Get Adobe Flash player

Tko je kriv za osipanje članstva Hrvatskoga društva karikaturista?

 
 
U portun je uletio Zdene munjevitom brzinom, da bi se za par sekundi popeo do samih vrata HDK. Htio je otključati izvadivši ključ, ali Davor je već bio tamo. Zdene je inače Zdenko i tajnik, a Davor je predsjednik HDK. Hrvatsko Društvo Karikaturista počelo se već osipati skroz do daske i ostalo je samo jedva nešto više od desetak članova Društva. Hitno su morali napraviti plan, što su odmah i učinili. Ali, zajapureno će Zdene, znaš li da je prof. Ivan Šarić umro danas?! - rekao je uzbuđeno Davoru koji nije izledao iznenađeno, već kao i uvijek lica hladnog k'o špricer odgovorio: Znam, znam... upravo sam obaviješten da je umro i Janko Bučar karikaturist iz HNB-a! Kad su sprovodi ne znam?! Znaš li ti Zdene kad je sprovod profesoru...
http://www.hdk.hr/vijesti/slike/bucar_01.jpg
Pokojni Janko Bučar (1952.-2016.) i Dado Kovačević
 
I dok ih tako ostavljamo da se iza zatvorenih vrata dogovaraju, predstavimo prof. Ivana Šarića. Osim što je bio profesor imao je dvije značajne funkcije koje su uvijek omogućavale da je blagajna društva puna za izvršenje događanja, i unatoč varirajućim uplatama članarina sastančenje četvrtkom popodne bude neupitno. Pokojni prof. Šarić bio je naime - predsjednik HDK i DOMINISTAR KULTURE RH, što je bilo bitno iz dva razloga, prvi punjenje blagajne HDK direktno iz proračuna Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH, i drugo je bilo to što je mogao, jer je imao priliku preporučavati ljude ili namještati dobivanje natječaja za sredstva u kulturi. Ne kažem da ih je ikad namještao, ali znam je to mogao činiti, jer je sjedio na takvom odgovornom mjestu, a ruku na srce ni programa za kulturu koji radi netko iz naroda i nema baš puno.
 
I stoga su se dvojac na početku priče dogovorili, da se zbog osipanja članstva, HDK (navodno da su svi otišli iz razloga jer gospoda je samo uzimala članarinu, a poslove crtanja karikature po medijima a za novce namještala sebi! Kako nakaradno to zvuči, mada možebitna istina u praksi, najčešće je ipak bila, kažu. Stoga je nastupilo osipanje ljudi, jer da nije toga bilo bi sve u redu i sve koze i svi vuci na broju!) Odluče afirmirati još dvojicu od tih 15-ak ljudi koja je još uvijek uz HDK. I smislili su svoj ”pakleni plan”! Svaki od te dvojice zadužen je bio u roku od 6 mjeseci napraviti neki PLAN I PROGRAM IZLAGANJA u gradu koji nije Zagreb, donijeti im to lijepo na uvid, a nakon čega oni još zovu profesora i onda se sve troje usuglase.
 
Tako su to dvoje dobili svoju priliku. Svatko u svom malom gradu, napravio je “FESTIVAL KARIKATURE”. Da bi u svom naumu uspjeli, morali su nagovoriti dalmatinske autore, kao i dio slavonskih autora, “da im se vrate “, ali ne više kao HDK-u, nego njima, jer oni će davati nagrade, afirmirat domaće karikaturiste i slično. Koga su oni stavljali u žiri, sve je transparentno. Tko su bili dobitnici, oba dva festivala, također je transparentno.
 
Kroz kratko vijeme, preko HDK, ali i časopisa KARIKE i FENAMIZAHA i konekcije s ostalim svjetskim časopisima za karikaturu i humor - oglasili su svoje festivale, a uz dobivena sredstva za nagrada, plaćanje puta i smještaja nagrađenima, te najam gradskih muzeja i galerija uspjeli su iskamčiti poveći iznos, a čak im je vjerovatno ostala i dobra lova, nakon troškova reklamiranja, žiriranja i plaćanja izrade kataloga dizajna i tiska, te izrade plakata.
 
Dakle, dok su oni spašavali “čast i obraz “ HDK (Hrvatskoga Društva Karikaturista), meni su spočitali da tko mi je kriv što ne živim u Zagrebu, da tko je čuo za mene jer je Dalmacija (‘oće reć’ Zadar i Split) najobičnija provincija, da to što sam bio najbolji crtač svoje generacije na Primijenjenoj njima ne znači ništa, to što crtam 40 godina također im ne znači ništa, da zašto se ja ne javljam na natječaje ministarstva kulture (a ZNA SE da LOVU dobiju samo oni iz ZAGREBA, uz iznimku MUZEJA i INSTITUCIJA KULTURE u Dalmaciji.) LOVU uvijek dobiju po vezi, oni iz Zagreba. A kud ćeš bolje veze - udruga za kulturu tj. HDK preko svog ex predsjednika i bivšeg doministra Kulture RH, prof. Ivana Šarića najbolja su moguća veza i preporuka za dobivanje love za PROGRAME ZA KULTURU koje su mogli dogovoriti i zajedno!
 
Znači, blizu si oltaru, u Zg, imaš VEZU, znaš DOMINISTRA, on glasa za prolazak tvoje ideje i to je zo. A uz to imaš i financijsku potporu Društva barem za prvi festival. Eto, i tko bi im se sad više javljao, kod takvog silnog bahaćenja, ogromnog nepovjerenja u ljude, klevetanja dokazanog svjetski poznatog karikaturiste čiji radovi krase stotine međunarodnih kataloga festivala karikature satire i humora.
 
Ono što je zanimljivo, jedan od dvojice mudraca, koji su dobili priliku “napraviti program” i dobiti priliku i novce “moj je program prošao kod Ministarstva kulture RH!”, ne ću spominjati ta imena u ovom tekstu, ali ču reći prezimenjak braće koji su lideri u zagrebačkom SDP-u, pa sam se pitao pušu li vjetrovi od ateizma, komunizma, zvjezde petokrake Tita...?
 
Ma neeee..., griješim, dugo sam se uvjeravao. A onda se taj lik pokazao u pravom svjetlu. Na oba festivala nije pustio moje karikature uopće na izložbu svojeg Gradskog Muzeja, niti ih je stavio u katalog, ali je zato samo napisao moje ime na popisu sudionika festivala. Kako jadno, to je inače stalna praksa i ZG festivala. Umjesto kataloga plakata i priznanja, poslao je tek priznanje i to e-poštom jer jadan nema novaca za otiskati pa poslati poštom uz katalog. Obećavao mi je da će mi dati lovu za izradu kataloga u PDF formatu za tisak, ali ništa se od tog nije obistinilo. Ovaj drugi, kao i još jedan u ovoj priči nebitan obećavali su mi nagrade na festivalu, samo ako pošaljem rad, što je stravično - namještanje festivala!
 
Kad ono - u žiriju drugog festivala, Crnogorac D.D. sa crvenom zvijezdom petokrakom na kapi! Ne možeš ti to vjerovati! Opet PARTIZANI! Opet SDP, OPET PARTIJA, KOMUNIZAM, SOCIJALIZAM, PATNJA u samo jednom, od ORGANIZATORA Crnogorca (prikrivenog!) podržan znak!? A za maskotu stavio stiliziran znak VRAGA CRNOGA, kao da se “vrag svidi ili dopadne” mladima?! Pa za ŠTO SMO MI RATOVALI I KOLIKO JE LJUDI IZGINULO ZBOG TOG ZNAKA U DOMOVINSKOM RATU SAMO ?! I opet ga vraćaju u modu?! I ono najbitnije, tema: ROCK,N’ ROLL i ja napravim digitalno 5, najznačajnijih likova u povijesti te glazbe u KARIKATURI, i to mi gad ne prizna i ne uvaži, odbaci mene i moje radove sa strane, upiše samo ime da sam kao sudjelovao, ako bi slučajno kod nekoga prolistao katalog. I na taj način pokazaše svoje LICE i postade mi skroz jasno zašto se osipa HDK, iz kojega sam svojevoljno odavno i sam IZAŠAO. (Nažalost, ni ovaj drugi lik, stariji i oprezniji (a oba izgledaju kao karikature, Bože mi ‘prosti!) nije bezazlen. Osim što se isključivo bavi EROTSKOM KARIKATUROM, i on je CRVENI, tj. voli tu boju, nosi je kao VATROGASAC.)
 
I onda mi takav “bahati dječak” čiji su radovi izlazili i u mom “FORUM Cartoonsu”, koji je bio relativno skroz nepoznat do pokretanja svog festivala, a na moju preporuku i u turskom “FENAMIZAHU”... Počne uspoređivati sebe i mene, jer on je kao MERCEDES, a ja FIĆO! Ahahahahahahahahaahahahh! Koja magarčina, on će mene vrijeđati, a nije ni svjestan tko mu glavu nosi! Više ja kataloga međunarodnih izložbi imam, i priznanja nego je on radova u životu igdje objavio. Bože eto što ti je HRVATSKI JAL, ljudska ljubomora i zloba i zavist! Sveti Jeronim znao bi reći: „Oprosti mi Bože što sam Dalmatinac!“
(“Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum”) pa im zato smetam!
 

Julije Jelaska

             Samo mir i sreću žele!

 
               
                Gledaj, gledaj moj anđele
                Kako mi se mršti čelo,
                Kako drhte žuljne ruke,
                Kako mi je neveselo
                I rađanje zore bijele!
     http://f.tqn.com/y/angels/1/L/x/2/-/-/Gethsemane_Carl_Bloch.jpg
                Gledaj, gledaj moj anđele,
                U oči mi zaplakane,
                I u riječi snom dozrele,
                I u noći, i u dane!
                I u pjesme ušutkane!
 
                Gledaj, gledaj moj anđele
                Što mi se u duši zbiva
                Kad zazovem milost Boga
                Ispod neba kišna, siva
                U tuđini, u nigdini
                A ne ispred praga svoga!
 
                Moj anđele, moj anđele,
                Slušaj što Ti san moj zbori
                Kad Ti umjesto veselja,
                Cvjetnih polja, igre, nada,
                Tek suzama progovori
                Da ni san moj niti želja
                Ne će zbiljom bit' nikada!
 
                Moj anđele, moj anđele,
                Ti pogledaj i prosudi
                Što Ti moje ruke vele
                Na molitvu kad se sklope ,
                Kad za dobro baš svih ljudi,
                I Hrvatskoj, sred Europe,
                Samo mir i sreću žele!
 

Malkica Dugeč, 21. 10. 2016.

Otvorena izložba "Umjetnički život u Splitu: U raskoraku između mita i zbilje (1919.-1929.)"

 
 
U Galeriji umjetnina u Splitu otvorena je izložba pod nazivom „Umjetnički život u Splitu: U raskoraku između mita i zbilje (1919.-1929.)“. Na izložbi su predstavljena 274 rada - slike, crteži, grafike, skulpture i plakati - koje potpisuje 69 autora. Riječ je o prvom dijelu pothvata kojim Galerija umjetnina planira kroz dva opsežna projekta obraditi iznimno zanimljivo razdoblje splitske umjetničke scene između dva svjetska rata. Prvi dio svojevrsnog izložbenog diptiha obuhvaća razdoblje od Izložbe umjetnika iz Dalmacije 1919. do postavljanja Grgura Ninskog na Peristil 1929. Drugi dio projekta pod nazivom „U sjeni diktature“ obuhvatit će razdoblje od 1930. do 1941. i on će biti realiziran naknadno. Projekt se nadovezuje na rekonstrukciju čuvene Prve dalmatinske umjetničke izložbe (1908.) u Galeriji umjetnina 2010. godine.
http://apmedia.terrastatic.com/wp-content/uploads/galerija-umjetnina-split-001-1.jpg
Pripajanjem Zadra i Rijeke Kraljevini Italiji, Split je postao administrativni, gospodarski i kulturni centar nove države na jadranskoj obali. Kulturni i umjetnički život dobiva novi zamah. Povećava se broj umjetnika u gradu, kao i broj izložbi i napisa o njima, razvija se kolekcionarstvo. Otvaraju se novi izložbeni prostori, među kojima je osobit značaj imao Umjetnički salon Galić. Konačno, 1931. otvara se Galerija umjetnina. S druge strane, nisu izgrađeni ateljei za umjetnike, niti umjetnički paviljon…
 
Salon Galić je otvoren za izlagačku aktivnost 31. svibnja 1924. godine grupnom izložbom na kojoj su svoja djela pokazala dvojica slikara: Emanuel Vidović i Anđeo Uvodić. U to vrijeme između dva rata, Salon Galić je posjedovao istinski kultni status kao glavni Art Salon i bio je jedini umjetnički salon u Splitu u razdoblju između dva svjetska rata koji je imao funkciju okupljališta tadašnje intelektualne elite. Neki od njih su do danas potvrđeni kao velikani hrvatske kulture. Međuratni Split posebno je obilježilo prijateljstvo dugogodišnjeg načelnika i kasnije bana, dr. Ive Tartaglije i svjetski poznatog kipara Ivana Meštrovića. Ambijent carskog grada bio je idealna pozornica za njihove umjetničke i političke ambicije, a u nastojanju da ih realiziraju nisu uvažavali suprotna mišljenja, o čemu svjedoči postavljanje Grgura Ninskog na Peristil. Kao mjera i korektiv sredine figurirao je Emanuel Vidović.
 
U spomenutom periodu umjetnički stasaju Silvije Bonacci Čiko, Milan Tolić, Ivan Mirković, Radovan Tommaseo, Antun Zuppa, … Izložbama su uz zavičaj vezani Jerolim Miše, Vjekoslav Parać, Marino Tartaglia... Likovnoj živosti doprinosili su i strani umjetnici koji su izlagali u Splitu. Podatak da su u Salonu priređene 82 izložbe od ukupno 130 međuratnih izložbi govori sam za sebe, a treba istaknuti i da je imao solidan standard u pogledu realizacije i prezentacije pojedine izložbe. Zahvaljujući Galićevoj agilnosti umjetnici su dobili prostor za izlaganje, ali i materijalnu satisfakciju jer su se umjetnine relativno dobro prodavale. Tog samoukog i dobronamjernog čovjeka Tin Ujević je s pravom titulirao "splitskim šefom ukusa".
 
Raskorak između mita i zbilje upućuje na velika očekivanja od nove države i jednako takva razočarenja. Može se sagledavati kroz konstrukciju i nasilno nametanje jugoslavenske ideologije i sraz s postojećim identitetima. U priču ulaze predodžbe o vlastitom značaju i ulozi. Tada se oblikuju stereotipi koji će preživjeti do naših dana. A tu je i raskorak između današnje predodžbe o prijeratnom Splitu i onodobne zbilje.
Izložba je otvorena do 31. siječnja 2017. godine.
 

Nives Matijević

U Muzeju Međimurja Čakovec otvorena izložba Salon Fotografije 2016.

 
 
U petak 16. prosinca 2016. godine u izložbenom se prostoru Muzeja Međimurja Čakovec održalo otvaranje izložbe fotografija pristiglih na 6. Salon Fotografije Čakovec. Salon Fotografije Čakovec fotografsko je natjecanje namijenjeno za sve fotografe profesionalce, amatere i entuzijaste koje se održava od 2011. godine u organizaciji udruge Fotomotiva. Ove je godine na ocjenjivanje pristiglo više od 3500 radova na šest zadanih tema, a to su kolekcija (otvorena tema – tematska kolekcija od 3 do 6 rada), slobodna u boji, slobodna monokromatska, priroda, minimalizam i fotoreporterska fotografija. Ocjenjivački žiri činili su Krešimir Pletikosa, Davor Žerjav i Neda Rački.
http://fotografija.hr/wp-content/uploads/2016/10/salon_cakovec-fotografija.jpg
Izložbu sa 100 najbolje ocijenjenih fotografija su pred 80 zainteresiranih u izložbenom prostoru Muzeja Međimurja Čakovec otvorili Aleksandra Ličanin i pokretač i organizator projekta Petar "Grozni" Kovač. Sam projekt održao se pod pokroviteljstvom svjetskih organizacija za umjetničku fotografiju The International Federation of Photographic Art (FIAP) i The Photographic Society of America (PSA). Organizator izložbe zahvaljuje Međimurskoj županiji, Gradu Čakovcu, TZ Grada Čakovca, Muzeju Međimurja Čakovec, Vinariji Kocijan i LifeClass Termama Sveti Martin na ukazanoj podršci i sponzorstvu za održavanje ovog događaja koji uvelike doprinosi popularizaciji fotografije u Međimurju.
 

Daniel Herman

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Srijeda, 20/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 933 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević