Nadamo se da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja

 

 
Obraćanje Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović u Iloku, 15. siječnja 2018., na 26. obljetnicu mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja
»...Podsjetit ću na neprijepornu činjenicu: hrvatski narod nije želio rat niti je želio žrtve. Stoga je hrvatsko državno vodstvo, vodeći se hrvatskim državnim interesima i najvišim moralnim uvjerenjima, prihvatilo plan mirne reintegracije kao zalog pomirenja i zajedničkoga života svih koji Hrvatsku smatraju svojom domovinom.
http://predsjednica.hr/galerije/slike/DSC_4005(1).jpg
Tijekom toga procesa, u svom povijesnom govoru u Vukovaru 8. lipnja 1997. predsjednik dr. Franjo Tuđman naglasio je i ovo: „Pobjednik koji ne zna praštati, taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi. ...naš dolazak u Vukovar, u taj simbol hrvatskih patnji, hrvatskih otpora, hrvatskih težnji za slobodom, hrvatske želje za povratkom na svoje istočne granice, na Dunav, o kome pjeva i hrvatska himna, to je naš znak, naša odlučnost da želimo zaista mir, pomirbu, da želimo stvarati povjerenje za trajan život, da u budućnosti više nikada ne dopustimo ono što nam se desilo.“
 
Danas, u Iloku, želim izraziti isto uvjerenje, istu opredijeljenost i istu odlučnost. Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele. Stojeći nadomak granice s Republikom Srbijom, mi i danas našim susjedima pružamo ruku mira i suradnje, u nadi da u Srbiji imamo iskrenog sugovornika u procesu nalaženja odgovora na otvorena bilateralna pitanja, kao i za suradnju u svim pitanjima i novim izazovima kojima nas može izložiti budućnost.
 
Upravo gledajući u zajedničku budućnost, Republika Hrvatska daje trajnu potporu konsolidaciji šireg europskog prostora ulaskom svih država jugoistočne Europe u Europsku uniju, a onih koji to žele i u Sjevernoatlantski savez. Odnosi se to i na ustrajno nastojanje Republike Hrvatske za unaprjeđenjem dobrosusjedskih odnosa na prostoru jugoistočne Europe. Neki od tih odnosa još uvijek su uvelike opterećeni sjećanjima i traumama rata koje treba zaliječiti iskrenom suradnjom i otvorenim dijalogom. Nastavit ću predanu politiku zagovaranja dijaloga sa susjednim državama i rješavanja otvorenih pitanja u pozitivnom ozračju. Jedino se na taj način može graditi suradnja na zdravim i čvrstim europskim temeljima...
 
Visoko vrjednujemo naše transatlantsko savezništvo i podupiremo daljnje jačanje ovog savezništva na temelju vjerodostojnog i odgovornog prinosa Republike Hrvatske. Posebice izdvajam Inicijativu triju mora. Ona, otvorena svima za partnersku suradnju, afirmira snažni srednjoeuropski povijesni, duhovni, kulturni, politički i gospodarski prostor, prostor koji sve više postaje kralježnicom Europe, na korist mira, suradnje i napretka ne samo država u nju uključenih nego i cijele Europske unije te svih koji u nama vide ravnopravne partnere u izgradnji mira i napretka za sve ljude, zemlje i narode. Hrvatske višestruke zemljopisne odrednice njezino su bogatstvo te nam u tom duhu predstoji i snažniji iskorak glede potvrđivanja naše sredozemne usidrenosti.
 
Isto tako, Republika Hrvatska razvija i želi razvijati partnerske odnose sa svim državama svijeta. Blizina država nije zemljopisna odrednica, odnosno, neovisno o udaljenosti, države mogu graditi sadržajne odnose, osobito one na području gospodarstva i kulture. U tom kontekstu, Republici Hrvatskoj otvaraju se nove mogućnosti u pravovremenom prepoznavanju dinamičnog trenutka u Aziji, Africi i Južnoj Americi gdje stasaju novi dionici međunarodne zajednice. Prostori su to koje Republika Hrvatska tek treba ozbiljno otkriti i prostori su to koji tek trebaju uistinu otkriti Republiku Hrvatsku. Hrvatsko iseljeništvo i zajednice u nizu tih država mogu biti vodičem i potporom.
 
Položaj svake države na međunarodnoj sceni ovisi prije svega o njezinoj unutarnjoj snazi. A ona prije svega izvire iz društvene kohezije, koja, uz ostalo, počiva na pravnoj sigurnosti i socijalnoj pravdi. Pred nama je stoga zadaća daljnjeg unaprjeđenja sadržaja socijalne i pravne države koji će naše društvo u sve većoj mjeri činiti pravednim i u kojemu će svatko ostvarivati dostojanstven život. Na te zadaće nadovezuje se velik izazov demografske obnove. I to je jedan od razloga zašto smo danas u Iloku, gradu koji također trpi posljedice gubitka stanovništva, prije svega zbog iseljavanja. Rješavanje toga pitanja važno je zbog mnogih razloga, uz ostalo i za ravnomjeran razvoj svih državnih područja.
 
Znamo da se s demografskim problemom danas više ili manje suočavaju i mnoge druge europske države, pa i one gospodarski razvijenije od nas. To nas jasno upućuje da rješenje problema nije samo u gospodarskom razvoju i materijalnom standardu nego i duhovnim sadržajima o kojima ovisi stabilan razvoj svakog pojedinog društva, kao što su kulturni, prosvjetni i odgojni. Držim stoga da je, uz otvaranje sigurne životne perspektive mladima, za Europu danas od primarne važnosti jačati sadržaje našeg zajedničkog europskog identiteta.
 
Među prioritetima hrvatske državne politike jest i daljnje učvršćivanje veza s brojnim iseljeništvom, s hrvatskim manjinama u europskim zemljama kao i s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, s kojima nas vežu jedinstveni nacionalni interesi, čvrsto usidreni i Ustavom Republike Hrvatske, kao i odgovornost što je imamo kao država potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Zaštita konstitutivnosti hrvatskoga naroda i ravnopravnost svih naroda u Bosni i Hercegovini od ključne je važnosti za stabilnost jugoistočne Europe. Čvrsto vjerujem u našu sposobnost i odlučnost da uspješno odgovorimo na sve te i druge zadaće i izazove te da Republiku Hrvatsku još čvršće pozicioniramo kao odgovornu i konstruktivnu članicu međunarodne zajednice.«
 

Kolinda Grabar-Kitarović, http://predsjednica.hr/objava/1/1/2059