Get Adobe Flash player
Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

Pupavac točno odrađuje ono što je odšutio kada je Vučić...

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

Nijednom riječju nije Pupi spomenuo da su ta djeca bila žrtve međusobnog...

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

"Pustimo medije neka rade svoj...

Plenković griješi poput Mačeka

Plenković griješi poput Mačeka

Nikakva Hrvatska, ni srbofilska ni liberalna ni europska ne odgovara...

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

Demokracija u rukama jednog čovjeka ne može...

  • Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    Od friganog gavuna do političko-medijskog slona

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:05
  • Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    Plenković, Pupovac i tzv. dječji logor

    četvrtak, 11. listopada 2018. 09:01
  • Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    Sluganski mediji, Pupovac i Plenković

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:56
  • Plenković griješi poput Mačeka

    Plenković griješi poput Mačeka

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:51
  • Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    Nitko nije glasovao za koaliciju HDZ-SDSS-HNS

    četvrtak, 11. listopada 2018. 08:45

Bilosnić i Štambuk u Antologiji Sveučilišta Salamanca u prijevodu Željke Lovrenčić

 
 
U Salamanci, u Španjolskoj, od 14. do 17. listopada 2018. godine obilježena je velika proslava - 800 godina kontinuiranog djelovanja, među prvim svjetskim sveučilištima, Sveučilišta Salamanca, te200. godina Sveučilišta San Marcos iz Lime, osnovanog od strane ovoga Sveučilišta.
https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/tmb-8caebbfd090ef04e6f398b700c3b2ada_view_article_new.jpg?v=20
U povodu ovog velikog jubileja u Španjolskoj je objelodanjena antologija Sveučilišta Salamanca i San Marcos de Lima, a posvećena španjolskom pjesnikuDiegu de Torres Villarroelu i peruanskom pjesniku Alejandru Romualdu. Antologija je tiskana na 600 stranica i u njoj su objavljene pjesme više od 500 pjesnika iz iberoameričkih zemalja. Među zastupljenim znamenitim hispanskim pjesnicima tek je sedam pjesnika iz ostaloga dijela svijeta kojima je udijeljena čast objave, po jednome pjesniku iz Iraka, Koreje, Rumunjske, Bugarske, Češke i Engleske, te dvojici iz Hrvatske. Tako su u prijevodu dr. sc. Željke Lovrenčić u antologiju Sveučilišta Salamanca uvršteni i hrvatski pjesnici Tomislav Marijan Bilosnić i Drago Štambuk, što je svakako zasebno i jedinstveno priznanje Bilosniću i Štambuku, ali i hrvatskoj suvremenoj poeziji, kao i prevoditeljskom radu dr. sc. Željke Lovrenčić koja se posljednjih dvadesetak godina sustavno i uporno bavi prevođenjem i promicanjem suvremene hrvatske književnosti na španjolski jezik u cijelome hispanskome svijetu.
 
Tomislavu Marijanu Bilosniću u antologiji Sveučilišta Salamanca objavljena je poema od šest pjevanja „Tigar šeće Sveučilištem Salamanca“, posebno naručena od urednika izdanja, akademika Alfreda Pérez Alencarta. Uz pjesnike slavljenike, Bilosniću je ustupljen i najveći prostor antologije (punih trinaest stranica), a pripala mu je i posebna čast što mu je pjesma uz španjolski prijevod u cijelosti objavljena i na hrvatskom jeziku. To je ujedno jedini pjesnički prilog na nekom stranom jeziku u spomenutoj monografiji, što je i za hrvatsku književnost i kulturu velika čast i ponos.

 

Bilosniću ovo nije prvi put da je uvršten u jednu španjolsku antologiju. Njegove su pjesme, kao i pjesme Dunje Detoni Dujmić, objavljene i u antologiji svjetskog pjesništva posvećenog borbi protiv nasilja nad ženama naslovljenoj No resignación (Nema predaje), objavljenoj u Salamanci. Tomislav Marijan Bilosnić zastupljen je i u divot pjesničkoj antologiji pod naslovom “Salamanca, amor a primera vista” (Salamanca, ljubav na prvi pogled). Bilosnić je posebno prisutan na portalu Crear en Salamanca urednika i pjesnika Joséa Amadora Marína Sáncheza, poznatoga španjolskog umjetničkog fotografa. U svim slučajevima pjesme je prevela hispanistica Željka Lovrenčić, koja je prevela i poznatu Bilosnićevu zbirku pjesama „Tigar“, koju je u Španjolskoj objavila nakladnička kuća Trilce, a koja je uz Španjolsku našla odjeka i u Venecueli, Čileu, Kolumbiji i Kubi.  Urednik i autor predgovora Bilosnićevog „Tigra“ je peruansko-španjolski pjesnik, akademik Alfredo Pérez Alencart, profesor na Sveučilištu Salamanca, dok je knjigu oslikao poznati španjolski slikar Miguel Elías, također, profesor sa Sveučilišta u Salamanci.
 
Isti španjolski izdavač i urednički tim(Alfredo Pérez Alencart,Miguel Elías) prigodom ovogodišnjih  XXI. Susreta ibero-američkih pjesnika u Salamanci, objavio je i knjigu Drage Štambuka „Historia“, izbor iz zbirke „Croatiam Aeternam“, koju je, kao i pjesmu za antologiju „Por ocho centurias“, prevela Željka Lovrenčić. Kao posebni gosti,Željka Lovrenčić i Drago Štambuk sudjelovali su  15. listopada 2018. godine i u Kući poezije u Salamanci,gdje je španjolskoj književnoj javnosti svečano predstavljena Štambukova knjiga.
 
Glavni urednik antologije Sveučilišta Salamanca (Antología en homenaje a las universidades de Salamanca y San Marcos de Lima, y a los poetas Diego de Torres Villarroel y Alejandro Romualdo), je peruansko-španjolski pjesnik i profesor na Sveučilištu Salamanca, već spomenuti prijatelj hrvatske književnosti, akademik Alfredo Pérez Alencart, koji je i koordinatorovogodišnjih susreta koje organizira Sveučilište u Salamanki u suradnji s Kulturno-znanstvenom zakladom Grada Salamanke. (v.h.)

Od 82 elektora 68 je iz Bačke (50 iz Subotice), 12 elektora je iz Srijema (uključujući i Novi Sad), 1 iz Banata i 1 iz Novog Beograda

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, i dr., a povodom objave liste elektora za IV. saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća.
http://www.bunjevac.org/resources/Bunjevac%20European%20Center%20logo%20%21%21.jpg
Na portalu Hvatskog nacionalnog vijeća 13. listopada 2018. godine izašla je lista elektora za IV. saziv HNV-a, koju je dan ranije službeno objavilo Ministarstvo državne uprave i lokalne smouprave. Lista je odraz onoga što pišem nekoliko godina unazad: pogubna posljedica koncentracije u Subotici svega onoga što bi trebalo biti svih Hrvata u Republici Srbiji, prije svega novca. Ovog puta posljedice su drastičnije i vidnije nego ranije i, što je još tragičnije, konačno je sve što je hrvatsko ovdje u rukama jednog jedinog čovjeka, Tomislava Žigmanova! Tomislav Žigmanov je kroz desetak godina svojim činjenjem i nečinjenjem, hrvatsku zajednicu u Srbiji, koja još uvijek službeno broji blizu 60 tisuća duša, uspio razjediniti, umrtviti i uništiti, favorizirajući isključivo svoje poltrone, uglavnom bunjevačke Hrvate iz Subotice i okoline. Rezultat toga je negativna selekcija unutar naše zajdnice ovdje na svim poljima, posebice politike i kulture. Zato i lista od 82 elektora za IV. saziv HNV-a izgleda ovako:
 
- 68 elektora je iz Bačke (50 iz Subotice, od čega su oko 80 % Bunjevci),
- 12 elektora je iz Srijema (uključujući i Novi Sad),
- 1 elektor je iz Banata i
- 1 elektor je iz Novog Beograda.
Iz drugih dijelova Srbije nema niti jednog elektora, a kada se analizira tko su elektori iz Srijema, onda je to prava slika tragičnog stanja na ovom području, gdje su Hrvati inače najviše nastradali. Nitko iz Srbije! Nikoga iz Beograda, jer Novi Beograd je Zemun. Srijem.
 
Naime, na portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u rubrici „Srijem i Novi Sad“ (Novi Sad, kao „nepodoban“ u ZKVH je uguran u Srijem!) navedene su slijedeće hrvatske udruge:
- Društvo hrvatske mladeži Zemuna – Zemun;
- Društvo za očuvanje tradicije šokačkih Hrvata „Gibarac“ – Gibarac;
- Hrvatska čitaonica ,,Fischer" – Surčin;
- Hrvatski kulturni centar - Novi Sad;
- Hrvatski kulturni centar „Srijem“ – Hrvatski dom – Srijemska Mitrovica;
- Hrvatsko kulturno društvo „Ljuba“ – Ljuba;
- Hrvatsko kulturno društvo „Šid“ – Šid;
- Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Jelačić“ – Petrovaradin;
- Hrvatsko kulturno prosvjetno umjetničko društvo „Stanislav Preprek“ – Novi Sad;
- Hrvatsko kulturno- prosvjetno društvo „Matija Gubec“ – Ruma;
- Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Stjepan Radić“ – Novi Slankamen;
- Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Sveta Barbara“ – Vrdnik;
- Hrvatsko kulturno-umjetničko prosvjetno društvo „Tomislav“ – Golubinci;
- Hrvatsko prosvjetno društvo ,,Franjo Štefanović" – Petrovaradin i  
- Zajednica Hrvata Zemuna „Ilija Okrugić“ – Zemun.
 
Na istom portalu može se vidjeti da ovih 15 hrvatskih udruga imaju oko dvije tisuće članova, ali elektori su samo davno poznati Žigmanovljevi ljudi. To su u Hrvatskom kulturnom centru „Srijem“, Srijemska Mitrovica, Krunoslav Đaković, predsjednik udruge, Zlatko Načev, dopredsjednik udruge i Snežana Đaković (očigledno u srodstvu s predsjednikom udruge), u Hrvatskoj čitaonici "Fischer", Surčin, Josip Čačić, predsjednik skupštine i Irena Obradović, tajnica udruge, a potpise za njih je sakupio vlč. Marko Kljajić, dopredsjednik udruge, preko svojih vjernika, jer udruga nema 120 članova), u Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu „Jelačić“, Petrovaradin, Darko Vuković, jedini hrvatski dizajner u Republici Srbiji, i Milan Mikuljan, voditelj športske sekcije, kojem je predsjednik udruge Petar Pifat (prvi Žigmanovljev poltron u Srijemu) naredio da bude elektor!
Dakle (uz još nekoliko pojedinaca iz Novog Sada, Srijemske Mitrovice i Inđije) elektore na poziv DSHV-a, čitaj Tomislava Žigmanova, dale su samo tri hrvatske udruge iz Srijema. Poznato je da čelnici tih udruga odavno imaju osobne koristi od toga, a sve udruge su inače ucijenjene dodjelom sredstava, predstavljanjem u medijima i sl. Tako su tavankutske jabuke, debo četvrtak, priskakanje vatre i slične bunjevštine nešto o čemu čitamo u svakoj „Hrvatskoj Riječi“ ili slušamo svakodnevno na televiziji Jelene Tumbas, a o mnogo čemu u Srijemu ne znamo ni da postoji. A ono što je apsolutno nedopustivo, i zbog čega je cijela ova ujdurma zapravo nezakonita, je to što ju je orgnizirala politička stranka. Politička stranka se ne smije, po zakonu, nikako miješati u rad nacionalnog vijeća, posebice ne u izbor njegovih članova. Ali Tomislav Žigmanov može sve, jer ima podršku i Beograda i Zagreba. Što misli i želi puk nema veze s ničim.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Hrvatski mediji napokon moraju shvatiti da već 27 godina ne žive u Jugoslaviji!

 
 
Smrt popularnih zabavnjaka, glumaca, političara, športaša..., koji su »žarili i palili« u vrijeme postojanja druge komunističke Jugoslavije, podsjeti nas na sve jugonostalgičarske bolesti i svekoliku indoktrinaciju od koje većina nas u Hrvatskoj nije ostala imuna. To se dogodilo i kod današnje vijesti da je u 79. godini u Beogradu umrla srpska glumica Milena Dravić. Ovdje nije bitno koliko je ona snimila filmova, koliko su te uloge bile dobre ili loše, niti koliko je ona imala muževa – a imala ih je trojicu (Mladomira Purišu Đorđevića, Vojislava Kokana Rakonjca i Dragana Nikolića) – nego je dobro pogledati kako su glavni mediji u Hrvatskoj objavili vijest o njezinoj smrti. Evo naslova tih prvih vijesti.  
https://mojtv.hr//images/1acce230-7176-4207-8273-0469c14984ef.jpg
Srpska glumica Milena Dravić u jednom od brojnih partizanskih filmova
 
»Napustila nas je Milena Dravić: Glumica preminula u 79. godini«, piše na polu-astrijskom portalu 24 sata, Kleine Zeitungu našega Večernjega lista (https://www.24sata.hr/show/napustila-nas-je-milena-dravic-glumica-preminula-u-79-godini-595007 - 24sata.hr)
»Napustila nas je legenda: Pogledajte kultne uloge po kojima ćemo zauvijek pamtiti Milenu Dravić«, dodaje njemački Tportal u vlasništvu Deutsche Bank.
HRT je kraći. »Preminula Milena Dravić«, piše na portalu tzv. Hrvatske radio televizije.
Još više umrloj srpskoj glumici tepaju na Prvom programu HR-a: »Odlazak glumačke dive: Umrla Milena Dravić« (http://www.prvi.hr/odlazak-glumacke-dive-umrla-milena-dravic/)
 
»ODLAZAK VELIKE GLUMICE Noćas je preminula Milena Dravić«, naslovio je vijest jugonostalgičarski riječki Novi list.
Puno ne zaostaju niti u splitskoj Slobodnoj Dalmaciji: »Preminula je legendarna Milena Dravić, najveća zvijezda jugoslovenske kinematografije«. Ostaje pitanje zašto je u naslovu riječ „jugoslovenske“? Prosudite sami!
»Preminula Milena Dravić: Legendarna glumica izgubila je bitku za život u 79. godini«, dodaje strani, njemački RTL.
»Preminula Milena Dravić«, naslov je vijesti na američkoj N1 TV.
»Otišla je velika Milena Dravić«, stoji naslov na protuhrvatskom portalu Telegramu.
»Preminula Milena Dravić«, javlja Nacionalno (https://www.nacionalno.hr/preminula-milena-dravic/)
 
»Preminula jedna od najboljih glumica naših prostora – Milena Dravić!«, naslov je vijesti na portalu Music-boxa (http://music-box.hr/2018/10/14/preminula-jedna-od-najboljih-glumica-nasih-prostora-milena-dravic/).
U Gloriji gotovo plaču: »Zbogom glumačkoj legendi: Preminula Milena Dravić«.
Ne daju se ni u Hercegovini: »Umrla Milena Dravić«, naslov je na portalu Hercegovina.info (https://www.hercegovina.info/vijesti/show/zanimljivosti/umrla-milena-dravic-154131).
»Preminula je glumica Milena Dravić«, naslov je vijesti na Sceni.hr
(https://www.scena.hr/naslovnica/preminula-je-glumica-milena-dravic/).
»Umrla Milena Dravić - YouTube«, naslov je prigodnog filma o životu ove srpske glumice na youtubeu (https://www.youtube.com/watch?v=sVSsqtPmXhw).
 
Tako bi mogli redati vijesti unedogled. Rijetki su mediji u Hrvatskoj koji su u naslovu i podnaslovu objavili vijest o smrti ove srpske glumice tako da su to i spomenuli. Iz ovih vijesti vidljivo je kako većina Hrvata, ne samo u medijima, i dalje misli da živi u Jugoslaviji. Kao što je godinama od stjecanja nezavisnosti 1991. današnji Hrvatski hidrometeorološki zavod bio i dalje nazivan jugoslavenski »Republički zavod...«, tako još uvijek većina indoktriniranih Hrvata misli da i dalje živi u Jugoslaviji i da su Milena Dravić i njezin treći muž Prle »njihovi«. I zato je jučer u Vukovaru jako dobro rekao preživjeli logoraš Danijel Rehak da naši suci i naše pravosuđe i dalje misle da živimo u Jugoslaviji. »DORH i pravosuđe moraju shvatiti da ovo nije Jugoslavija, nego Hrvatska«, poručio je predsjednik Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, a mi poručujemo medijima da jednom zauvijek shvate da je Milena Dravić uvijek bila srpska, a ne hrvatska glumica. I svaka joj čast za sve što je u životu učinila, ali kao srpskoj, a ne hrvatskoj glumici.
 

Pavao Blažević

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Srijeda, 17/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 927 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević