Get Adobe Flash player

Vjetar s brijega zamire

 
 
U satima koji su prolazili
Vrijeme je odbrojavalo nečujne korake
Glasno zvao ga je predah
Gledao sam kako se daleki
Bijeli oblak smirio nad njegovim čelom
I u borama mu umor splasnuo
http://www.quizpalme.de/uploads/tx_camaliga/heilbronn_rathaus.jpg
U satima koji su prolazili
Slušao sam kako mu u damaru
Vjetar s brijega zamire
S pjesmom češljugara iz mladosti 
U njegovu predahu bujalo je 
Težačko uzdanje 
I pulsirao sažetak života
U osmijehu sna titrala je
I rastakala se nevjerica: hoće li 
I jedno sutra plug i grumen zemlje
Omekšati

U satima koji su prolazili
Žeđao sam s presušenim bunarima 
Čekao da osmijeh mu uzvrati
Zemlja crnica i nemoćno gledao 
Kako mu čelo se smiruje
A niz bore ga 
Život potkopava

 

Mirko Popović, Sarajevo

Ponovno treba uspostaviti Vijeće za hrvatski jezik i jezični zakon

 
 
U tekstu na jednom od portala pod naslovom “Jezikoslovci se složili da nije potrebna nova Deklaracija o hrvatskom jeziku“ navode se mišljenja o Deklaraciji i suvremenom stanju hrvatskoga jezika pojedinih sudionika okrugloga stola na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Uz ostalo pojedini jezikoslovci smatraju da Hrvatskoj „nije potrebna nova Deklaracija jer hrvatski jezik nije ugrožen od srpskoga jezika“. Zašto se je pojavilo upravo ovakvo mišljenje, nije sasvim jasno, valjda nakon tiskanja pojedinih novina koje su skrenule pozornost na otvoreno pismo u obliku peticije prigodom 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika. Peticiju je pokrenulo koncem veljače ove godine uredništvo Jezika, časopisa za kulturu hrvatskoga književnoga jezika (Deklaracija o hrvatskom jeziku: otvoreno pismo hrvatskoj javnosti). Malo je čudno ili se pak uopće ne treba bilo čemu čuditi da su osnovnu pozornost skrenuli ne na glavni zahtjev otvorenoga pisma časopisa Jezik za uspostavu ukinutoga Vijeća i usvojenje jezičnoga zakona, nego na ugroženost hrvatskoga jezika od strane srpskoga. Doista nema ugroženosti od strane srpskoga jezika, ali osnovno težište u toj Peticiji upravo je u tom da se skrene pozornost javnosti na to da i Hrvatska treba imati svoje strukovno jezikoslovno tijelo i jezični zakon.
http://www.matica.hr/media/uploads/ogranci/2016/deklaracija.jpg
Ponajprije treba reći da je okrugli stol u povodu 50. obljetnice Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskoga književnoga jezika održan ne samo u Zagrebu nego i u Zadru i Splitu, ali ove činjenice pojedini novinari zaobilaze. I tamo je također bilo stavova jezikoslovaca o Deklaraciji i o suvremenom stanju hrvatskoga jezika. Zanimljivo je da se ponovno ponavlja teza o ugroženosti kao da netko predlaže pisanje „nove Deklaracije“ o hrvatskom jeziku zbog ugroženosti od srpskoga jezika. U otvorenom pismu ništa ne piše o potrebi pisanja nove Deklaracije i tamo je riječ ponajprije ne o ugroženosti od srpskoga jezika, nego o pojedinim tendencijama povratka na staro, o pokušajima stvaranja "zajedničkoga štokavskoga jezika" od strane međunarodne skupine aktivista i dijela jezikoslovaca koji ponovno osporavaju samosvojnost hrvatskomu jeziku i pravo hrvatskomu narodu na vlastiti hrvatski jezik. A zar jugounitaristički pokušaji povratka na staro ne postoje? Osim toga riječ pokušaji i ugroženost nije jedno te isto. Osnovnu pozornost Peticija je usmjerila na uspostavu Vijeća za hrvatski jezik, te izradbu i usvojenje jezičnoga zakona, ali o tom nema ni jedne rečenice. Novinari u pojedinim novinama svjesno ili nesvjesno pitaju pojedine jezikoslovce ponajprije o tzv. ugroženosti za hrvatski jezik, a bilo bi ih lijepo konkretno pitati o mogućnosti uspostave novoga vijeća za hrvatski jezik i o jezičnom zakonu. Tada bi bilo jasnije tko i što doista misli o glavnom. Ispada da pojedinci, ne čitajući ili čitajući izvornik, ponajprije obraćaju svoju pozornost na djelomice sporedne rečenice u bilo kojem tekstu, a ne na stvarnu svrhu.
 
Mnogi su se ljudi, uključujući i jezikoslovce, složili da je Hrvatskoj potrebno Vijeće za hrvatski jezik i usvojenje jezičnoga zakona, a ne pisanje nove Deklaracije o hrvatskom jeziku. Ispada da od novoga još neformiranoga vijeća neki pojedinci ili skupine bježe kao vrag od tamjana.
 

Artur Bagdasarov, HKV

Najljepši ljubavni stihovi

 
 
Iscrtaj po meni prstima
najljepše ljubavne stihove
Poželim platno tvoje bit
za strasne ljubavne likove
http://spiritualwhore.com/wp-content/uploads/2015/07/1504060_10100194196357964_945103840_n-403x605.jpg
Poludi strast neka pobijedi
sve ćutnje što se gomilaju
Ne daj pohoti priliku
drhtaje da nam diraju
 
Piši po meni prstima
najljepše slatke stihove
Dodiruj me vrelim usnama
razumiješ moje krikove…
 
Oh, koliko samo, želim te!!!
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Demistifikacija umjetnosti, kretanje unutar kompleksnog polja realističnog slikarstva u XXI. stoljeću...

 
 
Galerija Krsto Hegedušić u Petrinji, POU Hrvatski dom Petrinja, Matije Gupca 2, predstavlja novi ciklus izložbi pod nazivom ''U gostima kod Hegedušića''. Prvi umjetnik – gost nije slučajno Stipan Tadić. Ovaj izložbeni koncept umjetnika u gostima upućuje na anticipaciju i prezentaciju suvremene umjetnosti u okrilju galerije Krsto Hegedušić kao logičan nastavak postulata koje je svojevremeno imala slavna Majstorska radionica Krste Hegedušića te koja je oblikovala značajan broj različitih umjetničkih identiteta čiji opusi danas čine modernu i suvremenu hrvatsku umjetnost, a čiji odjeci se i u ovom momentu mogu prepoznati u radovima mnogih umjetnika. Svojim novim ciklusom pod nazivom Motivi iz okolice/Dijalog s Hegedušićem, Stipan Tadić predstavlja najnoviji ciklus radova koji je, u jednom svom segmentu, nastao kroz suvremenu interpretaciju Hegedušićevog ciklusa crteža Podravski motivi nastalih u periodu 1931.-1933. godine.
Demistifikacija umjetnosti, kretanje unutar kompleksnog polja realističnog slikarstva u XXI. stoljeću, bilježenje osobnog, svakodnevnog, neposrednog kao i ustrajan i kontinuiran rad neka su od obilježja Tadićevog opusa. Tadićeve kompozicije, opservacije, kao i stvaranje vlastitih paralelnih svjetova, koji postoje u sadašnjosti Krste Hegedušića kao i u sadašnjosti Stipana Tadića, stvaraju nadrealnu vremensku podudarnost, sinkronicitete koji potvrđuju našu univerzalnu ljudsku sudbinu.
Izložbu Motivi iz okolice/Dijalog s Hegedušićem moći ćete pogledati u galeriji Krsto Hegedušić u periodu 6. – 30. travnja 2017. godine.
Otvorenje izložbe je 6. travnja 2017. godine u 19 sati.
 

Ana Lipovac

Anketa

Zašto birači HDZ-a, članovi i simpatizeri, ne će u nedjelju dati svoj glas Plenkovićevom HDZ-u?

Nedjelja, 26/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1237 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević