Get Adobe Flash player

Finoća

 
 
Bila si tanka
K'o grana
Suva
A ja sam se želio
http://tipsofdivorce.com/wp-content/uploads/2014/03/inlove.jpg
Na tebe peti
I onako
Poput crva
Nešto malo
U tebe zadeti
I bil sem tako
Kurčevit
Oštar
Po malo drzak
Sebičan stvor
I sve dok nije
Naišel poštar
Ja sem se pel
Čas gor
Čas dol
I ne bu tak
Do sutra zvršil
Da ni mi dol
Opal taj klin
A ja sem sišel
Dol sa tebe
I dalje ost'o
Lepi i fin…
 

Vladimir Živaljić, 5. 5. 2010.

            Glazba srca što u svemir krene

 
 
                Da se pjesma ne nametne samom
                Krikom bude ili misli tamom,
                I da nije vjerom nadahnuta,
                Ja bih joj se maknula sa puta
                Pa bi pjesma mrtvim slovom bila
                I možda se ne bi ni rodila.
http://www.zupa-blivanapavla2.hr/wp-content/uploads/2016/02/krv-kristova-Small-960x250.jpg
                Bude l' pjesma živi dio mene,
                Glazba srca što u svemir krene,
                Bude l' makar mojih žudnji dio
                Časak žića ili život cio,
                Vrelo uma, vjere nadahnuće,
                Pjevat ću je sve dane buduće,
                Njome usnut i budit se njome,
                Zapisat ju na jeziku svome,
                Na jeziku svome-hrvatskome!
                Nestane li pjesmi poticaja
                Iz života, iz mašte i jave,
                Mjesto sreće iz očiju sjaja,
                Prokapat će tek suze krvave
                Pa će pjesme neizgovorene
                O hrid sanja biti razbijene!
                Da se pjesme i u zbilju vrate,
                Ne će srcem biti prepoznate!
 

Malkica Dugeč, 31. 12. 2016.

Ništa ne nastaje bez Njegove volje

 
 
 Možda zato što si se zagledao u zvijezde
 jer znaš samo to da one brode nebom
 u veličanstvenoj tišini
 kad se u daljini samo čuje lavež pasa  
 i lovački rog, zvukovi što ti
 strast prapovijesnu izmamljuju
 trepetom gena lovačkog
 pradjedovskim načinom opstanka
http://www.racunalo.com/wp-content/uploads/2015/01/Koji-su-najbolji-i-najtra%C5%BEeniji-pametni-telefoni-u-2015.-godini-01-630x355.jpg
 Pa ne znaš želiš li već umom šumom krenuti
 ili ti srce Velikim početkom još kroči
 stazom onih koji nisu mogli predvidjeti
 mogućnost da tijelo će ti u ovom trenu
 stopirati varljivi dotok zamki
 materijalne svemogućnosti, da ćeš
 ogoliti podvale čovječanstva, kupljene doktorate
 zaključati pametni telefon, zaboraviti oči robota
 sa upaljenim seksualnim potrebama
 i sile koje su osvojile marsovske krajolike
 ukrotile atom, ali ne i plač crne umiruće
 djevojčice nadomak azurnog plavila
 što sa jahte se doima: Doista božanstveno
 i Bog je u svemu, ništa ne nastaje
 bez Njegove volje
 
 Pa ne znaš ostavljaš li doista svjetini svijet
 sve svoje brodove, vile, avione, bankovne račune
 robovske isplakane oči dok glancaju
 ti cipele od leopardovog osušenog
 nervnog sustava
 dok realiziraš drugu fazu svog prirodnog zova
 niz spirale vremena toneći u prapovijesni
 žar predaka, u pokrete im
 dok se potrebom za rogom lovačkim
 kroz eone
 u sebi ubojito
 ne oglasiš
 

Mirko Popović, Sarajevo

Prije sedam godina umro je Jugoslav Gospodnetić

 
 
Jugoslav Gospodnetić, fonetičar, prevoditelj i povjesnik (Šibenik, 1. II. 1919. – 17. V. 2010., Quincy-sous-Sénart, Essonne, Francuska). Maturirao 1937. u Drugoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Diplomirao 1941. francuski, njemački te južnoslavensku književnost i latinski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. God. 1941.–45. studirao u Rimu talijanski, latinski i rumunjski jezik te rimsku arheologiju i srednjovjekovnu povijest umjetnosti. Od 1945. do 1950. nastavnik je pri Zemaljskoj glumačkoj školi u Zagrebu, 1950.–52. asistent na Akademiji za kazališnu umjetnost (komparativna književnost i talijanski jezik), 1952.–60. asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te, u međuvremenu, 1955.–57. lektor na Faculté des Lettres u Bordeauxu. Godine 1960. napušta Zagreb, posvećuje se problemima učenja usmenoga govora i jezika u slušno oštećene djece, proširujući spoznaje i metode P. Guberine. Predavao u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Engleskoj, Argentini i dr. Od 1970. u stalnom je radnom odnosu u Centre de phonétique appliquée u Parizu, najprije kao pedagoški direktor, a zatim pomoćnik direktora.
https://www.myheritageimages.com/Y/storage/site66295031/files/50/00/13/500013_8271124f8b3b8540j52gc0.jpg
Umirovljen je 1984. Od 1954. surađuje s Guberinom (velikim znanstvenikom i pedagogom defektologom;revolucionarnih radova o pomoći gluhonijemima, op.T.T.) u radovima na fonetici te u istraživanjima problema razabiranja glasova i učenja govora i jezika pri oštećenu sluhu. Istodobno suradnik je Michela Portmanna u Bordeauxu u istraživanju pokretljivosti mekog nepca, o čem je 1956. snimljen film, prikazan na skupu o govoru u Parizu. Radove o naravi govora, o načelima fonetike i njezinu razvitku te studije o verbotonalnoj metodi, ulozi napetosti u rehabilitaciji sluha i govora, prozodiji, mjestu enklitike u hrvatskome jeziku objavljivao u Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia (1958.), Proceedings of the XII International Speech and Voice Therapy Conference (Padova, 1962.), Comptes rendus faits au Colloque d’audiologie de Bruxelles (1964.), Zeitschrift für Laryngologie-Rhinologie-Otologie und ihre Grenzgebiete (Stuttgart, 1967.), Govor (1967., 1987., 1988.), Revue de phonétique appliquée (Mons, 1968.), Aggiornamenti logopedici (Milano, 1982.), Filologija (1987.–88.) i dr.
 
Njegovo dobro poznavanje govornih vrjednota hrvatskog jezika zrcali se u prijevodima hrvatskih lirskih klasika na francuski jezik, koje je kritika ocijenila vrlo uspješnim (osobito Matoša i Mažuranića, op. T.T.). Prijevode objavljivao u Mostu (1982., 1995.) i Zrcalu (1991.), a izabrane Tadijanovićeve pjesme objavljene su u knjizi Poésie. Le verdure de la terre (Zagreb, 1991.) te Ujevićeve u Poèmes (Pariz, 1992,). Istraživao povijest Dalmacije, napose za mletačke vladavine, s osobitim obzirom na povijest otoka Brača. Rezultate višegodišnjih istraživanja u arhivima Brača, Splita, Beča, Trsta i Venecije skupio je u knjizi Brač i njegovo pomorstvo u kojoj preobrazbu bračkoga plemićkog društva u građansko promatra kroz uspon pomorstva i trgovine, koje je u XVIII. st. učinilo Brač trećom silom na području Mletačke Dalmacije i Albanije (iza Lošinja i Boke kotorske). Godine 1991. primio Povelju Filozofskog fakulteta u Zagrebu za osobit prinos razvitku fonetike.
 

Teo Trostmann

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Srijeda, 21/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1265 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević