Get Adobe Flash player

Prolaznost

 
 
Nekom ovako,
Nekom onako,
Nekom po danu,
Nekom po noći
Kucnut će zadnji čas.
Nekom će doći
Kao prokletstvo,
Nekome kao spas.
https://i.ytimg.com/vi/VRFWW7MVGPg/maxresdefault.jpg
Pa čemu brige,
Čemu treme,
Kada će, ipak, doći vrijeme,
Da nikog više biti ne će
Niti da na kratko se sjeti nas.
 
Ili mi bili, il' ne bili,
Sunčane zrake nebo zlate
I svemirom se zemlja kreće.
Al', što je važno,
Što je bitno,
Da trgnemo se
I to hitno
Punimo žurno putne svijeće,
Jer strpljivo nas NETKO čeka
I može doći svaki tren,
Il' bila noć, ili dan,
Dok nehajni smo i dok spimo,
Da prekine nam zadnji san.


Žarko Dugandžić

Izložba 'Scherzo sa otpada' Jagode Buić

 
 
Izložba pod nazivom 'Scherzo sa otpada'  autorice Jagode Buić otvorena je u ponedjeljak, 13. veljače u galeriji Muzeja grada Splita. Izložbu su otvorili ravnatelj Galerije umjetnina Branko Franceschi i kustos izložbe Tonko Maroević.
 
„To nije 'objet trouvé', to je lotani kolaž od željeznog otpada. Igra. Šala. On će se tek svojim portretom pokušati progurati u sferu umjetnosti. Ako ne uspije: ostaje moja poruka da nema tog odbačenog predmeta koji neće naći negdje svoje mjesto. Kada sastavim nekoliko komada bilo čega, dobijem bilo što. Tek kada mu dam ime, postaje nešto”, o svojoj izložbi na komadu papira rukom piše međunarodno priznata i višestruko nagrađivana umjetnica Jagoda Buić. Franceschi ju je nazvao snažnom ženom koja se protivi gravitaciji te alkemičarkom koja je i ovom izložbom pretvorila željezo u zlato. „Ove skulpture su mlađe sestre i braća 'Ruže vjetrova' na Zapadnoj obali. Znala je Jagoda Buić da će ta skulptura ostati jedino ako je treba kranom uklanjati, a mi moramo učiniti sve da se prikladno osvijetli“, pozvao je ravnatelj Galerije umjetnina.
 
Akademik Tonko Maroević o radovima Jagode Buić, među ostalim, piše „Razmjerno nedavno, prije pet godina, Jagoda Buić je imala opsežnu retrospektivu u rodnom Splitu, u Galeriji umjetnina, gdje je izložila reprezentativnu dionicu dotadašnjega  rada: monumentalne i klasične tapiserije, te originalne i razvedene reljefne kolaže iz papira. Ovom se zgodom vraća zavičajnom ishodištu djelima intimnijeg i dimenzijama suzdržanijeg karaktera, no nipošto manjega kreativnog dometa. Dokazujući naročitu radnu znatiželju i neporecivu vitalnost okrenula se drugačijim tehnikama i novim zadatcima. Naslovljujući novonastali kiparski ciklus sintagmom „Scherzo s otpada“ autorica namjerno ukazuje na nepretencioznost i relativnu lakoću postupka, pa i na dosjetljivu i duhovitu tendenciju i ležerne mogućnosti recepcije. Neke od željeznih akumulacija imaju oblikovnu jednostavnost i čistoću što upućuje na apstraktna ili simbolička imenovanja („Krug“, „Uzlet“, „Vatra“, „Totem“), ali mnoge su pak zadobile antropomorfne konotacije, a prihvaćene sugestije rezultirale su „krštenjem objekta“ nekim ljudskim imenom ili životnom funkcijom („Pedro“, „Pablo“, „Prometnik“, „Vojak“, „Don Quijote“ i „Sancho Panza“).
 
Manje podrugljivosti i podsmijeha izazivat će dionica posvećena starim brodovima, pretežno upravo onima sredozemnoga podrijetla. Najpriprostija je, dakako, „Barka“ sastavljena od samo dvije spretno zaobljene metalne ploče. „Bracera“ već ima veliku plohu jedra postavljenu na uspravni jarbol usađen pak u željezni korpus razvedene profilacije. „Piratski brod“ složen je od dviju položenih motika i uspravljenih rašlji, a „Argonautski brod“ ističe se dvama paralelno postavljenim i uzdignutim sječivima u funkciji jedara, te položenom sjekirom na mjestu kormila. Ako smo u likovima i brodovima željeznih kombinacija uživali u stvaralačkoj slobodi i nedogmatičnosti mašte Jagode Buić, njezine crteže možemo i moramo primati kao svojevrsni korektiv i komplement istoga kreativnog nagona. Naime, ostavljajući svoje tragove perom i kistom na papiru, umjetnica nužno slijedi urođene ritmove i imanentnu strogost organizacije kadra. Međutim, lirsko brodarenje sredozemnim arhipelagom dijelom je prekinula kruta zbilja, na koju umjetnica poput Jagode Buić nije mogla ostati ravnodušna. Tragedija potonulih bjegunaca iz ugroženih afričkih zemalja, a pogotovo učestali brodolomi na domak otoka Lampeduse potaknuli su je da nekim svojim djelima, posebno crtežima, neravnodušno reagira kao upozorenje i znak za nužnu solidarnu pomoć. Estetsku dimenziju dopunila je Jagoda Buić i glasom svijesti i savjesti.“
 
Na prvi pogled začuđujući, izlet Jagode Buić u skulpturu iz nađenih željenih elemenata zapravo je logičan ishod njezine stvaralačke slobode i nesputane inventivnosti. Ostvarena djela nisu doslovno l'object trouvé, nego dosjetljiva - i često duhovita - kombinacija s dometima upravo poetske metaforike i plastičke uvjerljivosti. Naslov što ga je izložbi sama autorica dala najbolje upućuje na višeslojnost i igru odjeka između oblika i značenja, između gravitacije mase i levitacije mašte.
 
Izložba vođena u duhu "Skerco s otpada" otkrila je urođenu ludičku komponentu autorice. Nema dvojbe da se jagoda Buić tvoreći svoje željezne skulpture (svoje objekte i zamišljene figure) zaigrano ponašala i čak zabavljala, no isto tako je nesporno kako je pritom još jednom potvrdila svoje refleksivne i metamedijske sklonosti (radeći objektu portret, videći ga iz sjene i naličja), a još je nedvojbenije pokazala sposobnost suverenog oblikovanja i stvaranja nezavisno od tvari i sredstava kojima se služi.
 

Nives Matijević

Argola je autorski nakladnički grafički projekt pokrenut 2013. godine

 
 
U Kabinetu grafike HAZU-a u Zagrebu, Strossmayerov trg 12 traje izložba Argola 2013. - 2016. / U ritmu grafike mr. sc. Slavice Marković od 27. siječnja - 27. veljače 2017.  Zaključna izložba 7. hrvatskog trijenala grafike predstavlja sadržaj 10 grafičkih mapa istaknutih hrvatskih grafičara objavljenih u ediciji Argola. Izlažemo mapu Jutro Maje S. Franković, mape Dani i Noći Nevenke Arbanas, Podmorje, Karine Sladović,  Karakter Stanislava Marijanovića, Album Igor Čabraja, TragoveAne Vivode, Pet godišnjih doba Mirjane Vodopije, Kristaličnost crte Ivice Šiška, Znamen Zdenke Pozaić, te mapu Periferija Ines Krasić.
Argola je autorski nakladnički grafički projekt pokrenut  2013. godine radi prezentacije i promidžbe suvremenih ostvarenja izabranih hrvatskih grafičara koji u realizaciji svojih djela primjenjuju originalne grafičke tehnike dubokoga, visokoga i plošnoga tiska te autentične inačice plemenitih tehnika. Nastala između dvaju trijenala, Argola tvori svojevrsni dijagram njihovih umjetničkih aktivnosti, istraživanja, promišljanja i poniranja u bit likovne ideje; oblikuje hrvatski grafički kolaž. Zbog kontinuirana objavljivanja te samog karaktera i opsega projekta, dopuna je i poveznica između dvaju trijenala. Naime, poput intimnih umjetničkih crteža, te male mapirane grafike čak pokazuju više o promišljanjima, težnjama i afinitetima autora od  pojedinih reprezentativnihgrafičkih kompozicija izlaganih na samostalnim ili uglednim skupnim, domaćim i međunarodnim izložbama grafičke umjetnosti.
 
Među izabranicima su vrsni hrvatski umjetnici koji svoje opuse ostvaruju na velikim formatima, ali i oni kojima je mali format milija opcija i prostor potpuna ispunjenja, kao i grafičari koji većinu svojega vremena posvećuju objektima, instalacijama, multimediji i device artu, a primjenom osobne ikonike i tradicionalne grafičke tehnike kreiraju zanimljiva i vrijedna grafička djela.
 
Na hrvatsko tržište predlažemo originalne grafike izabranih grafičara u ekskluzivnoj nakladi  (20 –30 primjeraka). Odabrane grafike mogu se koristiti za opremanje ureda, stanova, javnih i različitih  poslovnih prostora. Mape koje sadrže  po pet grafičkih listova mogu biti izuzetni darovi prijateljima i poslovnim partnerima u domovini i inozemstvu. Izložba je otvorena do 27. veljače 2017. radnim danomod 9 do 16 sati, subotom od 11 do 14 sati, nedjeljom zatvoreno. Grafičke mape moguće je kupiti svaki radni dan od 9 – 15 sati u Kabinetu grafike.(m.n.)

Dolaze čudna, mračna vremena

 
 
Nestaju posljednje seoske barabe.
Odlaze čari negdašnjih bećara.
Tek poneki boem još negdje se javi
I sjeta nas vrati u vremena stara...
http://www.pivnica.net/ieNews/slike/n_2267_6.jpg
Skoro će ih, eto, izbrisati vrijeme.
Bećare se viđalo nekad vrlo često.
Nestali i rijetki podosta su danas.
Oni preostali sakriju se vješto.
 
Zaprege se isto ne viđaju više.
U zaborav odlaze i tegleća stoka.
Stigla su nam auta, brodovi, rakete,
u modi je prašak i čudne tablete…
 
Samo se napaseš i našmrčeš praha.
U rezervi držiš uvijek nove igle.
Jer već od malena svi se mladi bodu,
curice za slavu i noge bi digle.
 
Sve češće se sjetim prašnjavih sokaka,
rumenih curica ko jabuke zrele.
Prva bračna noć je nekad čar imala,
a danas se rijetko mogu naći cijele.
 
Vrijednosti su pale, moralnost na nuli.
Skupila se svita sad u bajbokani.
Masovno se krumpir za oproste guli...
Pa kakvu su pouku našoj djeci dali?
 
Čini mi se dolaze mračna nam vremena...
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Srijeda, 24/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 942 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević