Get Adobe Flash player

S kišama svibanjskim
 

 
Kad te na dalekim sprudovima svijeta
Vjetar zapljusne notama neodsviranim
Pjevaj
S kišama svibanjskim
Jer doći će opet ljeto
I ruke će moje biti
Ruj cvijeća u vazi
http://rs245.pbsrc.com/albums/gg52/albagraeca/ljubomora.jpg~c200
Kad ti ledene noći na ramenu zaplaču
I sve bude pusto kao tišina oko srca
U kojoj još pjeva ćuk i noći
Koje nikad ne prolaze
Ne tuguj
Samo je onda gorak život
Ako te
Jedne oči zaborave

Kad budeš usamljen
Na kolodvorima sjećanja
I zagledan u tragove
Što vrijeme ih je izbrisalo
Inicijali naši oživjet će i zatreperiti
Putem do sazviježđa
Zagrli ih zajedno sa prostirkama
I nesanicama naših godina
Koje nismo ispričali

Kad ti umjesto poljupca
Miris i šum lišća uberem u maglovitim
Horizontima grada
Ne čudi se, to ja više ne znam
Vraćam li se odnekud
Praznom lađom Vilsonovog
Ili se tek
Za izlazak spremam...
 

Mirko Popović, Sarajevo

Gospa čuva hrabre

 
 
Osmanlije nisu mogle
slomile su ovdje zube
Sinjska Gospa čuva hrabre
cetinjani rijetko gube
Na Gardunu povrh Trilja
http://www.os-novigrad.skole.hr/upload/os-novigrad/images/newsimg/389/Image/Gospa%20Sinjska.jpg
kao gnijezdo mladih tića
kolijevka je pradjedova
rodno mjesto Živaljića
Zbog djedova naših hrabrih
kukale su turske bule
bacali su u Cetinu
osmanlije s Nutjak kule
To i danas „megdan“ zovu
pričala mi moja teta
još prkosi tom vremenu
Alkari su vojska sveta
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Ljudi od voska Mate Matišića

 
 
Uručivanjem festivalskih nagrada u petak, 28. travnja na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split završen je Festival hrvatske drame 27. Marulićevi dani koji se od 21 – 28. travnja održavao u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta Split i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Nakon što je Pavlica Bajsić Brazzoduro, jedna od nagrađenih umjetnica, proglasila festival zatvorenim, kao zadnju predstavu van konkurencije za nagrade, ansambl Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika izveo je dramu Duša od krumpira Rade Jarka.
http://www.showbizzmagazin.com/wp-content/uploads/2017/04/tri-zime-6.jpg
Nagrade 27. Marulićevih dana dobili su:
Nagradu Marul za suvremeni dramski tekst dobila je Tena Štivičić za dramu Tri zime u režiji Ivice Buljana i izvedbi glumačkog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
 
Obrazloženje:
U dramskom tekstu Tri zime, Tena Štivičić donosi duboko promišljenu i pažljivo strukturiranu stogodišnju kroniku jedne obitelji, čiji članovi kroz potragu za osobnim identitetima preslikavaju i nadopisuju stožerne događaje naše nedaleke prošlosti. Likovi Tene Štivičić pritom ni jedno vrijeme ne prepoznaju kao svoje, što za posljedicu ima neprestalnu i neuzvraćenu potrebu za pripadanjem. Vještim mijenjanjem očišta između tihih osobih ratova usred tektonskih društvenih poremećaja, Tri zime bez sumnje predstavljaju jedno od stožernih mjesta suvremene hrvatske dramatike.
 
Marula za kazališnu adaptaciju dobila je Pavlica Bajsić Brazzoduro za predstavu Eter nad Berlinom u režiji Pavlice Bajsić Brazzoduro i koprodukciji Multimedijalne kolibe (Zagreb) i kazališta Ballhaus Ost. (Berlin).
 
Obrazloženje:
Pavlica Bajsić Brazzoduro svoj je autorski projekt zamislila kao iskrenu, vrlo osobnu i toplu posvetu radiju i radiofoniji, adaptiravši pritom unutarnji mehanizam radijske igre u izvedbene postavke scenskog, kazališnog čina. U čudesnom putu kroz radio kao mehaničku kutiju koja istovremeno predstavlja portal za kazališnu igru, Pavlica Bajsić svjetlu scene otkrila je male trikove iz obiteljske radiofonijske radionice, a da je istovremeno ostala dirljiva i poetična u scenskom sfumatu koji i više nego točno reflektira krhkost i nehvatljivost radija kao medija.
 
Nagrada Marul za predstavu u cjelini dodjeljena je predstavi Ljudi od voska Mate Matišića u režiji Janusza Kice i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu
 
Obrazloženje:
Duboko provokativan, uznemirujuć i kontroverzan dramski tekst Mate Matišića, koji motiv djeteta kao žrtve otvara i tematizira u tri potpuno različita registra, u izvedbenom je ključu Janusza Kice rezultirao snažnom i podjednako dojmljivom predstavom. U širokom luku od crne komedije, preko zavičajne groteske pa sve do pirandelovske psihodrame, Ljudi od voska donose pažljivo orkestriranu glumačku igru, koja kroz minimalne ali potpuno precizne scenske zahvate oblikuje repertoarnu predstavu oštrih emotivnih bridova i visokog senzibiliteta.
 
Nagrada Marul za režiju dodjeljuje se Januszu Kici za režiju predstave Ljudi od voska Mate Matišića, u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu
Pronašavši u nadahnutom ansamblu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta iskrenog i vrlo raspoloženog sugovornika, Janusz Kica u potpunosti je iskoristio sve mogućnosti i pretpostavke Matišićeve drame, čime je još jednom potvrdio snažan osjećaj za orkestriranje vrhunske glumačke suigre. Režijski rukopis Janusza Kice u svim je svojim izvedbenim elementima posvećen zakonitostima pretpostavljenih stilskih i žanrovskih silnica dramskog teksta, a da je istovremeno suvereno precizan i autorski autentičan.
 
Nagrade Marul za glumačka ostvarenja dodjeljuju se Luci Anić za ulogu Lucije Kos u predstavi Tri zime Tene Štivičić u režiji Ivice Buljana, i Goranu Grgiću za ulogu Viktora u predstavi Ljudi od voska Mate Matišića u režiji Janusza Kice.
Luca Anić pažljivim je oblikovanjem mlade Lucije Kos, umješno iskoristila sve silnice vrlo atraktivne uloge širokog i kompleksnog luka, te pritom kreirala djevojku koja jedina iz svoje obitelji, čisti instinkt za preživljavanjem u okolnostima novog vremena pretpostavlja stoljeću obiteljskih patologija. Glumica je pritom kroz svježinu senzibiliteta nove generacije pokazala hrabro svođenje uloge na njezinu esenciju, koncentriranu čistoću u zahtjevnoj dobnoj transformaciji,  ali i suptilan unutarnji smisao za humor.
 
U potpunosti prezentan i jasan u ideji a istovremeno bolno samozatajan, Goran Grgić ulogom pisca Viktora u Matišićevoj trilogiji suvereno je vladao svim manifestacijama izvedbe, te je minimalnim scenskim sredstvima zarezao u same temelje svoje uloge. Grgić je pritom snažno branio pretpostavljene pozicije lika u svim zadanim segmentima, dodavši mu kroz svoju interpretaciju i dimenziju izloženosti, koja je čitavom dramskom narativu donijela razinu potresne neminovnosti u suočavanju Viktora sa samim sobom i svojim životnim odlukama.
 
Nagrada Marul za umjetničko ostvarenje (scenografiju, kostimografiju, dizajn svjetla, originalnu glazbu itd) nije dodijeljena.
O nagradama Marul odlučio je peteročlani ocjenjivački sud u sastavu: nacionalna dramska prvakinja Ksenija Prohaska, redateljica Nenni Delmestre, dramski pisac Tomislav Zajec, dramaturg doc. dr. sc. Ivan Medenica i kostimografkinja Mirjana Zagorec.
Nagrada publike za najbolju predstavu pripala je drami Tri zime Tene Štivičić u izvedbi HNK u Zagrebu. Ta je predstava dobila najvišu prosječnu ocjenu 4,84.
Nagradu žirija čitatelja Slobodne Dalmacije, glavnog medijskog pokrovitelja Festivala, za najbolje glumačko ostvarenje dobila je glumica Jadranka Đokić.
 
Obrazloženje:
Nagradu za najbolje glumačko ostavarenje 27. Marulićevih dana žiri čitatelja Slobodne Dalmacije u sastavu: Tabita Vidović, Branko Krčum, Ivica Borć, Nataša Pivačić Kusić i Katja Grcić dodjeljuje glumici Jadranki Đokić za ulogu Alise Kos u predstavi „Tri zime“, autorice Tene Štivičić, u režiji Ivice Buljana. 
Odluka se temelji na cjelovitosti ostvarene uloge kroz koju nam Đokić nudi multidimenzionalnu perspektivu aktualnosti na sceni. Svojim umijećem i talentom dosljedno nas vodi ka finalnoj katarzi drame. Smatramo da je uspješno realizirala iznimnu ulogu koja predstavlja okosnicu dramske radnje, te autentično i uvjerljivo oživjela pronicljivi glas Alise Kos kroz čiji se lik reflektira sva kompleksnost i težina ovog dramskog djela. 
 

Ivica Luetić

U Splitu traje izložba Dim - priča o duhanu

 
 
U Etnografskom muzeju u Splitu u petak, 28. travnja 2017. otvorena je izložba „Dim - priča o duhanu“ koju je priredio Etnografski muzej u Zagrebu. Kustosica izložbe, etnologinja Marija Živković, koautorica je popratnog kataloga u kojem je, kao i izložbom, slikovito prikazana geneza te vremensko i prostorno rasprostiranje kulture duhana. Osim autorice izložbe, priloge su napisali etnologinja i kustosica Tamara Nikolić Đerić („Ženska strana duhana: društveno-povijesni aspekti razvoja rovinjske duhanske industrije i njen emancipativni potencijal“) i filmski kritičar Dean Šoša („Cigarete na filmu“).
http://radio.hrt.hr/data/article/143993_14e51156e15dfcdabc01.jpg
Priča o duhanu priča je o biljci koju su istodobno nazivali kraljicom među biljkama, ali i đavoljom travom. U ovoj izložbi govori se o tim polovima u tumačenju duhana, ali se i kroz mnogo malih priča publici želi približiti živote onih kojima je duhan bio egzistencija: od šamana koji su se trovali duhanom kako bi uspostavili vezu sa svijetom duhova, preko dalmatinskih berača kojima je duhan značio kruh, do rovinjskih tabakina – žena koje su radom u duhanskoj industriji dobile priliku za emancipaciju. Ispričana je i priča o reklamama kojima je duhanska industrija nastojala prigrliti što više korisnika, te o svim onim redateljima koji su svoje filmove zavili u duhanski dim.
 
Izložba je koncipirana u više cjelina. Prva cjelina upućuje na američko podrijetlo duhana, važnu ulogu koju je duhan imao, i u nekoj mjeri još uvijek ima, unutar sustava vjerovanja američkih starosjedilaca, na širenje duhana iz Sjeverne i Južne Amerike diljem svijeta, što je likovno riješeno brodskim daskama – asocijacijom na prekooceansku trgovinu duhanom te na početke korištenja duhana u Europi, ponajprije u terapeutske svrhe.
 
U drugoj cjelini, pod nazivom Herba fiscalae, istaknuta je gospodarska važnost duhana u hrvatskim krajevima. Uz uvid u povijesni kontekst uvođenja duhanskih monopola u Europi, dan je dijakronijski pregled uzgoja i prerade duhana u hrvatskim krajevima od početaka, krajem 16. stoljeća, pa sve do današnjih dana kada se proizvodnja odvija na oko tisuću obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Podravini i zapadnoj Slavoniji.
 
Obrađena je i tema krijumčarenja, kao popratna pojava svakog monopola, pa tako i duhanskog. Ono se pojavljuje odmah nakon uvođenja monopola, a osobito je dobilo maha 1930-ih godina kada je smanjen broj dozvola za sadnju, otkupne cijene duhana bile su male, a maloprodajne cijene duhanskih proizvoda vrlo visoke. Jedna od većih cjelina u izložbi posvećena je načinima uživanja duhana koji su se mijenjali tijekom vremena pa time i pušačkom priboru koji se razvio u brojne oblike i dijelom postao svojevrsna umjetnička forma, što je prikazano kroz 365 izloženih predmeta.
 
Pušenje lule bilo je prevladavajući način uživanja duhana sve do 18. stoljeća, kada, barem što se Europe tiče, šmrkanje postaje najpopularniji oblik konzumacije. Manufakturna proizvodnja cigareta i cigara započeta je u Španjolskoj u 17., odnosno 18. stoljeću. Sve do kraja 19. stoljeća bili su prisutni različiti načini konzumiranja duhana koji su potisnuti tijekom druge polovine 20. stoljeća masovnom proizvodnjom cigareta.
 
Budući da je većina lula koje su se koristile na Zapadu izrađena od gline, porculana, meerschauma i drva, na taj su način i grupirane u izložbi. Specifični oblici koji su se razvili u drugim dijelovima svijeta kao što su nargila, afrička i kineska vodena lula, japanska lula kiseru, kineske burmutice, sjevernoamerički kalumet i drugo prikazani su prema svojoj dostupnosti za izlaganje. Proizvodnja lula u Zelovu kraj Sinja prikazana je kao zasebna cjelina uz povećanu fotografiju lularske peći, materijal i alat za izradu lula te uz video priloge HRT-a i Turističke zajednice grada Sinja o obnavljanju proizvodnje. Suvremene lule ručne izrade prikazane su kroz radove Domagoja Telišmana (Dotterpipes) i fotografije procesa njegova rada, a klubovi pušača lula kroz fotografije i pribor s međunarodnih i domaćih natjecanja u dugom pušenju lule.
 
Osim lula, prikazan je i ostali pušački pribor koji obuhvaća duhankese, cigaretnike, burmutice, pribor za paljenje vatre i drugo. Jednu vitrinu u izložbi zauzimaju brojne kutije za cigarete koje su se proizvodile tijekom 20. stoljeća, većinom vlasništvo privatnih kolekcionara Ivana te iz fundusa Etnografskog muzeja. Kao zanimljivo štivo posjetiteljima je ponuđen tekst novinara Edija Jurkovića Kako sam popušio sve redom – inventura bivšeg pušača u kojemu autor kroz brendove cigaretadonosi kroniku 1980-ih godina. U to vrijeme potrošnja cigareta u Jugoslaviji rastebrže nego u svijetu. Razlozi za to su porast stanovništva, kupovne moći i širenja navikepušenja. Primjera radi, 1985. godine potrošnja po stanovniku u Jugoslaviji iznosilaje 2300, a u svijetu približno 1000 cigareta.
 
Za širenje duhana tijekom povijesti bile su s jedne strane zaslužne društvene elite koje su prihvaćanjem novih načina konzumacije diktirale trendove te, s druge strane, ratovi koji su osobito doprinijeli širenju duhana. Te su činjenice prikazane uvećanom fotografijom vojnika u rovu iz Prvoga svjetskog rata, tijekom kojega su popularizirane cigarete, te konceptualno prikazana pušačkog salona iz druge polovine 19. stoljeća, u kojima su se okupljali pripadnici društvenih elita „da bi uživali u društvenoj slobodi muškog društva sličnoj onoj u arapskom svijetu“. Naime, u to vrijeme se običaj da muškarci puše povezivao se s Turskom, Perzijom i predjelima Sjeverne Afrike, gdje se duhan uživao u dokolici.
 
Temu reklamiranja duhanskih proizvoda tijekom 20. stoljeća obradio je marketinški stručnjak Ivo Payer. Uz tekst koji prati logiku reklamnog jezika posjetitelji mogu vidjeti televizijske reklame iz 1950-ih godina, kada je reklamiranje na televiziji još bilo dopušteno, te tiskane oglase čije su zanimljive slogane poput „Prestanak pušenja je savjet koji će pacijenti teško progutati. Radije ih ponudite Phillip Morrisom“ često 'izgovarali' zubari, liječnici, znanstvenici te ikone pop-kulture poput glazbenih i filmskih celebrityja. Vrlo zanimljivu temu cigareta u sedmoj umjetnosti za potrebe izložbe i kataloga proučio je filmski kritičar Dean Šoša koji kaže kako je u povijesti medija, čiji su ključni elementi pokret i svjetlo, malo što toliko efektno pokretalo i osvjetljavalo ljudsko lice kao što su to činili cigarete i dim. Brojne filmske scene koje je opisao posjetitelji mogu pogledati na ekranu. Posljednju cjelinu unutar izložbe čini povijesni pregled zabrana konzumiranja duhana i antipušačkih nastojanja – od smrtnih kazni za pušače (17. st.) do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda (20. st.). Pri tome je naglasak na gotovo jedno stoljeće stara nastojanja zdravstvenih radnika u Hrvatskoj (Higijenski zavod i Škola narodnog zdravlja u Zagrebu, 1927.) na suzbijanju pušenja, osobito među djecom.
Izložba ostaje otvorena do 18. lipnja 2017. godine. 
 

Nives Matijević 

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Srijeda, 21/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1282 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević