Get Adobe Flash player

Krešimira Gojanović izlaže u Galeriji Ekonomskog fakulteta Ljubljana

 
 
U utorak, 4. 10. 2016. u 17 sati, u Galeriji Ekonomskog fakulteta Ljubljana (Kardeljeva ploščad 17, Ljubljana), otvara se izložba crteža Krešimire Gojanović, iz ciklusa »Saturnova djeca«. Izložba će se moći pogledati do 17. 10. 2016.
O ciklusu crteža »Saturnova djeca«: U alegorijskom putovanju, gdje se mitske dimenzije prošlosti miješaju sa suvremenim urbanim legendama, »Saturnova djeca« predstavljaju umjetnike u vječnoj tranziciji, slobodne duhove koji u raznim sistemima pokušavaju osjetiti Duh vremena, i u utrobi mitskog Saturna koji je istovremeno i stari tiranin, ali i graditelj civilizacijskih struktura, suočavaju se sa prolaznošću naših zemaljskih težnji, te u stalnoj mijeni i kroz različite duhovne napore, ipak kroz vrijeme kristaliziraju svoje kreacije, iskustva i spoznaje, kao zalog za buduće generacije. Na tom putovanju, savršenstvo je nedostižan cilj koji mami duh vizionara, a dvojnost ljudske prirode stalno je prisutna u izmjenama svjetla i tame, u sintezi između različitih identiteta i društvenih uloga, životinjskog i ljudskog u likovima Kentaura i Minotaura, u srazu unutarnjeg i vanjskog svijeta, kada magična linija crteža ispisuje imaginarne putopise vječnih putnika i žonglera, tragalaca za skrivenim istinama.
Krešimira Gojanović rođena je 13. 2. 1970. u Osijeku. Godine 1989. završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, smjer Slikarstvo, a 1993. diplomirala je na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Ante Kuduza. Godine 2010. završila je dvogodišnji magistarski studij na ALUO Ljubljana – smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, pri mentoru prof. Milanu Eriču, te obranila magistarsku radnju pod nazivom »Medijska kultura: tradicionalna umjetnost u klasičnim i suvremenim medijima«. Osim slikarstvom i grafikom, bavi se još fotografijom, ilustracijom, grafičkim i web dizajnom, likovnom teorijom i likovnim marketingom, te osmišljavanjem i organizacijom kreativnih, likovnih i dizajnerskih radionica za djecu i odrasle. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1997., Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 1993., te slovenskog društva BMG za promociju turizma i umjetnosti od 2013., a 2015. s kolegama je osnovala novu udrugu likovnih umjetnika u Zagrebu – Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb. Izlagala je do sada na 45 samostalnih izložbi i preko 80 skupnih u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.(m.n.)

     U susret svjetlu ili...

 
 
                Među mnoštvom znanih i neznanih ljudi
                Svaki čovjek snova stazama tumara,
                Premda mu sudbina cvjetne staze nudi
                I oaze sreće već na javi stvara.
                http://bullmurph.com/wp-content/uploads/2014/12/snow-city-300x300.jpg
                Mnoštvo vrijednih ljudi koracima žurnim
                Koračaju smjelo, al' ne znaju cilja:
                Da l' u susret svjetlu il' danima tmurnim,
                Il' u susret crnih smrti izobilja?
 
                Ošamućen nadom, trakom svjetla škrtim,
                Svaki čovjek strpljiv, osamljen korača
                Tragovima mnoštva, putem neutrtim.
 
                Samo jedan od njih u tom mnoštvu znade
                Da se zbilje cilju uvijek lako stiže
                Kad se vječnom svjetlu bude ponajbliže.
 

Malkica Dugeč, 29. 6. 2016.

Hrvatsko pleme od stoljeća sedmog

 
 
Nositi je teško
breme od života.
Hoditi po trnju, paklu i po zlu.
Otporno i čvrsto
to Hrvatsko pleme,
od stoljeća sedmog,
još uvijek smo tu.
http://www.avanswiss.com/wp-content/uploads/2013/02/162573358-1300x975.jpg
Gorilo je, orilo,
prestajalo nije ...
Od Križara, Turaka, Mađara, fašista.
Skidalo se glave
Hrvat tko je bio,
pa i rata zadnjeg Srba, komunista.
 
Znali smo da ne će
sve to biti lako.
Korijenje su pustili, ne samo do sutra.
Najteže se svoje
bolesti izliječit,
guje što lagano izjeda iznutra.
 
Devedeset prve
krenulo se srcem ...
Orao se beli nadvio nad nama ...
Branitelji hrabri
za Dom spremni bili ...
Ova „Lijepa naša“ da ne bude sama.
 
Na nebu se nije
dugo zadržao…
zauvijek je beli orao nestao.
Olovnih i teških
nestala je boja
Volimo te volimo Domovino moja…
 

Vladimir Živaljić, Vukovar

Prva nagrada Korani Serdarević

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 22. rujna održana je svečanost dodjele nagrada autorima najboljih priča u sklopu jubilarnog 50. natječaja za Kratku priču Večernjeg lista Ranko Marinković.
http://www.vecernji.hr/media/cache/6b/de/6bde3a32b0e42e27646d5aa1dece3267.jpg
Prvu nagradu osvojila je Korana Serdarević za priču Molim vas, pričekajte, drugu nagradu članica suradnica HAZU Julijana Matanović za priču Jedna muha i dva udarca, a treću nagradu član suradnik HAZU Stjepan Tomaš za priču Čovjek koji je volio ptice. Na jubilarni natječaj pristiglo je čak 619 kratkih priča, a njih 50 objavljeno je u subotnjem prilogu Večernjeg lista Obzoru te su tako ušle u konkurenciju za nagrade. Kratka priča Ranko Marinković postala je zaštitni znak Večernjeg lista otkako se od 1964. svake subote objavljuju prozni tekstovi poznatih i manje poznatih autora. Nagrade za najbolju kratku priču dodjeljuju se od 1966., a prvi dobitnik bio je akademik Slobodan Novak. Kako je istaknuo tajnik Razreda za književnost HAZU akademik Pavao Pavličić, pet današnjih članova tog Razreda dobilo je nagradu za najbolju kratku priču.
 
„Mnogi autori ne bi postali pisci da se nisu okušali na ovom natječaju gdje je kontakt s čitateljima naizravniji“, kazao je akademik Pavličić. Od početka natječaja za Kratku priču Večenjeg lista njegov selektor je član suradnik HAZU Tomislav Sabljak koji je podsjetio na veze Hrvatske akademije s natječajem. Među autorima oko 2400 kratkih priča koliko ih je dosad objavljeno bili su mnogi akademici. Prvi predsjednik žirija bio je akademik Vlatko Pavletić, tu je dužnost čak 15 godina obnašao akademik Ranko Marinković po kojem nagrada nosi ime, a danas je predsjednik žirija akademik Milovoj Solar. „I Miroslav Krleža je pratio Kratku priču, a kad smo ga zamolili da se i on pridruži natječaju rekao je da je on pisac na duge staze koji trči maraton“, prisjetio se Sabljak. Glavni tajnik Večernjeg lista Dražen Klarić kazao je da je Kratka priča tradicija na koju je Večernji list posebno ponosan već pola stoljeća.
 

Marijan Lipovac

Više članaka ...

  1. Odaziv boja
  2. Moja pjesma

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Četvrtak, 17/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 949 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević