Get Adobe Flash player
Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Hrvatska aktualna vlast ne smije više olako prelaziti preko stalnih...

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebamo imati 3 izborne...

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Zdravko Marić je sve znao...     Teškoće u...

Omerta na hrvatski način

Omerta na hrvatski način

Žao mi je predsjednika Vlade Plenkovića što su ga...

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

U Hrvatskoj nisu ugrožena prava nacionalnih manjina. Ugrožena su prava...

  • Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:15
  • Sve nas je manje – a birača sve više!?

    Sve nas je manje – a birača sve više!?

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:14
  • Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 11:24
  • Omerta na hrvatski način

    Omerta na hrvatski način

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:12
  • Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:08

Nadamo se da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja

 

 
Obraćanje Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović u Iloku, 15. siječnja 2018., na 26. obljetnicu mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja
»...Podsjetit ću na neprijepornu činjenicu: hrvatski narod nije želio rat niti je želio žrtve. Stoga je hrvatsko državno vodstvo, vodeći se hrvatskim državnim interesima i najvišim moralnim uvjerenjima, prihvatilo plan mirne reintegracije kao zalog pomirenja i zajedničkoga života svih koji Hrvatsku smatraju svojom domovinom.
http://predsjednica.hr/galerije/slike/DSC_4005(1).jpg
Tijekom toga procesa, u svom povijesnom govoru u Vukovaru 8. lipnja 1997. predsjednik dr. Franjo Tuđman naglasio je i ovo: „Pobjednik koji ne zna praštati, taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi. ...naš dolazak u Vukovar, u taj simbol hrvatskih patnji, hrvatskih otpora, hrvatskih težnji za slobodom, hrvatske želje za povratkom na svoje istočne granice, na Dunav, o kome pjeva i hrvatska himna, to je naš znak, naša odlučnost da želimo zaista mir, pomirbu, da želimo stvarati povjerenje za trajan život, da u budućnosti više nikada ne dopustimo ono što nam se desilo.“
 
Danas, u Iloku, želim izraziti isto uvjerenje, istu opredijeljenost i istu odlučnost. Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele. Stojeći nadomak granice s Republikom Srbijom, mi i danas našim susjedima pružamo ruku mira i suradnje, u nadi da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja, kao i za suradnju u svim pitanjima i novim izazovima kojima nas može izložiti budućnost.
 
Upravo gledajući u zajedničku budućnost, Republika Hrvatska daje trajnu potporu konsolidaciji šireg europskog prostora ulaskom svih država jugoistočne Europe u Europsku uniju, a onih koji to žele i u Sjevernoatlantski savez. Odnosi se to i na ustrajno nastojanje Republike Hrvatske za unaprjeđenjem dobrosusjedskih odnosa na prostoru jugoistočne Europe. Neki od tih odnosa još uvijek su uvelike opterećeni sjećanjima i traumama rata koje treba zaliječiti iskrenom suradnjom i otvorenim dijalogom. Nastavit ću predanu politiku zagovaranja dijaloga sa susjednim državama i rješavanja otvorenih pitanja u pozitivnom ozračju. Jedino se na taj način može graditi suradnja na zdravim i čvrstim europskim temeljima...
 
Visoko vrjednujemo naše transatlantsko savezništvo i podupiremo daljnje jačanje ovog savezništva na temelju vjerodostojnog i odgovornog prinosa Republike Hrvatske. Posebice izdvajam Inicijativu triju mora. Ona, otvorena svima za partnersku suradnju, afirmira snažni srednjoeuropski povijesni, duhovni, kulturni, politički i gospodarski prostor, prostor koji sve više postaje kralježnicom Europe, na korist mira, suradnje i napretka ne samo država u nju uključenih nego i cijele Europske unije te svih koji u nama vide ravnopravne partnere u izgradnji mira i napretka za sve ljude, zemlje i narode. Hrvatske višestruke zemljopisne odrednice njezino su bogatstvo te nam u tom duhu predstoji i snažniji iskorak glede potvrđivanja naše sredozemne usidrenosti.
 
Isto tako, Republika Hrvatska razvija i želi razvijati partnerske odnose sa svim državama svijeta. Blizina država nije zemljopisna odrednica, odnosno, neovisno o udaljenosti, države mogu graditi sadržajne odnose, osobito one na području gospodarstva i kulture. U tom kontekstu, Republici Hrvatskoj otvaraju se nove mogućnosti u pravovremenom prepoznavanju dinamičnog trenutka u Aziji, Africi i Južnoj Americi gdje stasaju novi dionici međunarodne zajednice. Prostori su to koje Republika Hrvatska tek treba ozbiljno otkriti i prostori su to koji tek trebaju uistinu otkriti Republiku Hrvatsku. Hrvatsko iseljeništvo i zajednice u nizu tih država mogu biti vodičem i potporom.
 
Položaj svake države na međunarodnoj sceni ovisi prije svega o njezinoj unutarnjoj snazi. A ona prije svega izvire iz društvene kohezije, koja, uz ostalo, počiva na pravnoj sigurnosti i socijalnoj pravdi. Pred nama je stoga zadaća daljnjeg unaprjeđenja sadržaja socijalne i pravne države koji će naše društvo u sve većoj mjeri činiti pravednim i u kojemu će svatko ostvarivati dostojanstven život. Na te zadaće nadovezuje se velik izazov demografske obnove. I to je jedan od razloga zašto smo danas u Iloku, gradu koji također trpi posljedice gubitka stanovništva, prije svega zbog iseljavanja. Rješavanje toga pitanja važno je zbog mnogih razloga, uz ostalo i za ravnomjeran razvoj svih državnih područja.
 
Znamo da se s demografskim problemom danas više ili manje suočavaju i mnoge druge europske države, pa i one gospodarski razvijenije od nas. To nas jasno upućuje da rješenje problema nije samo u gospodarskom razvoju i materijalnom standardu nego i duhovnim sadržajima o kojima ovisi stabilan razvoj svakog pojedinog društva, kao što su kulturni, prosvjetni i odgojni. Držim stoga da je, uz otvaranje sigurne životne perspektive mladima, za Europu danas od primarne važnosti jačati sadržaje našeg zajedničkog europskog identiteta.
 
Među prioritetima hrvatske državne politike jest i daljnje učvršćivanje veza s brojnim iseljeništvom, s hrvatskim manjinama u europskim zemljama kao i s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, s kojima nas vežu jedinstveni nacionalni interesi, čvrsto usidreni i Ustavom Republike Hrvatske, kao i odgovornost što je imamo kao država potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Zaštita konstitutivnosti hrvatskoga naroda i ravnopravnost svih naroda u Bosni i Hercegovini od ključne je važnosti za stabilnost jugoistočne Europe. Čvrsto vjerujem u našu sposobnost i odlučnost da uspješno odgovorimo na sve te i druge zadaće i izazove te da Republiku Hrvatsku još čvršće pozicioniramo kao odgovornu i konstruktivnu članicu međunarodne zajednice.«
 

Kolinda Grabar-Kitarović, http://predsjednica.hr/objava/1/1/2059

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Petak, 25/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1639 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević