Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Premda živimo u digitalnom dobu, juri se samo za što više tezora

 
 
Govor Mate Frankovića, dubrovačkoga gradonačelnika, na otvorenju ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara
Po 70. put ispred crkve svetog Vlaha zavijorila se zastava Libertas i tako označila početak najznačajnijeg nacionalnog kulturnog festivala – otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara. Nakon izvođenja Lijepe naše, uvodni je govor održao dubrovački gradonačelnik Mato Franković. 
»Prije sedam desetljeća Dubrovnik je dobio kulturnu manifestaciju koja će ga ponovno, nakon gotovo stoljeća i po', vratiti na svjetsku scenu. Ovaj put to ne će biti umijeće politike, kao što je to bio slučaj u doba od Republike, već umjetnonstvo od kulture. No, neki su simboli povezali ta dva vremena i ta dva dubrovačka iskoraka. Od Himne slobodi, dizanja barjaka, koji je također redizajnirana pomorska zastava Republike, na Orlandov stup pa do reminiscencija koje izazivaju Negromant, knez i vlastela, a posebno Vojnovićev Orsat i njegov monolog.
http://www.dubrovnik-festival.hr/sites/default/files/banner/otvaranje_zastava.jpg
I dosta se toga promijenilo u sedam desetljeća od kada je nekolicina entuzijasta krenula u ovaj projekt. Hvala svima onima koji su svih ovih sedam desetljeća na bilo koji način sudjelovali u i oko Igara. A bilo ih je mnogo, zaista mnogo. Zato ova prigoda i jest na neki način raskrižje s kojega se osvrćemo i na kojemu odlučujemo kamo i kako dalje.
 
Grad i Svijet su se puno promijenili od ljeta te 1950. godine. Danas živimo u digitalnom dobu, u dobu u kojemu dominiraju društvene mreže, ali u kojemu dominira i jurnjava. A juri se samo za što više tezora (tal. tesoro: riznica, blago, op. ur.), za što više blaga. I to je ono što nije dobro. To je ono što ruši taj stari dubrovački model, a zapravo antički ideal, življenja u skladu s mjerom. Ništa previše - zapisali su stari Grci u Delfima. A Dubrovnik je tijekom stoljeća samostalnosti tu mjeru nastojao živjeti. I dok je bilo mjere bilo je i sklada, bilo je reda. Međutim, i Grad i Svijet krenuli su u jurnjavu za tezorom. Pa je na brzinu nestala mjera i svi smo zajedno rekli „dobro jutro, kaosu!“.
 
Kao i u ostalome, tako se i u kulturi dogodila vidljiva promjena. I kultura je krenula u potragu za tezorom, krenula je u potragu za instant slavom i za isforsiranim provokacijama kao receptom za uspjeh. Stoga i kultura, kao i mnoge druge društvene pojave i djelatnosti, mora razmisliti o trenutku u kojemu se nalazi danas. A to je, općenito govoreći, kriza. Kriza i otuđenje, a sve pospješeno tezorom. Stoga je potrebno da kultura koja je oduvijek znala naći odgovore na mnoge probleme, bude vodilja i  svjetionik u tmini svakidašnjice.  
 
Događanja u društvu ne smijemo promatrati samo sa strane. Trebamo djelovati i to što prije.
U ovoj obljetničkoj prigodi bih i sebe i vas pozvao da promislimo kako ne pasti u zamku od tezora i kako zadržati i živjeti prave vrijednosti, kako u umjetničkom stvaralaštvu tako i u svakodnevnom životu. Time će nam naš dubrovački i hrvatski prozor u svijet ostati čist i cjelovit usred svih oluja od tezora.
I sve je samo na nama. Mi smo ti koji ćemo odlučiti hoćemo li zbog tezora srušiti sve oko sebe ili ćemo mjerom pokazati i dokazati kako smo zaista baštinici naših starih. Onih koje je mjera i mudrost očuvala na ovoj hridi gotovo pet stoljeća. Samo mi odlučujemo. Nema izlika, nema opravdanja I nema življenja na staroj slavi i po starim, nekada uspješnim, a danas prevladanim receptima.
 
Svevremenski Držićev Pomet govori o toj prilagodbi. Kaže Pomet: „Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat. Trijeba je bit vjertuoz tko hoće renjat po svijetu.“
I za kraj citirat ću dio iz himne svetom Vlahu iz 1972 godine: „Niti bure niti trešnje niti mora bijes ne ruši mu stijene jer ih štiti jer ih brani svetog Vlaha glas slobode nam svete.“
Nek nam ova naša Dubrovačka lađa od ljetnih igara i dalje uspješno plovi.
Ovim proglašavam 70. dubrovačke ljetne igre otvorenima!
Živjeli!«
 

Mato Franković

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Petak, 15/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1186 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević