Get Adobe Flash player
Aktualni Normalni opet nenormalan

Aktualni Normalni opet nenormalan

Neposredni izbor predsjednika RH treba "negdje...

Zbog

Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

Zbilja hrvatskog biračkog tijela u svijetlu filozofije Hannah...

George Soros -

George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

»Zamišljao sam sebe kao neku vrstu...

Politička trgovina cvjeta

Politička trgovina cvjeta

Kupuje se i prodaje izravno i(li) uz...

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

Je li previše toga znao, ipak je bio dobar i s Bakarićevom...

  • Aktualni Normalni opet nenormalan

    Aktualni Normalni opet nenormalan

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:54
  • Zbog

    Zbog "banalnosti lošeg" birači krivo biraju

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:28
  • George Soros -

    George Soros - "veliki humanist i čovjekoljub"

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 11:03
  • Politička trgovina cvjeta

    Politička trgovina cvjeta

    utorak, 26. svibnja 2020. 13:20
  • Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    Zagrebački dalmatinski Makedonac iz Nigdjezemske

    četvrtak, 28. svibnja 2020. 10:59

Mladen Vuković: Šimićevo pjesništvo je razapeti križ između obaju obala Save, sela i metropole, Markova trga i Pantovčaka, Jadrana i Slavonije

 
 
Svjetlo dana ugledala je šesnaesta knjiga pjesama Peje Šimića, pjesnika iz Zagreba Sve moje ljubavi, izabrane pjesme iz šesnaest knjiga pjesme str. 250 nakladnik Matica hrvatska Imotski). Ondje su, u nakladi Matice hrvatske Imotski, izabrane pjesme iz dosad objavljenih šesnaest knjiga pjesama. Autor se može pohvaliti kako je netom nakon izlaska knjige iz tiskare čuo vjest da je dobitnik nagrade Donat za književni doprinos, godišnje nagrade koju dodjeljuje Hrvatsko književno društvo, ogranak Zadar. U Zadru je 28. studenog bilo svečano uručenje nagrade. To je priznanje za svekoliki književni doprinos autora.
https://www.posavina.org/images/stories/dopisnici_portala/boris_cavar/2019/10/sve_moje_ljubavi.jpg
Knjiga „Sve moje ljubavi“ započinje autorovim stihom da u njoj „Obitavaju moje najveće ljubavi, Domovina, majka, žena i Bog“. Kroz svojoh šesnaest knjiga, Pejo Šimić je promovirao ove vrijednosti, a u šesnaestoj zbirci pjesme su ne našle na jednom mjestu. Na dvesto i pedeset stranica. Urednik i recenzent je Mladen Vuković, književnik i publicist.
 
„Brojne pjesme imaju višestruke poruke, u kojima autor propituje božje i moralne zakone, etičke vrijednosti ovog bešćutnog doba. Na nišanu pera su mu oni kojima ništa nije sveto. No, autor čuje jecaj bližnjih, ali im nudi i nadu, da dušom prepoznamo spas i Božju ljubav“, naglasio je Mladen Vuković o knjizi. Autor putuje svim krajevima Lijepe Naše, u svakom gradu otkriva svoje ljubavi, napaja se njihovim ljepotama, krijepi snagu i jača domoljublje. Posebno su dirljive pjesme o ljubavi prema ženi i majci. Pjesnik ne zaboravlja svoju rodnu Foču kod Dervente, Plehan, Bosansku Posavinu. Ipak je najviše pjesama o domaji i njeznom novom bruxsellskom ropstvu, te hrvatskim aktualnostima. Šimić je jedan od rijetkih peroljuba koji pjevaju na sva tri hrvatska jezična izričaja, spaja  dvije hrvatske domovine, Hrvatsku i BiH.
 
Na koncu treba citirati riječi Mladena Vukovića, recenzenta: „Šimićevo pjesništvo je razapeti križ između obaju obala Save, sela i metropole, Markova trga i Pantovčaka, Jadrana i Slavonije, svehrvatska knjiga između korica srca i uma, zemlje i neba...“
 

Boris Ćavar

Moto ovogodišnjega obilježavanja je Močvare vrve životom – Biološka raznolikost močvara je važna

 
 
Svjetski dan vlažnih ili močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače sa ciljem globalnog osvješćivanja ljudi o golemom značenju vlažnih, močvarnih staništa jednako za čovječanstvo kao i za planet Zemlju. Ramsarska konvencija o zaštiti svih oblika tj. vrsta vlažnih staništa (slatkovodnih i morskih) usvojena je u iranskom gradu Ramsaru 2. veljače 1971., a Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se na globalnoj razini od 1997. godine.
https://www.winrock.org/wp-content/uploads/2020/01/FEATURE_1_088010563-wetlands-thailand-2.jpg
Prvo svjetsko područje zaštićeno Ramsarskom konvencijom bio je poluotok Cobourg u Australiji (1974.). Dva pojedinačno najveća Ramsarska područja jesu: Ngiri-Tumba-Maindombe u Demokratskoj Republici Kongo te Queen Maud Gulf (zaljev Kraljice Maud) u Kanadi; površina svakog ovog zaštićenog područja veća je od 60.000 km2. Najveće močvarno područje površine 148.000 km2 pod zaštitom Ramsarske konvencije nalazi se u Boliviji, a potom slijede močvarna područja u Kanadi, Čadu, Kongu i Ruskoj Federaciji čije površine su veće od 100.000 km2. Postoje dakako i mala Ramsarska područja čija površina je oko jednog hektara ili manje. Države koje imaju najveći broj područja pod zaštitom Ramsarske konvencije jesu Ujedinjeno Kraljevstvo s 175 područja i Meksiko s 142 područja.
 
Trenutačno broj zaštićenih Ramsarskih područja iznosi 2.375 močvarnih područja od međunarodnog značaja s ukupnom površinom od 253.614,461 hektara. Republika Hrvatska je punopravna članica Ramsarske konvencije od 25. lipnja 1991. te trenutno ima pet značajnih vlažnih staništa na Ramsarskom popisu močvarnih područja od međunarodnog značaja, a to su: Crna Mlaka, Park prirode (PP) Lonjsko polje zajedno s Mokrim poljem, PP Kopački rit, delta Neretve i Vransko jezero. Ukupna površina hrvatskih zaštićenih močvarnih područja je 94.358 hektara. 
 
Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana močvarnih područja odnosi se na podizanje javne svijesti o neophodnoj zaštiti biološke raznolikosti: „Močvare vrve životom – Biološka raznolikost močvara je važna.“ Hrvatska močvarna područja odlikuju se velikom biološkom raznolikošću koju moramo sačuvati za budućnost. U neposrednoj blizini Zagreba, a pored Jastrebarskog nalazi se močvarno područje Crne Mlake površine oko 650 ha. Crna Mlala nalazi se u pokupskom bazenu u slivnom području rječice Okičnice, Brebernice i Volavčice, a u njegovom sklopu nalaze se istoimeni ribnjaci koji su sagrađeni početkom 20. stoljeća. Ime „Crna Mlaka“ potječe od boje vode koja je tamna zbog velike količine tanina koji se oslobađa truljenjem hrastovine. Najznačajnije su poplavne šume hrasta lužnjaka – 1967. godine zaštićen je 61 hektar stare poplavne šume hrasta lužnjaka. Osim hrasta lužnjaka značajni su grab, poljski jasen, joha, topola te divlja kruška i divlja jabuka. Močvarne površine i rubni dijelovi ribnjaka obrasli su vrbom, trskom, rogozom i sitom, dok vodene površine pokrivaju lopoči, lokvanji i orašac. Na širem području Crne Mlake zabilježeno je više od 230 različitih vrsta ptica, od čega je oko 40 posto vrsta vezano za vodena staništa. Na području ribnjaka redovito gnijezdi ugrožena vrsta – patka njorka (lat. Aythya nyroca). U zimskim mjesecima na ovom području borave ptice močvarice koje se inače gnijezde na dalekom sjeveru (npr. patke, njorci i plijenori). Zbog važnosti Crne Mlake za selidbu i zimovanje ptica  iz velikog dijela Europe vrijednost Posebnog ornitološkog rezervata prelazi granice Lijepe naše.
 
Lonjsko polje zajedno s Mokrim poljem ukupne površine oko 50.500 ha nalazi se u srednjem toku rijeke Save i ubraja se među najveće i najbolje očuvana prirodna poplavna područja u Europi. Ovo je poplavno područje s prostranim šumama hrasta lužnjaka te poplavnim livadama i pašnjacima kao i brojnim riječnim rukavcima. Na području Parka prirode Lonjsko polje evidentirano je 58 vrsta sisavaca, 33 vrste riba i 250 vrsta ptica od kojih 138 vrsta gnijezdi na ovom području. Mnoge vrste su ujedno i europske ugrožene vrste poput orla štekavca i orla kliktaša, zatim crne rode i bijele rode, žličarke, kosca i dr. Lonjsko polje ima i novi projekt izgradnje posjetiteljskog centra 'Crna roda Osekovo.' Osim toga na ovom području nalazi se i selo ČIGOČ koje je 1984. godine proglašeno Prvim europskim selom roda. Ovdje živi i najpoznatija roda – Malena koja ne može letjeti. Ljubavna priča između Malene i njezinog Klepetana obišla je svijet. Klepetan se vratio svojoj Malenoj u ožujku 2019. ali zbog starosti i bolesti nestao je već početkom travnja 2019. Malena je ostala u velikoj tuzi te je kraj ljeta dočekala sama i tužna.
 
Park prirode Kopački rit nalazi se na području ušća rijeke Drave u Dunav, a cijelo područje površine od oko 17.000 ha obiluje jezerima, barama, kanalima, prostranim trščacima i velikim kompleksom ribnjaka. PP Kopački rit jedno je od najbolje očuvanih poplavnih područja u Europi, a Posebni ornitološki rezervat najvrjedniji je dio Parka. Karakteristika Kopačkog rita je iznimna ljepota krajobraza i velika biološka raznolikost. U Parku je zabilježeno čak 300 vrsta ptica: ovdje obitava najveća populacija orla štekavca u Hrvatskoj koji je stoga i simbol Parka, gnijezdi 90 posto hrvatske populacije divljih gusaka, te je jedino poznato mjesto u Hrvatskoj gdje gnijezdi veliki vranac. Veliku vrijednost Kopački rit ima kao hranilište i područje za odmor ptica močvarica koje sele. Faunu sisavaca čini čak 55 vrsta što je više od polovice ukupnog broja vrsta sisavaca u fauni Hrvatske, zatim 12 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova, dok faunu riba čini više od 50 slatkovodnih vrsta riba. Na kraju, ne smijemo izostaviti brojne vrste različitih beskralježnjaka, uključujući i kukce. A u Kopačkom ritu utvrđena je i jedinstvena forma školjkaša Unio tumidus kopaciensis. Popis flore Kopačkog rita bilježi više od 500 različitih biljnih vrsta.
 
Delta rijeke Neretve kao jedno od malobrojnih preostalih takvih prirodnih područja u Europi također je na Ramsarskom popisu močvarnih područja od međunarodnog značaja. To je najveće riječno ušće u Hrvatskoj i jedina prava delta koja se danas sastoji od ostataka rijetkih sredozemnih močvara s očuvanim obalnim lagunama te velikim površinama vlažnih staništa. Posebno se ističu trščaci u kojima obitavaju mnogobrojne ugrožene vrste, osobito ptice. Nažalost, lokalno stanovništvo još uvijek nije dovoljno obaviješteno i educirano o vrijednostima područja delte Neretve, a na uništavanje staništa i vrsta utječu krivolov ptica i riba, paljenje trščaka i isušivanje močvare.
 
Nedaleko od Biograda na moru nalazi se Park prirode Vransko jezero površine 3.002 ha koje je 2013. godine uvršteno na Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodnog značaja. Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj koje također obiluje velikom biološkom raznolikošću koja se posebno očituje u raznolikosti i brojnosti beskralježnjaka: 15 vrsta puževa i 6 vrsta školjkaša. Ovdje živi i slatkovodni pužić Anisus vorticulus koji je rijetka i ugrožena vrsta. Na području PP Vransko jezero zabilježene su čak 133 vrste pauka od kojih je 15 vrsta prvi puta zabilježena u Hrvatskoj. Ovdje živi i 42 vrste leptira, uključujući ugrožene vrste lastin rep i kiseličin plavac, zatim 33 vrste vretenca, uključujući ugroženu vrstu pod nazivom jezerski regoč koji je strogo zaštićena vrsta na području Hrvatske i Europe.
 
U Vranskom jezeru prisutne su i slatkovodne i morske vrste riba – zabilježeno je 20 vrsta riba, zatim 8 vrsta vodozemaca uključujući i strogo zaštićenu žabu gatalinku, 20 vrsta gmazova od kojih se neke vrste strogo zaštićene (npr. barska kornjača, kopnena kornjača i dr.), tu su i najljepše zmije crvenkrpica i crnokrpica te četveroprugi kravosas, zatim poskok, blavor itd., različite vrste guštera, 37 vrsta sisavaca uključujući i zvijeri poput divlje mačke, tvora, lasice, jazavca, čaglja, crvene lisice i dr. Na sjeverozapadnom dijelu Vranskog jezera posebno zadivljuje bogatstvo različitih vrsta ptica pa je stoga područje 1983. proglašeno Ornitološkim rezervatom. Ovdje je zabilježena 251 vrsta ptica koje žive u rezervatu i gnijezde, dok druge vrste zimuju ili ga koriste kao odmorište i hranilište tijekom selidbe.
 
Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa Martha Rojas Urrego, generalna tajnica Ramsarske konvencije o močvarama između ostalog izjavila je sljedeće: „Nalazimo se na raskrižju života na zemlji. Procijenjuje se da je jedan milijun vrsta pred izumiranjem. Bez biološke raznolikosti naše ambicije za bolji svijet za svakoga neće biti ostvarene. Bez biološke raznolikosti mi smo zasigurno suočeni s neizvjesnom budućnosti. Gubitak biološke raznolikosti označava neviđeni nestanak, propadanje i neodrživu uporabu ekosustava o kojima ovisi naš opstanak i napredak jednako kao i svih ostalih živih bića. Zdravi i raznoliki ekosustavi, posebno močvarna područja, naša su životna podrška. Oni osiguravaju vodu, hranu i podupiru ekonomiju. Oni nude snažna rješenja za zdravlje, siromaštvo, klimatske promjene i održivi razvoj u cjelini. Čuvanje biološke raznolikosti u svim njezinim oblicima sada je jednako hitno kao i rješavanje problema klimatskih promjena. 2020. označava preokret za djelovanje na biološku raznolikost. ... Ne smijemo dalje gubiti naša močvarna područja – biološku raznolikost i najcjenjeniji ekosustav koji imamo. I moramo vratiti one koje smo već izgubili. .... Močvare moraju biti u središtu nacionalnih i globalnih rasprava, odluka i aktivnosti o biološkoj raznolikosti u 2020. – i šire. Presudno je vrijeme da se prizna kritična uloga močvarnih područja za biološku raznolikost – i za rješenja koja ona pružaju u svezi s klimatskim promjenama i održivim razvojem. Vrijeme je da ispunimo obveze kako bi zaustavili gubitak svjetskih močvarnih područja. Možemo odrediti pozitivnu budućnost života na zemlji. Pred nama je samo jedan put. Uzmimo ga!“
 
Izvor:
 
1. Ramsar Convention on Wetlands of International Importance, www.ramsar.org
2. World Wetlands Day, www.worldwetlandsday.org
3. Statement by Martha Rojas Urrego, Secretary General of the Convention on Wetlands on World Wetlands Day, 2. February 2020.; www.ramsar.org
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Sramotni potez Večernjaka usred zaraze koronavirusom

 
 
Sram vas bilo Večernjaku! Od vašeg naslova: »VIDEO Da vam se digne želudac: Ovako izgledaju egzotične tržnice koje su mogući izvor zaraze«, 30. I. 2020., (https://www.vecernji.hr/vijesti/video-da-vam-se-digne-zeludac-ovako-izgledaju-egzoticne-trznice-koje-su-moguci-uzrok-zaraze-1376076) namijenjenog video zapisu s neke kineske tržnice živežnim namirnicama, blago rečeno, povraća mi se i diže svaki neuron. S naslovom ste još podigli mnogu noćnu šušu bušu (internetski šišmiši!?) na mrziteljske ugrize Kineza po međumrežju. Gori ste na ovu temu i od srbijanskih tabloida. A primitivne neznalice i slične.

VIDEO Da vam se digne želudac: Ovako izgledaju tržnice koje su mogući izvor zaraze

Do vas još nije doprla spoznaja da je Kina u „natjecanju“ s Iranom za najstariju državu, nikad okupiranu, barem ne u cijelostim na svijetu, a o neprekinutom trajanju njezine civilizacije da i ne govorim. O njezinim znanstvenim, tehničko-tehnološkim, filozofskim, kulturnim… pa i prehrambenim (sram bilo one koji jedu špagete, diže li vam se želudac i od njih!) doprinosima svjetskoj civilizaciji ne treba ni govoriti jer ih je bezbroj. Što je sa želucem od svih tih silnih električnih i elektroničkih uređaja kojima se koristite, računala, mobiteli i to najnovije generacije, i da ne nabrajam. I Hrvatska je s njima zatrpana, a dolaze i oni najnovije generacije od kojih drhti konkurencija („Diže joj se želudac“). S jednim sličnim, najvjerojatnije, je i snimljena ta kineska tržnica. Zar ono nemaju  atomsko oružje, umjetne satelite, motaju se po Mjesecu…, a nisu baš jako, pitanje je jesu li uopće zaostali ni u razvoju zastrašujuće biotehnologije.
 
Sad o kineskoj prehrambenoj kulturi koju anegdotalno najbolje ocrtava neka stara šala kako „Kinezi jedu sve što pliva, zakopava se, hoda, trči, gmiže, leti, osim zrakoplova“, ili tako nekako. Možda se netko u Večernjaku mogao zapitati: a da nisu stvorili takvu prehrambenu kulturu možda tisućama godina ne bi bili samostalni, a sad se borili, konkurirali za prvo mjesto u svijetu, barem prije nego mu se „digne želudac“. Rugati se u naslovu videa sada kad u Kini ima najmanje 270 umrlih od koronavirusa, a zaraženih službeno oko osam tisuća, neslužbeno možda i nekoliko puta više, kad je virus već obišao svijet, kad je Međunarodna zdravstvena organizacija proglasila globalnu prijetnju i više je nego odurno, morbidno, primitivno, rasistički… Snimku je trebalo svakako objaviti, ali onda se, možda, moglo pisati o kineskoj prehrambenoj kulturi. Uostalom prehrambene navike se razlikuju diljem Kugle, po klimatskim područjima, po godišnjim dobima, od kulture do kulture, od religije do religije, od  sela i grada, od mjesta do mjesta, pa čak i od obitelji do obitelji. Primjerice zagorske štrukle ne pripremaju oni koji kuhaju janjeća crijeva s gljivama. Od  štrukli teško, ali od crijeva se nekome sigurno diže želudac. Što li tek prije naprave janjetu. Prođe kao pas s kineske „egzotične“ tržnice. U čemu je razlika, u sudbini, „metodi“, svrsi…, sigurno nije. Nego što se ono događa u neegzotičnim tržnicama, kojekakvim kauflancima. Čega li sve, samo u mesu, tamo nema – hormona rasta, antibiotika, desetke tko zna kakvih kemikalija, bakterija… smrada, podvala kakvoće, čak i vrsta.
 
Odakle koronavirus? Zasad se najčešće po mediji piše kako mu je „domaćin“ neka vrsta šišmiša koji se hrani voćnim plodovima pa je s njega, preko tih „egzotičnih“ tržnica preskočio na čovjeka. U Wuhanu, gradu koji broji stanovnika skoro kao četiri Hrvatske, navodno je glavni laboratorij za istraživanje SARS-a, pa postoji mogućnost da je odatle „pobjegao“ znanstvenicima. Takve slučajeve znanstvenici uglavnom taje, a već ih je bilo, a uz nagli napredak biotehnologije bit će ih sve više i tko zna što će im u budućnosti sve „pobjeći“ diljem svijeta. Postoji i treća mogućnost, istina tek iz teorije urote, kako je ga  netko treći „metnuo“  u Kinu. Nego zašto se Bezgrješnjak nije sjetio „sitnice“ kako bi, rugajući se Kinezima, mogao napraviti štetu hrvatskom turizmu koju nikakav HTZ ne će moći ispraviti - ionako je upitno koliko će Kineza ove godine putovati po svijetu, a već to je globalni gospodarski problem. Globalno bi mogla platiti i internetska trgovina - eto već primatelji bacaju pošiljke iz Kine u prvi kontejner ne otvarajući ih, čime eventualnu zarazu samo prebacuju na druge, dok ih neki dodatno „steriliziraju“. Po tu „egzotičnu tržnicu“ internetsku najopasniji su oni treći koji će ili već jesu na njoj prestati naručivati i to ne samo iz Kine već iz cijelog svijeta budući ga je virus već obišao.
Na kraju sramim se onoga što je VL 30. siječnja 2020. napisao i onih koji su se tim povodom primitivno oglasili. Naša isprika Veleposlanstvu NR Kine, nemamo ništa s tim, a svima oboljelima, „ma gdje bili“, brzo ozdravljenje.
 

Mato Dretvić Filakov

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Petak, 29/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1103 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević