Get Adobe Flash player

Pedagogica ili pedagoteljica, a ne pedagoginja

 
 
HRVATSKI JEZIK - U hrvatski jezik treba vrnuti hrvatski rječnik
 
balkanski>hrvatski
čitati>čtiti/čtati/čteti
čitao>čtio/čtao/čteo
pročitao>pročtio/pročtao/pročt(j)eo
http://radio.hrt.hr/data/article/046818_604a2bf0df9e12fab6d4.jpg
veza>sveza
u vezi>u svezi
vez>svez
vezni>svezni
vezano>svezano
vezati>svezati
povezati>posvezati
veznik>sveznik
povezan>posvezan

SVEZNICI KI SVEŽU RJEČI (veznici koi vežu reči)
koji-nekoji>ki-neki
kao>kano/kak
ih>jih
te>ter
jer>er
zar>ar
ali>oli
da li>je li
turcizam "ako"> u izvornom prepeljavanju na prijeturski hrvatski glasi kano "če" oli u prilagodbi na hrvatski čtije se kano "akoli, akoprem".

U hrvatskoj je jezičnoj tradiciji izvorno "ravnati nečim" a ne "upravljati nečim", stoga imamo izvorno hrvatsko ravnanje, ravnatelja i ravnateljstvo dočim je iz srbijanskog došla "uprava, upravljanje, upravništvo itd."

KORIJEN
praviti>rediti =raditi
uprava>ured=ravnateljstvo
diriguje>dirigira=ravna
direktor>ravnatelj
direktorica>ravnateljica

završetci na "inja" nisu tradicijski hrvatski, stoga je na hrvatskom točnije s završetcima na "ica".
pedagoginja>pedagogica ili pedagoteljica
učitelj>naučitelj
učiteljica>naučiteljica
polovina>polovica

voditi>peljati
vodnik>peljnik
uvoditi>upeljavati
provoditi>propeljavati
zavoditi>zapeljavati
dovoditi>dopeljavati
dovesti>dopeljati
provesti>propeljati
uvod>upelj
zavod>zapelj
dovod>dopelj
povod>popelj
povodom>popeljom
privesti>pripeljati
 

Dr. Mark Mreza

Predstavljen Crtački dnevnik Nives Kavurić-Kurtović

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 9. ožujka javnosti je predstavljen Crtački dnevnik Nives Kavurić-Kurtović, prva takva publikacija objavljena u ediciji Crtački dnevnici hrvatskih umjetnika, u izdanju Kabineta grafike HAZU. Riječ je o zbirci 130 crteža nedavno preminule akademkinje Nives Kavurić- Kurtović koje je crtala posljednje tri godine života, uglavnom na dnevnoj bazi. Kako je kazao predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, radilo se o prvoj dami hrvatskog nadrealizma koja je 1997. kao prva slikarica postala članica Hrvatske akademije. Podsjetio je da je prvu izložbu imala 1963. upravo u Kabinetu grafike HAZU, nakon čega je održala više od sto samostalnih i preko 300 skupnih izložbi. „Svojim djelom Nives Kavurić-Kurtović obogatila je sve nas, Hrvatsku akademiju i hrvatsku kulturu“, rekao je akademik Kusić.
http://www.hdlu.hr/wp-content/uploads/2017/03/nives-kk-550x263.png
Crtački dnevnik uredila je upraviteljica Kabineta grafike HAZU-a Slavica Marković koja je istaknula da mnoštvo crteža istaknutih umjetnika nerijetko ostaje u ladicama, iako je riječ o izvornim vrijednostima dragocjenima za ispravnu valorizaciju ukupnog umjetničkog stvaralaštva. Priprema Crtačkog dnevnika Nives Kavurić-Kurtović započela je u svibnju 2015., no umjetnica je preminula nedugo prije njegovog izlaska iz tiska, 30. listopada 2016.
 
„Crtački dnevnik Nives Kavurić-Kurtović prvijenac je u ediciji koju pokrećemo s namjerom da skrenemo pozornost na upravo tu, rijetko dostupnu, najintimniju dionicu umjetničina opusa. Nastajala u trenucima misaonih previranja, nemira, drhtaja, iskonskih dubina, žudnje nedokučivoga, potpuna predanja imaginaciji, ta su djela autentični izričaji umjetničke naravi, Nives Kavurić-Kurtović, pravi dragulji njezina sveukupnoga opusa. Oblikom i sadržajem duboko su osobna i uglavnom nisu namijenjena izlaganju. Pa kad se i pojave na samostalnim izložbama, samo su iznimno dostupna za slobodno listanje i nesmetani pregled stranica. Pamtimo ih kao zatvorene forme skrivena sadržaja. Edicija Crtački dnevnici hrvatskih umjetnika koju započinjemo ovom publikacijom, služit će razotkrivanju intimnoga svijeta i skidanju još jednoga vela s umjetničina najintimnijega bića“, zapisala je Slavica Marković u uvodu publikacije.
 
Akademik Tonko Maroević kazao je da je slikarski izraz Nives Kavurić-Kurtović lišen bilo kakve pomodnosti te da Crtački dnevnik opravdava cijeli njen opus. „Nives nas je osvajala mimo naših osnovnih očekivanja, a progovarala je u ime cijelog naraštaja“, rekao je akademik Maroević, koji je u predgovoru knjige napisao da se radi o izboru iz „gotovo nesagledive količine najprisnijih zapisa i najizravnijih reakcija pravog lirskog dnevnika, vođenoga pretežno crtežom, a povremeno i slovima, riječima, misaonim formulacijama.“
 
„Imajući neprestano pri ruci okupljene listove bijeloga papira, slikarica je na njima učestalo, gotovo kontinuirano, bilježila svoje doživljaje i dojmove, fiksirala stanja i raspoloženja, prepuštajući se asocijativnom nadiranju snovitih slika i (pri)viđenja, ali nesmiljeno slijedeći resku nit autentičnog egzistencijalnog svjedočenja. Nećemo kazati da je umijećem disciplinirala afektivne izljeve, ali smijemo reći da je istinitošću, uvjerljivošću poteza obuzdavala i pripitomljavala kaos. Mnoga su djela nastala pod pritiskom dugoga bolovanja, u frustrirajućoj vezanosti za radni stol, u ograničavajućim uvjetima otežala disanja, pa je jedino uzlet ruke na papiru omogućio oslobađanje od gravitacije pukog preživljavanja“, zapisao je akademik Maroević.
 
Recenzent Crtačkog dnevnika akademik Zlatko Keser prisjetio se svoje dugogodišnje suradnje i prijateljstva s akademkinjom Nives Kavurić-Kurtović istaknuvši da je bila jedinstvena i autentična umjetnica i preko svojih slika i preko svojih crteža, a o njenom opusu govorio je i likovni kritičar Vanja Babić.
 

Marijan Lipovac

Ivan Supek daje teze o tri boljševička udara na hrvatsku ljevicu

 
 
»Ana Rajković (1983.) rođena je u Slavonskom Brodu. Diplomirala je povijest i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Polaznica je poslijediplomskog doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do sada, između ostaloga, sudjelovala je na Natječaju za kratku priču – priču satiru Slavko Kolar, na kojemu je s kratkom pričom Revolucija na ulazu A1 ušla u uži izbor. Suradnica je H-altera, Dobro nije H-iltera sudeeći po bolesnoj secesiji iznad (art nouveau).« (https://www.kriticnamasa.com/slikev/bw201412051148580.Untitled-1.jpg)
https://www.kriticnamasa.com/slikev/bw201412051148580.Untitled-1.jpg
Tezama o boljševičkim udarima Ivan Supek konstruira premisu o boljševizaciji ljevice u okviru Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Supek identificira dvije struje koje su se formirale 1930-ih godina na ljevici. Jednu struju čini radikalizirana ljevica, koja je nastala uslijed prihvaćanja marksističko-lenjinističkih dogmi, i nju Supek definira kao boljševičku struju, a njezine pripadnike naziva crvenim radikalima, boljševicima i dogmaticima. Drugu, umjereniju struju, koja ne prihvaća krute marksističke dogme o dijalektičkom materijalizmu, definira kao lijevodemokratsko krilo koje se razvilo u okviru hrvatske prijeratne inteligencije i ZAVNOH-a. Kao pripadnike prve struje navodi članove Politbiroa (Aleksandar Ranković, Josip Broz, Edvard Kardelj, Milovan Đilas), a kao pripadnike druge struje Andriju Hebranga, Pavla Gregorića, Božidara Adžiju, Miroslava Krležu, Zvonimira Richtmanna i dr.
 
Supek daje teze o tri boljševička udara na hrvatsku ljevicu uzrokovana odstupanjem hrvatskih ljevičara od proklamirane dogmatske linije. Time ideju ljevice odvaja od tradicionalnih interpretacija u okviru marksističko-lenjinističkog diskursa, čime je postao persona non grata na ljevici, unatoč jasno izraženoj pripadnosti njezinim idejama. Kritizirao je gotovo cijeli poslijeratni historiografski korpus koji je prema njemu prešutio odlučujuću ulogu koju su hrvatska ljevica i Komunistička partija Hrvatske (KPH) imale u pobjedi u Drugome svjetskom ratu. Na taj je način, Supek smatra, pobjednička historiografija skinula lovorov vijenac hrvatskoj ljevici prekrivši je šutnjom. Dušan Bilandžić suprotstavlja se Supekovoj tezi o postojanju demokratsko lijeve alternative u okviru hrvatskih komunista, u kontekstu strukture ZAVNOH-a, u čiji su rad osim KPH bili uključeni HSS te SDS. Bilandžić smatra kako su navedene stranke bile samo sateliti KPH bez stvarne političke moći.
 

Teo Trostmann

Vreteno djevojačko
 

 
Doticati
Kromatično krilo lovora
Tražiti otiske na mahovini
Sunčanim kistom isprane fosile
Ostarjela brda
Pod kojima si me čekala
https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/564x/bc/5c/b2/bc5cb2be5a37fb269d81b9287c8b09bd.jpg
Snivati
Vreteno djevojačko
Ekstazu u kojoj se prvi put
Usna postidjela kao rumeni
Val oplodnje

Stajati
Pod krovištima, pod toplim
Kišnim kapima i gledati kako se
Još pali svijeća u prozoru
Iza kojeg si se
Nadala

Pitati
Tko si ti
Na mom praznom dlanu
 

Mirko Popović, Sarajevo

Anketa

Zašto birači HDZ-a, članovi i simpatizeri, ne će u nedjelju dati svoj glas Plenkovićevom HDZ-u?

Nedjelja, 26/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1105 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević