoj: u normandijskom pitoresknom mjestu Giverny u kojem je živio i stvorio neka od najljepših djela impresionizma čuveni Claude Monet gdje će Mamić izlagati u velikoj galeriji pod staklom okružen cvjetnim vrtovima koje je svojevremeno arhitektonski uredio sam Monet; zatim slijedi izlaganje na Jesenjem likovnom salonu na Les Champs-Élyséesi onda ponovno sa Le Societe Independants u prostoru Louvra. Istovremeno će tijekom listopada u rimskoj Galeriji povijesne Bibliotecae Angelicae koja datira iz 1604. godine i ima neprocjenjivo bogati fundus  knjiga, incunabula i povijesnih dokumenata, izložiti dvije slike.
 

Dražana Martinović Mamić

Pred vratima Žirja

 
 
dozivajući more što u njem prebiva,
izdahnu u mora dahu
zlato njegovoga praha
u valove se prosu
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/8/82/Rokodobra.jpg
pred Samogradskim vratima
Žirja
 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Ponedjeljak, 19/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1360 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević