Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Mlijeko je prva hrana svih sisavaca, uključujući i čovjeka

 
 
Ove godine osamnaesti put obilježit će se Svjetski dan mlijeka. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu odredila je na zamolbu brojnih zainteresiranih strana - potrošača i proizvođača mlijeka 1. lipnja kao Svjetski dan mlijeka koji je prvi puta obilježen 1. 6. 2001. Obilježavanjem Svjetskog dana mlijeka želi se podići svijest javnosti o važnosti mliječne industrije i konzumiranja mlijeka kao i mliječnih proizvoda.
http://www.pcnen.com/portal/wp-content/uploads/2013/06/dan-mlijeka.jpg
Svjetski dan mlijeka obilježava se diljem svijeta, na svim kontinentima – od Argentine, Čilea, Perua, Kolumbije preko Indije, Rusije, Kine do Finske, Italije, Slovačke, Španjolske, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda itd. Prošle godine (2017.) obilježen je u više od 80 država svijeta: Dan je započeo u zoru podizanjem čaše mlijeka svih proizvođača na Novom Zelandu a završio je zalazom sunca na Havajima. Mlijeko je prva hrana svih sisavaca, uključujući i čovjeka. To je jedna od najvažnijih prehrambenih namirnica danas diljem svijeta. Stoga će i ove godine milijuni ljudi diljem svijeta obilježiti Svjetski dan mlijeka podizanjem čaše pune mlijeka i tako proslaviti vrijednost mlijeka u ljudskoj prehrani kao i važnost farmera, proizvođača mlijeka i svih onih koji su na određeni način uključeni u mliječnu industriju. Jeste li znali: kravlje mlijeko prvi su pili ljudi prije više od 10.000 godina i to na području koje mi danas poznajemo kao države Afganistan i Iran.
 
Svjetski dan mlijeka obilježava se organiziranjem različitih kulturnih i sportskih događaja, organiziraju se posjete građana-potrošača farmama mliječnih krava, seminari, konferencije itd. a sve s namjerom podizanja svijesti o važnosti konzumiranja ove visoko vrijedne namirnice kao i važnosti koju ima proizvodnja mlijeka i mliječna industrija za nacionalnu ekonomiju. Slijedeće 2019. godine pokrenut će se posebna kampanja od strane „Global Dairy Platform“ a naziv kampanje je „Podigni čašu.“

 

Zanimljivi podatci iz sektora mljekarstva:
 
- Jedna milijarda ljudi ostvaruje prihod u mliječnom sektoru
- 600 milijuna ljudi živi na 133 milijuna mliječnih farmi diljem svijeta
- Oko 10 % svjetske populacije izravno ovisi o proizvodnji mlijeka na farmama
- 816 milijuna tona mlijeka godišnje se proizvede u mliječnom sektoru
- Mlijeko je među „prvih pet“ („Top 5“) prema vrijednosti i kvanitetu poljoprivrednih roba
- 44,4 litre mlijeka i drugih tekućih mliječnih proizvoda konzumira se po glavi stanovnika diljem svijeta
- Proizvođači mlijeka brinu o 363 milijuna mliječnih/muznih krava i o 20% svjetskog poljoprivrednog zemljišta
- Prosječno globalno stado muznih krava broji 2 krave koje daju oko 11 litara mlijeka po farmi/dan
- 0,45 kg kravlje balege može proizvesti oko 0,03 m3 bioplina – a to je dovoljno da se dnevno skuha obrok za 4 do 6 osoba  itd.
 
No, najvažnija je činjenica da su farmeri koji se bave proizvodnjom mlijeka upravitelji zemljištem i čuvari tla – što je najvažnija i najvrijednija imovina svake farme.
 
Početkom travnja 2018. objavljeni su rezultati jedne vrlo zanimljive znanstvene studije koju su proveli znanstveni istraživači slijedećih institucija: Hebrew SeniorLife's Institute for Aging Research (IFAR), Wageningen University, Tilburg University, University of Reading te Beth Israel Deaconess Medical Center (BIDMC). Istraživači su ispitali povezanost konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda s mineralnom gustoćom kosti. Otkriveno je da povećani unos mliječnih proizvoda poput mlijeka, jogurta, sira i vrhnja utječe na veću mineralnu gustoću kosti te čvrstoću kralježaka kod muškaraca. Dnevno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda najviše pozitivno utječe na muškarce u dobi iznad pedeset godina (50+) te ima pozitivnu ulogu neovisno o statusu vitamina D u serumu.
 
U studiji je sudjelovalo 1522 muškarca i 1104 žene iz „Farmingham Heart Study“ u dobi između 32 i 81 godine života ('Science Daily').
I točno je – mlijeko je zdravo i ima pozitivan učinak na zdravlje. Mlijeko se oduvijek smatra zdravom hranom i stoga mnogi roditelji svojoj djeci davaju dnevne obroke mlijeka. Ipak treba reći kako je mlijeko zdravo kada je svježe i kada potječe od krava hranjenih njihovom prirodnom hranom – a to su ne-onečišćene trave te uzgoj životinja u humanim i higijenskim uvjetima. Međutim, mlijeko koje pije većina Amerikanaca daleko je od toga i nažalost, kako je znanstvena studija otkrila, mlijeko je puno kemikalija koje su prisutne u našem prehrambenom lancu: „pravi kemijski koktel“ jer čaša mlijeka sadrži i do 20 kemikalija (znanstveni članak objavio je časopis: „Journal of Agricultural and Food Chemistry,“ 11. 5. 2011.; 59(9):5125-32). 

 

Naime, španjolski i marokanski znanstvenici zajedno su proveli studiju u kojoj su primjenom posebno visoko osjetljivog testa (plinska kromatografija-masena spektrometrija) željeli otkriti koji medikamenti (lijekovi) se mogu naći u kravljem i kozjem mlijeku te u humanom, odnosno majčinom mlijeku. Istraživanjem su ostvarili kemijski 'jackpot' – u mlijeku su otkriveni određeni lijekovi i hormoni: lijekovi protuupalnog djelovanja (npr. ketoprofen, diklofenak, fenilbutazon, naproksen, fluniksin i dr.),  antibiotici, hormoni (spolni i steroidni), protu-malarični i protu-gljivični lijekovi (triklosan). Istina je da se određeni lijekovi i hormoni daju životinjama na velikim farmama – to je jednostavno „integralni“ dio metode intenzivnog stočarstva, uključujući i intenzivnu proizvodnju mlijeka. U SAD-u ove goleme farme koje broje nekoliko tisuća životinja nazivaju se „koncentrirani pogoni za hranjenje životinja“ (CAFO) a „cilj im je što veći profit uz što manje troškove, što je Wall Street nazvao vrijednošću uloženog kapitala“ (F.William Engdahl „Sjeme uništenja“). „Početkom 1950-ih godina američki su farmeri na liječenje životinja potrošili 250.000 kg antibiotika. Godine 2004. u tu je svrhu potrošeno 12.500,000 kg antibiotika, odnosno pedeset puta više“ ističe Engdahl („Sjeme uništenja“).
 
Mnogi vjerojatno ne znaju da je upravo kravlje mlijeko bila prva genetski modificirana namirnica koja se počela masovno prodavati na tržištu. Naime, to kravlje mlijeko sadrži rekombinantni, tj. genetski modificirani goveđi hormon rasta, rBGH, kojeg je proizvela i patentirala kompanija „Monsanto“ s jednom jedinom svrhom – rBGH daje se kravama da proizvode više mlijeka. Američka Uprava za hranu i lijekove (US FDA) takvo mlijeko proglasila je bezopasnim za ljudsku prehranu. „Monsanto“ prodaje hormon rBGH na tržištu pod nazivom „Posilac.“ Krave kojima se „Posilac“ daje redovito, daju više mlijeka – između 15 i 25% pa i do 30% više mlijeka. Međutim, rBGH odn. „Posilac“ ne stimulira samo veliku proizvodnju mlijeka kod krava, nego snažno stimulira 'proizvodnju' još jednog hormona a to je IGF-1, inzulinu sličan hormon rasta koji dokazano potiče razvoj tumora. Prvi je na to upozorio ugledni dr. Samuel Epstein (1926.-2018.), znanstvenik s Fakulteta za javno zdravstvo (School of Public Health) Sveučilišta Illinois. Dr. Epstein je kao veliki i priznati autoritet za kancerogene već 1989. (!) upozorio na povezanost ingestije IGF-1 s razvojem karcinoma dojke, a nekoliko godina kasnije i s razvojem debelog crijeva i prostate.
 
Usprkos tome, 1994. američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prodaju mlijeka koje sadrži rBGH. No, sukladno pravilima FDA, na deklaraciji ovog mlijeka nije naveden podatak da mlijeko sadrži rBGH jer „potrošači to ne trebaju znati.“ Američka Vlada je potom vršila snažan pritisak na meksičku i kanadsku Vladu da odobre rBGH. No, početkom 1999. Kanadsko zdravstvo (Health Canada) odbilo je prodaju rBGH u Kanadi i to nakon snažnog pritiska kanadskog Udruženja liječnika i veterinara i Kraljevskog medicinskog fakulteta zbog tada već poznatih štetnih posljedica konzumiranja mlijeka koje sadrži hormon rBGH, uključujući i dokaze o uzrokovanju šepavosti i reproduktivnih problema kod muznih krava. Europska unija je također 1993. uvela moratorij na uvoz mlijeka s rBGH-om kompanije „Monsanto.“ U kolovozu 1999. UN-ova Agencija za sigurnost hrane, odnosno njezina Komisija za zakon o prehrani (Codex Alimentarius Commission) jednoglasno je podržala moratorij EU-a iz 1993.
 
S obzirom da je njemački div „Bayer“ kupio američku kompaniju „Monsanto“ a Europska Komisija je 21. ožujka 2018. dala „zeleno svijetlo“ za njihovo 'spajanje,' postavljam pitanje: hoće li se sada i na europskom tržištu naći rBGH kompanije „Monsanto“? Hoće li EU, Europska komisija, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i druge mjerodavne institucije pod snažnim pritiskom moćnog „Bayera“ odobriti primjenu rBGH koji je dokazano štetan za zdravlje ljudi ali i samih mliječnih krava?
 
Izvor: Food and Agriculture Organization/FAO (World Milk Day 2018);
Global Dairy Platform;
        „More dairy associated with higher bone density and greater spine strength in men over 50;“ ScienceDaily 5.04.2018. prema „Hebrew SeniorLife's Institute for Aging Research“ a izvorni znanstveni članak objavio je časopis „Journal of Bone and Mineral Research,“ 2018., DOI:10.1002/jbmr.3414
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Komentari   

+1 #1 Black Jack 2018-05-30 22:21
Krave su najveći proizvođaci metana koji je za klimu štetan.
Inače nije jasno zašto čovjek uopće pije mljeko koje je namjenjeno za teladi!?
Od tih hormana možeš postati samo bik ili krava a čovjek to svakodnevno i dokazuje da je stoka!

Inače , obična voda ima puno više kalcija.
Normalno je ludo piti kloriranu vodu jer ona ubije dobre bakterije i onda bolujemo.
Mliječni lobi onda iz crijeva bika uzgaja probiotične bakterije i trpa iste u jogurte i napitke da ozdravimo.

Osim toga za jedan Steak je potrebno 4000 litara pitke vode!


Koja je to kravlja ludost u ljudskim mozgovima!?
Citat

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 827 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević