Get Adobe Flash player

U snovima me još više voliš

 
 
U snovima kažeš, voliš me sve više,
dođi pokraj mene, radujmo se opet,
napuknuto srce otkucava tiše,
čemerni život do temelja je proklet.
http://static.pblogs.gr/f/310161-00UJ051Dg1E.jpg
Poput crne mačke s devet života
nesretna duša s tobom opijena
ulicama pustim ko klupko se mota
nošena sudbinom tvrđom od kamena.
 
U ljubavi slijepoj iščezava lik,
pjesnička rima u sivoumlju sniva,
ništavilo guta razočarani krik.
 
Nježno poput kapi što u oku pliva
osvjetljavaj tminu kao svjetionik,
nosi me u srcu dokle god si živa.
 

Ivan Gaćina, Zadar

Nastupaju članovi amaterskih kazališta i skupina iz različitih dijelova Hrvatske

 
 
Ovoga vikenda, 22. i 23. listopada u Rijeci će biti održana kazališna radionica pod vodstvom poznatog hrvatskog redatelja i glumca Marija Kovača. Radionica u organizaciji Hrvatskog sabora kulture i suorganizaciji riječkog Teatra Scena okupit će u Rijeci članove amaterskih kazališta i skupina iz različitih dijelova Hrvatske koji će na radionici upoznati proces nastajanja predstave – od ideje i odabira teksta, preko podjele i tumačenja uloga, glumačkih vježbi i dramaturško-redateljskih rješenja do izrade i korištenja scenografije, kostimografije i finalnog postavljanja predstave na scenu.
Mario Kovač
 
Radionica će se održavati u Slovenskom domu KPD-a Bazovica, a po završetku radionice svim sudionicima bit će dodijeljena priznanja o sudjelovanju. Interes za radionice ovakvoga tipa sve je veći što govori o aktivnosti i djelovanju hrvatskih amaterskih kazališta i skupina kojima je ovakva vrsta dodatne edukacije od značajne važnosti. Seminar se održava uz materijalnu potporu Ministarstva kulture RH.
 
Dvodnevni seminar uključuje kraći teorijski dio i praktične vježbe – radionicu kroz koje će polaznici pod stručnim i pedagoškim vodstvom Marija Kovača upoznati proces nastajanja predstave – od ideje i odabira teksta, preko podjele i tumačenja uloga, glumačkih vježbi i dramaturško-redateljskih rješenja do izrade i korištenja scenografije, kostimografije i finalnog postavljanja predstave na scenu.
 

Martina Brumen, mag. educ. croat., stručna suradnica za kazališnu, književnu i likovnu kulturu

Zagrljaj erotike i plastike Munira Vejzovića u Modernoj galeriji

 
 
Istaknuti hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Munir Vejzović rođen je 1945. godine u Doboju. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Antuna Mezdjića. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama u domovini i svijetu. Dobitnik je Nazorove nagrade 2008. godine. Djela mu se nalaze u brojnim zbirkama i muzejskim postavima. Krajem rujna predstavio se s monografskom izložbom u zagrebačkoj Modernoj galeriji.
• Gospodine Vejzoviću, za Vašu monografsku izložbu izabrali ste 104 djela. Oprostite, je li to za ovakvu izložbu malo ili čak previše? Zamislite da ste imali cijeli prostor Moderne na raspolaganju. Možete li zamisliti tako veliku izložbu?
- Zamišljam i evo odgovorit ću; Koliko me pamćenje služi približno skromno ili neskromno koliko sam napravio ne bi bila dovoljno samo jedna Moderna galerija. Ovdje mislim i na one slike i po kolekcijama do kojih nisam mogao doći (Sanader i Vidošević ). Na ovoj izložbi izložena su 104 rada što slika i skulptura.
 
• Izložili ste slike i skulpture nastale u posljednih nekoliko desetljeća. Kako ste izabrali djela za ovu monografsku izložbu. Na temelju kojih kriterija?
- Na ovoj izložbi uglavnom sam prepustio odabir Tonku Maroeviću. Mislim da je on to dobro napravio dapače sjajno.
 
• Ipak što je dominantnije, crtež, slika, skulptura u ovoj postavi?
- Sve je dominantno u trenutku dok radim, dok traje koncentracija. Poslije kod nekih radova osjetim potrebu da nešto promijenim ali ne i samu bit, ne ono prvo nadahnuće. Događaju se sretni trenutci da sliku ili skulpturu dovedem do kraja i da sam zadovoljan, ali se događa i to da ih uništim. Koliko je potrebno strpljenja i invencije da se slika i skulptura privedu kraju to ne mogu kontrolirati. Moja „pohlepa“ da stvari privedem kraju možda je kriva možda stvari treba ostaviti onakve kako sam ih prvotno zamislio.
 
• Svaka dvorana s vašim djelima ostavlja dojam jedinstvene cjeline.
- Mislim da smo uspjeli postići cjelinu. Radi se o toplo-hladnom rasporedu eksponata u prostoru. Da bi postigli vizualni efekt najveće slike stavili smo u zadnju sobu jer se vide već iz prve okrugle dvorane. Dakle postignut je efekt pogleda na obje dvorane.
• Što povezuje na vaš „vejzovićevski“ način i crtež i sliku i skulpturu na jedan autorski opus?
- Na „vejzovićevski“ način naslikao sam i izmodelirao mnoga svoja  djela. Još uvijek dolazim u napast da dotično djelo preinačim što je krivo. Uvijek si kažem da stvari treba ostaviti u prvobitnoj zamisli. Giacometti se mučio a na kraju njegova muka se vrlo jasno da iščitati i poruka odgonetnuti.I Picasso se jadao da se muči, ali to je koji puta potrebno. Smatram da iza toga postoji potreba da se nešto kaže pa makar i na krivi način. Dapače pogotovo na krivi način jer si onda siguran da ne radiš kalupe, znate što hoću reći.
 
• U posljednje vrijeme slikate velika platna u ulju s izrazitim erotskim motivima?
- Ono što se nisam usudio slikati u tridesetim godinama danas radim sa sedamdeset. Bilo je razloga. Danas imam i veći prostor i koliko tu iskustvo doprinosi to je mislim presudno. Naravno da veći format traži i više vremena makar ne uvijek ali u principu da. Moja znatiželja presuđuje kako i kada zateknem raspoložen za veliko platno. Na nekim platnima danima radim. Neka odgađam i okrećem zidu. U principu radim opušteno bez nervoze. Ako rad teče, ako ideje naviru mogu izdržati i deset sati dnevno.
 
• Je li erotika još uvijek najpoticajnija, pa i u umjetničkom stvaralaštvu?
- Erotika, eros, falos sve to spada u istu skupinu preporuka kako se rade djeca. To je zasmetalo izvjesnu žensku osobu koja je izjavila da je to „otrcana“ fraza, a ja postavljam pitanje potpuno ležerno bi li nje bilo da se tata i mama nisu igrali znate već što, hopa-cupa itd. Ali ne ćemo o tome, mi ovdje pokušavamo „ozbiljno razgovarati“
• Ostvarili ste niz zasebnih ciklusa, od gradskih veduta do pejzaža, od portreta do autoportreta, od ženskih aktova i ratnih tema, kako dans gledate na njih?
- Nismo zucnuli ni riječ o vedutama sa kojima sam počeo. Zagreb je moja prva ljubav. I danas mu se vraćam kao ubojica koji se vraća na mjesto ubojstva. Portreta i autoportreta za sada ima dovoljno. Aktovi će sačekati novu priliku na sljedećoj izložbi.
 
• Što je novo sada u atelieru?
- Nije ostalo puno slika i skulptura nakon odabira za izložbu. Ostalo je puno crteža koje ni sam ne znam zašto nismo izložili. Ali postavom ovakvim kakav je sada prilično sam zadovoljan.
 
• Planovi, monografije, izložbe...?
 - To ćemo vidjeti, ako Bog da i Majka Božja penez bit će još koja monografija, svakako i izložba. Ja ne kanim tapkati u mjestu.
 

Miroslav Pelikan

Prvi dobitnik je pjesnik, prozaik, dramatičar i kritičar Milko Valent

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 5. listopada po prvi put je održana svečanost dodjele Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića koju dodjeljuje Zaklada HAZU-a iz fonda koji joj je ostavio taj hrvatski iseljenik. Prvi dobitnik ove nove književne nagrade je pjesnik, prozaik, dramatičar i kritičar Milko Valent za roman Umjetne suze (Profil, Zagreb, 2013.) kojem su nagradu uručili ravnatelj Zaklade HAZU-a akademik Velimir Neidhardt i ravnateljica Zaklade Marina Štancl.
http://www.algoritam-mk.hr/img/authors/6t_2014/mvalent_v.jpg
Mirko Valent
 
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić podsjetio je da je u povijesti Akademije postojalo više zaklada, među kojima i zaklade nastale iz ostavštine nekadašnjih predsjednika Franje Račkog i Tadije Smičiklasa te da je i sama Akademija osnovana zahvaljujući zakladi koju je za tu namjenu osnovao biskup Josip Juraj Strossmayer. Akademik Kusić spomenuo je i donacije koje je Akademija dobivala nakon 1945. kad zaklade više nisu djelovale, od kojih su najpoznatije donacije Ante Topića Mimare, Zlatka Balokovića i Maksimilijana Vanke. Zaklada HAZU osnovana je 1993. na poticaj tadašnjeg predsjednika HAZU akademika Ivana Supeka, a njeni osnivači svojim donacijama bili i Hrvatski sabor, gradovi Zagreb i Rab, Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebački velesajam, Školska knjiga, Ina, obitelji Torbar i Verbič te akademik Dragutin Tadijanović.
 
„Zaklada HAZU-a jedna je od najorganiziranijih i najuspješnijih u Hrvatskoj i do sada je financirala 1085 projekata i preko 500 knjiga s 14,2 milijuna kuna. Također je financirala znanstvene skupove, umjetnički rad, otkup umjetnina, sve ono što promiče znanosti i kulturu u Hrvatskoj“, kazao je akademik Kusić. Spomenuo je da je Stipan Bilić-Prcić bio pojedinačno najveći donator Zaklade kojoj je 2008. donirao deset milijuna kuna i kuću u Zagrebu pod uvjetom da se nakon njegove smrti osnuje fond s njegovim imenom iz kojeg bi se svake godine dodjeljivala književna nagrada. „U samom je poslanju Akademije promicati istinske vrijednosti nacije, u ovom slučaju najvrednija umjetnička djela“, rekao je akademik Kusić.
 
O radu Zaklade opširnije je govorio akademik Neidhardt, dok je o Milku Valentu govorio akademik Krešimir Nemec. Milko Valent rođen je 6. srpnja 1948. u Zagrebu gdje je diplomirao filozofiju i komparativnu književnost. Okušao se u gotovo svim literarnim žanrovima, a u velikom opusu posebno se ističu drame Gola Europa i Ground Zero, romani Clown i Play station, dušo, zbirka novela Gorki deserti te pjesničke zbirke Zadimljena lopta, Rupa na rupama i Neuro-neuro. Prema riječima akademika Nemeca, voluminozni roman Umjetne suze razorna je kritička analiza hrvatskoga i europskoga društva na početku XXI. stoljeća. „Pedantnim i preciznim vođenjem radnje, s punom koncentracijom kroz čitavih 1400 stranica, autor podastire dubok, beskompromisan ali i uznemirujući uvid u suvremenu zbilju obilježenu sveopćom hipokrizijom, krizom međuljudskih odnosa i moralnih vrijednosti, tjeskobom, poplavom kiča i estetike banalnosti te potpunim nedostatkom empatije i društvene solidarnosti. U izmjenimakro i mikro perspektive, roman paralelno prati individualnu i socijalnu dimenziju propadanja suvremene civilizacije“, kazao je akademik Nemec. Istaknuo je da glavni junak romana osjetljivo reagira i na stanje u tranzicijskoj Hrvatskoj koja je devastirana korupcijom, divljom privatizacijom, društvenom disharmonijom i nataloženim kolektivnim frustracijama. „Realiziran kao raskošna polifona orkestracija glasova, s obiljem literarnih citata i reminiscencija te s brojnim inovativnim rješenjima, Valentov roman Umjetne suze nesumnjivo predstavlja veliki dobitak za hrvatsku književnost", rekao je akademik Nemec.  Milko Valent zahvalio je na nagradi istaknuvši da će mu ona biti važan poticaj u daljnjem stvaralaštvu, budući da je HAZU žarište kulture, znanosti i umjetnosti.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Subota, 19/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1145 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević