Get Adobe Flash player
Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

Komunizam uopće nije pao s padom Berlinskog zida - samo se prebacio u...

Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

Čak je 883.042 birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj,...

Kako se dijele

Kako se dijele "ustaške" kune

Na telefonskoj sjednici Srbima dodijeljeno 12 milijuna...

Izdaje naše predizborne

Izdaje naše predizborne

Svaka nova politička garnitura zaposli oko 20.000...

Zločinački karakter propale ideologije

Zločinački karakter propale ideologije

Vinko Puljić: Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudionik i...

  • Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

    Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

    četvrtak, 21. svibnja 2020. 17:14
  • Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

    Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

    srijeda, 20. svibnja 2020. 12:24
  • Kako se dijele

    Kako se dijele "ustaške" kune

    srijeda, 20. svibnja 2020. 19:41
  • Izdaje naše predizborne

    Izdaje naše predizborne

    utorak, 19. svibnja 2020. 13:24
  • Zločinački karakter propale ideologije

    Zločinački karakter propale ideologije

    utorak, 19. svibnja 2020. 13:20

Moto ovogodišnjega obilježavanja je Močvare vrve životom – Biološka raznolikost močvara je važna

 
 
Svjetski dan vlažnih ili močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače sa ciljem globalnog osvješćivanja ljudi o golemom značenju vlažnih, močvarnih staništa jednako za čovječanstvo kao i za planet Zemlju. Ramsarska konvencija o zaštiti svih oblika tj. vrsta vlažnih staništa (slatkovodnih i morskih) usvojena je u iranskom gradu Ramsaru 2. veljače 1971., a Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se na globalnoj razini od 1997. godine.
https://www.winrock.org/wp-content/uploads/2020/01/FEATURE_1_088010563-wetlands-thailand-2.jpg
Prvo svjetsko područje zaštićeno Ramsarskom konvencijom bio je poluotok Cobourg u Australiji (1974.). Dva pojedinačno najveća Ramsarska područja jesu: Ngiri-Tumba-Maindombe u Demokratskoj Republici Kongo te Queen Maud Gulf (zaljev Kraljice Maud) u Kanadi; površina svakog ovog zaštićenog područja veća je od 60.000 km2. Najveće močvarno područje površine 148.000 km2 pod zaštitom Ramsarske konvencije nalazi se u Boliviji, a potom slijede močvarna područja u Kanadi, Čadu, Kongu i Ruskoj Federaciji čije površine su veće od 100.000 km2. Postoje dakako i mala Ramsarska područja čija površina je oko jednog hektara ili manje. Države koje imaju najveći broj područja pod zaštitom Ramsarske konvencije jesu Ujedinjeno Kraljevstvo s 175 područja i Meksiko s 142 područja.
 
Trenutačno broj zaštićenih Ramsarskih područja iznosi 2.375 močvarnih područja od međunarodnog značaja s ukupnom površinom od 253.614,461 hektara. Republika Hrvatska je punopravna članica Ramsarske konvencije od 25. lipnja 1991. te trenutno ima pet značajnih vlažnih staništa na Ramsarskom popisu močvarnih područja od međunarodnog značaja, a to su: Crna Mlaka, Park prirode (PP) Lonjsko polje zajedno s Mokrim poljem, PP Kopački rit, delta Neretve i Vransko jezero. Ukupna površina hrvatskih zaštićenih močvarnih područja je 94.358 hektara. 
 
Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana močvarnih područja odnosi se na podizanje javne svijesti o neophodnoj zaštiti biološke raznolikosti: „Močvare vrve životom – Biološka raznolikost močvara je važna.“ Hrvatska močvarna područja odlikuju se velikom biološkom raznolikošću koju moramo sačuvati za budućnost. U neposrednoj blizini Zagreba, a pored Jastrebarskog nalazi se močvarno područje Crne Mlake površine oko 650 ha. Crna Mlala nalazi se u pokupskom bazenu u slivnom području rječice Okičnice, Brebernice i Volavčice, a u njegovom sklopu nalaze se istoimeni ribnjaci koji su sagrađeni početkom 20. stoljeća. Ime „Crna Mlaka“ potječe od boje vode koja je tamna zbog velike količine tanina koji se oslobađa truljenjem hrastovine. Najznačajnije su poplavne šume hrasta lužnjaka – 1967. godine zaštićen je 61 hektar stare poplavne šume hrasta lužnjaka. Osim hrasta lužnjaka značajni su grab, poljski jasen, joha, topola te divlja kruška i divlja jabuka. Močvarne površine i rubni dijelovi ribnjaka obrasli su vrbom, trskom, rogozom i sitom, dok vodene površine pokrivaju lopoči, lokvanji i orašac. Na širem području Crne Mlake zabilježeno je više od 230 različitih vrsta ptica, od čega je oko 40 posto vrsta vezano za vodena staništa. Na području ribnjaka redovito gnijezdi ugrožena vrsta – patka njorka (lat. Aythya nyroca). U zimskim mjesecima na ovom području borave ptice močvarice koje se inače gnijezde na dalekom sjeveru (npr. patke, njorci i plijenori). Zbog važnosti Crne Mlake za selidbu i zimovanje ptica  iz velikog dijela Europe vrijednost Posebnog ornitološkog rezervata prelazi granice Lijepe naše.
 
Lonjsko polje zajedno s Mokrim poljem ukupne površine oko 50.500 ha nalazi se u srednjem toku rijeke Save i ubraja se među najveće i najbolje očuvana prirodna poplavna područja u Europi. Ovo je poplavno područje s prostranim šumama hrasta lužnjaka te poplavnim livadama i pašnjacima kao i brojnim riječnim rukavcima. Na području Parka prirode Lonjsko polje evidentirano je 58 vrsta sisavaca, 33 vrste riba i 250 vrsta ptica od kojih 138 vrsta gnijezdi na ovom području. Mnoge vrste su ujedno i europske ugrožene vrste poput orla štekavca i orla kliktaša, zatim crne rode i bijele rode, žličarke, kosca i dr. Lonjsko polje ima i novi projekt izgradnje posjetiteljskog centra 'Crna roda Osekovo.' Osim toga na ovom području nalazi se i selo ČIGOČ koje je 1984. godine proglašeno Prvim europskim selom roda. Ovdje živi i najpoznatija roda – Malena koja ne može letjeti. Ljubavna priča između Malene i njezinog Klepetana obišla je svijet. Klepetan se vratio svojoj Malenoj u ožujku 2019. ali zbog starosti i bolesti nestao je već početkom travnja 2019. Malena je ostala u velikoj tuzi te je kraj ljeta dočekala sama i tužna.
 
Park prirode Kopački rit nalazi se na području ušća rijeke Drave u Dunav, a cijelo područje površine od oko 17.000 ha obiluje jezerima, barama, kanalima, prostranim trščacima i velikim kompleksom ribnjaka. PP Kopački rit jedno je od najbolje očuvanih poplavnih područja u Europi, a Posebni ornitološki rezervat najvrjedniji je dio Parka. Karakteristika Kopačkog rita je iznimna ljepota krajobraza i velika biološka raznolikost. U Parku je zabilježeno čak 300 vrsta ptica: ovdje obitava najveća populacija orla štekavca u Hrvatskoj koji je stoga i simbol Parka, gnijezdi 90 posto hrvatske populacije divljih gusaka, te je jedino poznato mjesto u Hrvatskoj gdje gnijezdi veliki vranac. Veliku vrijednost Kopački rit ima kao hranilište i područje za odmor ptica močvarica koje sele. Faunu sisavaca čini čak 55 vrsta što je više od polovice ukupnog broja vrsta sisavaca u fauni Hrvatske, zatim 12 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova, dok faunu riba čini više od 50 slatkovodnih vrsta riba. Na kraju, ne smijemo izostaviti brojne vrste različitih beskralježnjaka, uključujući i kukce. A u Kopačkom ritu utvrđena je i jedinstvena forma školjkaša Unio tumidus kopaciensis. Popis flore Kopačkog rita bilježi više od 500 različitih biljnih vrsta.
 
Delta rijeke Neretve kao jedno od malobrojnih preostalih takvih prirodnih područja u Europi također je na Ramsarskom popisu močvarnih područja od međunarodnog značaja. To je najveće riječno ušće u Hrvatskoj i jedina prava delta koja se danas sastoji od ostataka rijetkih sredozemnih močvara s očuvanim obalnim lagunama te velikim površinama vlažnih staništa. Posebno se ističu trščaci u kojima obitavaju mnogobrojne ugrožene vrste, osobito ptice. Nažalost, lokalno stanovništvo još uvijek nije dovoljno obaviješteno i educirano o vrijednostima područja delte Neretve, a na uništavanje staništa i vrsta utječu krivolov ptica i riba, paljenje trščaka i isušivanje močvare.
 
Nedaleko od Biograda na moru nalazi se Park prirode Vransko jezero površine 3.002 ha koje je 2013. godine uvršteno na Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodnog značaja. Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj koje također obiluje velikom biološkom raznolikošću koja se posebno očituje u raznolikosti i brojnosti beskralježnjaka: 15 vrsta puževa i 6 vrsta školjkaša. Ovdje živi i slatkovodni pužić Anisus vorticulus koji je rijetka i ugrožena vrsta. Na području PP Vransko jezero zabilježene su čak 133 vrste pauka od kojih je 15 vrsta prvi puta zabilježena u Hrvatskoj. Ovdje živi i 42 vrste leptira, uključujući ugrožene vrste lastin rep i kiseličin plavac, zatim 33 vrste vretenca, uključujući ugroženu vrstu pod nazivom jezerski regoč koji je strogo zaštićena vrsta na području Hrvatske i Europe.
 
U Vranskom jezeru prisutne su i slatkovodne i morske vrste riba – zabilježeno je 20 vrsta riba, zatim 8 vrsta vodozemaca uključujući i strogo zaštićenu žabu gatalinku, 20 vrsta gmazova od kojih se neke vrste strogo zaštićene (npr. barska kornjača, kopnena kornjača i dr.), tu su i najljepše zmije crvenkrpica i crnokrpica te četveroprugi kravosas, zatim poskok, blavor itd., različite vrste guštera, 37 vrsta sisavaca uključujući i zvijeri poput divlje mačke, tvora, lasice, jazavca, čaglja, crvene lisice i dr. Na sjeverozapadnom dijelu Vranskog jezera posebno zadivljuje bogatstvo različitih vrsta ptica pa je stoga područje 1983. proglašeno Ornitološkim rezervatom. Ovdje je zabilježena 251 vrsta ptica koje žive u rezervatu i gnijezde, dok druge vrste zimuju ili ga koriste kao odmorište i hranilište tijekom selidbe.
 
Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa Martha Rojas Urrego, generalna tajnica Ramsarske konvencije o močvarama između ostalog izjavila je sljedeće: „Nalazimo se na raskrižju života na zemlji. Procijenjuje se da je jedan milijun vrsta pred izumiranjem. Bez biološke raznolikosti naše ambicije za bolji svijet za svakoga neće biti ostvarene. Bez biološke raznolikosti mi smo zasigurno suočeni s neizvjesnom budućnosti. Gubitak biološke raznolikosti označava neviđeni nestanak, propadanje i neodrživu uporabu ekosustava o kojima ovisi naš opstanak i napredak jednako kao i svih ostalih živih bića. Zdravi i raznoliki ekosustavi, posebno močvarna područja, naša su životna podrška. Oni osiguravaju vodu, hranu i podupiru ekonomiju. Oni nude snažna rješenja za zdravlje, siromaštvo, klimatske promjene i održivi razvoj u cjelini. Čuvanje biološke raznolikosti u svim njezinim oblicima sada je jednako hitno kao i rješavanje problema klimatskih promjena. 2020. označava preokret za djelovanje na biološku raznolikost. ... Ne smijemo dalje gubiti naša močvarna područja – biološku raznolikost i najcjenjeniji ekosustav koji imamo. I moramo vratiti one koje smo već izgubili. .... Močvare moraju biti u središtu nacionalnih i globalnih rasprava, odluka i aktivnosti o biološkoj raznolikosti u 2020. – i šire. Presudno je vrijeme da se prizna kritična uloga močvarnih područja za biološku raznolikost – i za rješenja koja ona pružaju u svezi s klimatskim promjenama i održivim razvojem. Vrijeme je da ispunimo obveze kako bi zaustavili gubitak svjetskih močvarnih područja. Možemo odrediti pozitivnu budućnost života na zemlji. Pred nama je samo jedan put. Uzmimo ga!“
 
Izvor:
 
1. Ramsar Convention on Wetlands of International Importance, www.ramsar.org
2. World Wetlands Day, www.worldwetlandsday.org
3. Statement by Martha Rojas Urrego, Secretary General of the Convention on Wetlands on World Wetlands Day, 2. February 2020.; www.ramsar.org
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Oleg Butković veli kako ukidanje plaćanja cestarine na Krčkom mostu nije predizborni trik. Vjerujete li mu?

Ponedjeljak, 25/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1245 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević