Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Hrvatska treba efikasno nadzirati zelenu granicu sa Srbijom

 
 
Dr. Miro Kovač, međunarodni tajnik HDZ-a, osoba je koja je u toj stranci zadužena, i po svojoj funkciji, za tematiku izbjegličke krize. Zato smo ga i u ovom predizbornom intervjuu upitali o razvoju priče s izbjeglicama, o odnosu s našim susjednim zemljama, ali i o predstojećim parlamentarnim izborima na kojima se Kovač natječe u drugoj izbornoj jedinici. Kovač je bio i šef predsjedničke kampanje Kolinde Grabar-Kitarović, a u ovom intervjuu brani je od kritika iz Vlade. 
http://hdz.hr/sites/default/files/field/image/Kova%C4%8D_IZ.JPG
• Izbjeglička kriza u Hrvatskoj je na vrhuncu, Slovenija igra toplo-hladno, ovisno o tome kako se Austrija postavlja, u Hrvatsku stiže više izbjeglica nego što ih Slovenija prima dalje prema Austriji i Njemačkoj. Najavili ste mogućnost humanitarne katastrofe, što će se po vama dalje zbivati? 
- Hrvatska mora čvrsto kontrolirati svoju zelenu granicu sa Srbijom. Ako policijske snage nisu dostatne, treba uključiti i vojsku, to je učinila i Slovenija. Izbjeglice treba usmjeravati prema službenim graničnim prijelazima. Sa Slovenijom treba pak dogovoriti dnevne kvote. Samo dogovoreni broj izbjeglica Hrvatska treba prihvatiti i onda prevesti do granice sa Slovenijom. To je organizirano i humano postupanje prema tim ljudima koji traže zaštitu i bolji život negdje drugdje, uglavnom u zapadnoj ili sjevernoj Europi. Vlada u odlasku koju, na žalost, neefikasno vodi Zoran Milanović, najprije je podcijenila razmjere krize, zatim se posvadila sa susjedima, a sada spominje nekakve planove: plan B, plan C, ali nikad javnosti nije službeno objašnjeno u čemu se sastoje ti planovi. Ispada da ti planovi uopće ne postoje. Prave koordinacije sa susjedima očito nema. Hrvatska Vlada u priopćenju prošlog tjedna tvrdi da je u stalnom kontaktu s Ljubljanom, a slovenski predsjednik vlade Cerar u intervjuu u njemačkom Die Weltu proziva svoga kolegu u odlasku Milanovića da se ne drži dogovora. Pa tko je tu lud? 
 
• Treba li Hrvatska zatvoriti svoju granicu za izbjeglice? 
- Kao što sam već rekao, Hrvatska treba efikasno nadzirati zelenu granicu sa Srbijom, izbjeglice propuštati preko službenih prijelaza, i to samo u onoj mjeri u kojoj ih Slovenija može prihvaćati. 
 
• Jeste li kao međunarodni tajnik u kontaktu s njemačkim CDU i što očekujete - dokad će Njemačka primati izbjeglice i migrante? I u Njemačkoj su počeli prosvjedi zbog toga što je A. Merkel pozvala izbjeglice da dolaze u Njemačku.
- Situaciju u Njemačkoj pratimo intenzivno. Njemačka je pokazala ljudskost, ali ljudskost ima i svoje granice, ne smije ići nauštrb unutarnje sigurnosti i društvene ravnoteže. 
 
• Je li Viktor Orbán mogao pričekati sa zatvaranjem granice? Naime, kancelarka Merkel boravila je u Turskoj za koju je prihvaćen akcijski plan prema kojem bi dobila novčanu pomoć da sprečava širenje izbjegličkog vala prema EU i da migrante zbrinjava u kampovima u Turskoj. Ima li u tome možda i političke igre? 
- Svaka država ima pravo sama odlučiti kako će štititi svoje granice, kako će održavati unutarnju sigurnost i društvenu ravnotežu. To vrijedi za Mađarsku, za Njemačku, ali i za Hrvatsku. Što se Turske tiče, ona je zbog svoga značaja neizostavan čimbenik u rješavanju izbjegličke krize. 
 
• Na listi ste u drugoj izbornoj jedinici. U prvoj će se pak natjecati premijer Milanović. Bit će teška izborna bitka. Kako HDZ planira osvojiti Zagreb u kojem će biti prilična koncentracija lijevih kandidata - Milanović, Holy, Josipović? 
- Uvjereni smo da ćemo u sve četiri izborne jedinice koje obuhvaćaju i Grad Zagreb ukupno odnijeti pobjedu. Ljudi hoće prave promjene. Zoran Milanović i njegova vlada izgubit će izbore jer su zakazali na planu gospodarstva i demografije, poremetili društvenu ravnotežu. Davali su četiri godine prazna obećanja, sada opet nude prazna obećanja. Ljudima je dozlogrdilo, hoće prave promjene, hoće pravo vodstvo. Mi ćemo sa svojom koalicijom Hrvatsku promijeniti i gospodarski preporoditi. To je naš zavjet. 
 
• U prvoj je jedinici i bivši član HDZ-a Drago Prgomet, hoće li on HDZ-u uzeti dio glasova? 
- I u prvoj izbornoj jedinici očekujemo pobjednički rezultat za našu koaliciju. 
 
• Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović digla je prašinu kada je preko Facebooka odgovorila ministru Ostojiću da je priznao kako tehnička vlada nije u stanju upravljati državom i da će ona preuzeti izvršne ovlasti. Naknadno je objasnila da je to bila ironija. Kako tumačite taj njezin potez i hoće li predsjednica u izbornoj kampanji biti objektivna, naime već je optužuju da je na strani HDZ-a? 
- Vlada u odlasku i njezin šef Milanović, kojemu sa strašću sekundiraju Vesna Pusić i Ranko Ostojić, do dana današnjega ne priznaju predsjednicu Republike. Nikada joj Milanović nije javno čestitao na izboru, a u samoj izbornoj noći nazvao je nju i njezine birače hajdučijom i kriminalnom zadrugom. Kolinda Grabar-Kitarović izravno je izabrana, ona je predsjednica svih nas, tako i gospode u vladi u odlasku. I po tome lošemu ta će gospoda, izgleda, biti zapamćena. Ne ponovila nam se više nikad takva noćna mora od vlade.
 
• Jeste li spremni biti ministar vanjskih poslova? 
- Spreman sam za izborni megdan. Želim s kolegama u drugoj jedinici čistu pobjedu za ukupnu pobjedu u Zagrebu. Onda ću biti spreman pridonijeti pravim promjenama. A za to nam je potrebna efikasna vlada na čelu s T. Karamarkom. 
 
• Kako je doživljena najava T. Karamarka da će 30% rezati plaće sebi, ministrima i zastupnicima? 
- Moramo spasiti gospodarstvo, stvoriti nova radna mjesta, zaustaviti iseljavanje mladih. Spremni smo, ako treba, i na smanjenje svojih plaća. Ali plaće ljudima u državnoj upravi nećemo dirati jer oni moraju biti motivirani i stimulirani da s nama provode promjene. 
 

Ivana Puljić-Šego, Večernji list

Sve se može riješiti disperzijom knjiškog izdavaštva na hrvatske udruge

 
 
Otvoreno pismo „Hrvatskoj riječi“ (uredništvo i naklada), Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, DSHV-u, HNV-u, svim udrugama u Srijemu, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i Hrvatskoj matici iseljenika povodom predstavljanja knjiške produkcije Hrvata u Vojvodini za period 2014.- 2015. (poslano 23. listopada 2015. u 14.00 h)
http://www.croinfo.rs/wp-content/uploads/2014/12/Hrvatska-citaonica_Logo.jpg
U okviru ovogodišnje manifestacije „Dani Balinta Vujkova“ u Subotici, koja traje od 22.-24. listopada, a u nemogućnosti da prisustvujem svim događanjima samo zbog velike udaljenosti, opredijelio sam se za onaj koji mi je najinteresantniji i o kojem sam već pisao. To je predstavljanje knjiške produkcije vojvođanskih Hrvata 2014.- 2015. u Hrvatskoj čitaonici u Ul. Bele Gabrića 21. Govoreći i o drugim stvarima vezanim za Hrvate u Vojvodini upravo sam  potencirao negativne posljedice koncentracije svih takvih sadržaja u Subotici (i na sve manji broj ljudi), koja je najudaljenija od svih nas u Vojvodini, o cijeloj Srbiji da ne govorim. A ako se ovako značajan događaj sve više povlači u prostornu anonimnost, sadržajno u sve manju jasnoću i transparentnost onda je knjiška produkcija Hrvata ovde u velikom problemu.
 
I sve je bilo očekivano. Počevši od toga da zaposleni u Gradskoj knjižnici u centru Subotice, u kojoj su čak izložene knjige iz opusa književne produkcije vojvođanskih Hrvata, ne znaju gde je Hrvatska čitaonica! Kada sam rekao koju ulicu tražim našli su je tek na kompjutorskoj animaciji karte grada Subotice. Krećući se kolima u tom pravcu i usput pitajući gde je Hrvatska čitaonica niko od Subotičana to nije znao, sve dok jedan prolaznik nije rekao da je ona kod mesare „Matijević“. Dalje sam pitao za mesaru (mesnicu) „Matijević“ i svi su znali gde je, no predhodno namjerno pitajući gdje je Hrvatska čitaonica, što opet nitko nije znao! Tek pred samom mesarom „Matijević“ jedan prolaznik je rekao da je Hrvatska čitaonica tu odmah iza mesare! Radi se o rodnoj kući Balinta Vujkova, manjoj i skromnoj, reklo bi se klasičnoj seoskoj kući adaptiranoj u čitaonicu u koju stane par desetina ljudi. Uz sav pijetet prema Balintu Vujkovu i razumijevanje gospođe Čeliković da joj zidovi te kuće život znače (treba imati na umu da smo mi u Srijemu ostali bez tih zidova koji su nam život značili) ovo ipak nije prostor za jednu od najznačajnijih manifestacija kada je u pitanju pisana reč Hrvata u Rep. Srbiji. Unutra, uz dvadestak slušatelja, poznata lica nekolicine djelatnika na kulturno-naučno-književnom polju Hrvata u Vojvodini na čelu s gospodinom Tomislavom Žigmanovim, koji se, simbolično ovom lokalitetu, smjestio još i u sam ćošak tijesne prostorije.
http://www.hnv.org.rs/images/udruge/h_citaonica.jpg
Tu nije bilo ni jedne knjige iz opusa predmetne knjiške produkcije i prikazani su nam u nejasnoj koncepciji slajdovi sa snimkama nekolicine knjiga odabranih u već poznatom maniru. Čuli smo u izlaganju i naslove nekih od tih knjiga da bi se naglasak dao na statistički pregled čega je što, uz obrazloženje da su knjige izložene upravo u onoj knjižnici u kojoj nisu znali gde će se o njima, mislim knjigama, govoriti. A i tamo je nedostajao veliki broj knjiga. Na kraju nismo saznali ni ono o čemu sam već postavljao pitanje u „otvorenim pismima“: kompletan i jasan pregled svih knjiga iz opusa knjiške produkcije Hrvata u Vojvodini za 2014. i 2015. godinu, te na osnovi kojih kriterija je u uži izbor za najbolju knjigu došlo sedam naslova, koji su objavljeni ranije u „Hrvatskoj riječi“. Adekvatno svemu bilo je vidno i odsustvo društveno-kulturno-političke elite (uz par izuzetaka gostiju iz Zagreba), koja se nije udostojila zavlačiti u Ul. Bele Gabrića 21.
 
Čuli smo, međutim, nešto od nepremostivih problema izdavaštva knjiga, posebno hrvatskih ovdje, što je nesporno, kao i da u tome poslu ima sve manje pregalaca, što je takođe nesporno. Povodom toga našao sam za potrebnim da na tom skupu kažem da bi se problem djelomično mogao riješiti disperzijom knjiškog izdavaštva na hrvatske udruge, posebno one koje imaju literarnu sekciju, navodeći jaku literarnu sekciju od petnaestak aktivnih članova u našem  HKUPD „Stanislav Preprek“ u Novom Sadu.
http://www.rtvcitysubotica.com/vesti_foto/836_vesti_th.jpg
Međutim, u stremljenjima k tome nailazimio na potpuno nerazumijevanje ljudi u vlastitoj kući koji bi trebalo upravo suprotno da se ponašaju. U pitanju je direktno i grubo miješanje neke inače nerazumljive i neartikulirane politike u hrvatskom nacionu ovdje u kulturni prostor. Tako imamo predsjednika udruge, jednog vijećnika iz HNV-a i voditeljicu sekcije, kao članove Upravnog odbora, koji jednostavno nadglasavaju dva člana Upravnog odbora iz literarne sekcije u svakom pokušaju unprjeđenja našeg rada. S druge strane za našu već tradicionalnu zbirku poezije „Preprekovo proljeće“ od HNV- ove smo godine dobili samo 20.000 dinara, a pokušaj da počnemo izdavati i zbirku proze, također se opstruira sa svih strana. I umjesto pomoći udrugama na tom planu „oni gore“ se sve više uvlače u sebe i sve uvlače u sebe kao crna rupa u svemiru, što ne smeta Slavenu Bačiću da se na proslavi rođendana bana Jelačića nedavno u Petrovaradinu hvali kako Hrvati u Vojvodini danas imaju preko četrdeset udruga.
 
Gospodine Bačiću, niste vi stvorili te udruge svojim radom i zalaganjem, to su te moćne klice pojedinaca entuzijasta koje niču iz hrvatskog naroda po cijeloj Vojvodini, a kojima vi ne pomažete, iako znate da rade u nepodnošljivim uslovima, počevši od prostorija i sredstava, do ignorantskog odnosa prema njima. To važi i za Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, čitaj Tomislava Žigmanova, a koji bi sada trebalo da nam sredi i onu nerazumljivu i neartikuliranu političku scenu Hrvata u Republici Srbiji. Možda direktno miješanje politike u kulturu donose boljitak, što se do sada nigdje i nikada nije dogodilo. No, čuda se događaju (u nadi da nam i matica pomogne).
 

Branimir Miroslav Cakić (adresa poznata redakciji)

Od Osijeka do Vancouvera

 
 
Uz čestitke za 90. rođendan gospođi Veri Valčić-Belić, cijenjenoj hrvatskoj pjesnikinji i članici HIL-a
 
Tisuću devetsto dvadeset pete
U znak tisuć ljet’ krune Tomislava
U gradu Osijeku rodilo se dijete,
Verica Belić Hrvatica prava.
http://mep.putksuncu.hr/22-zapaljene_svijece/intervju/vera_za_fokus.jpg
Rumena ruža slavonske ravnice
Duše plemenite, sljedbenica Krsta,
Čestita kćerka majke Hrvatice
Slika lužnjak hrasta postojana, čvrsta.
 
Sveđ kraseći ju Zvonimira grana,
Odraste Vera znanjem nadarena.
U knjizi sudbe bi joj zacrtana
Životna staza suzom poljevena.
 
Ko treptaj minu mladosti ljepota
Prva joj ljubav bila tako kratka.
Hrvatskog borca, sreću svog života
Isprati u rat, na put bez povratka.  
 
Godine tekle, mrlo radovanje,
Al’ nada ipak ugasnula nije.
Možda se nastave prekinute sanje,
Možda se vrati janje najmilije.
 
Nebo joj reče da uzalud čeka,
Korov je skrio trage davne sreće.
Dragog odnese krvožedna rijeka,
Za dušu njegvu nek upali svijeće.
 
Upaljena je otad svijeća mnoga,
Suzom ju gas’la Hrvatica mlada
U novi život, a s vjerom u Boga
Kupila znanje od grada do grada.
 
U Zagrebu, gle, među bogoslovim’
Slušala pomno riječi mudrih ljudi.
Bogata školom, saznanjima novim,
Što više znala, duša više žudi.
 
Da, mnogo htjede, ali komunizma
Otrovne zmije vrebale ju svuda.
Bila na Crkvu ljuta hajka, pizma,
Bježala mladost svijetom kojekuda.
 
Otišla Vera u kraj dalek, grubi,
U novi život, u zemlju Kanadu;
Plaća čovjeku koj’ Hrvatsku ljubi -
Uzmi Kalvariju, vječitu nagradu.
http://selo.hr/razno3/oglavlje13.jpg
Pod križem teškim stenjati ćeš, patit,
A rane duše bivat će sve dublje.
O kako skupo Hrvat moro platit
Svoj identitet, Boga, domoljublje…
 
Pila je Vera gorkih muka čašu,
Desetljećima rodnu grudu snila,
Oca ‘’kamen stanca’’, majku, lijepu našu,
Jedinu seku u snu na grud ‘vila.
 
Kada je vjetar puho izdaleka,
Prisjećala se uspomena davni’
Možda će s vjetrom doći pjesme jeka,
I miris žita od slavonskih ravni?
 
Možda će doprijet glasi o slobodi,
Prije il’ poslije past’ će jugosila.
Pitala jadna: ‘’Kud me život vodi,
Kad će uskrsnut naša Zemlja mila?’’
 
I osta uvijek samo Hrvatica
Težeći cilju svojih ideala.
Nikad izdajica, nikad kukavica,
Za kesu zlata obraz nije dala.
 
Mnoge su vode tekle ispod mosta
I mnoge suze u rijeke se slile.
Krunica svetih usna reče dosta
Za slobodu nam Domovine mile.
 
Dočekala je Vera uskrsnuće,
I vječni poraz crven petokrake.
Opet je grlila svog Osijeka, kuće,
Stazama starim ljubila korake.
 
Prkosila joj slika izgubljena
I bolna priča minule mladosti:
Blajburško polje, grobak bez imena,
Sudbina gorka hrvatske prošlosti.
 
Sad kad joj glavu kite srebren vlasi,
Kad dogorijeva žića njenog svijeća,
Kad devedeset godina ju krasi
Čeka ju Božja plaća – rajska sreća.
 
O blažen onaj kojem kamen piše:
‘’Ovdje počiva tijelo slavnog roda.
 Domoljubljem grob mu u vijeke odiše,
‘’Zovi, samo zovi’’ posljednja mu oda.’’
 
Vera, hvala Ti od članova HILe,
Hrvatska dušo slavonske ravnice.
O pruži ruke, izrađene, mile
Da ih poljube kćeri Hrvatice.
http://www.heartofmary.ca/themes/srca-marijina/images/logo.jpg
Hvala za žrtve i hrvatstva plamen
Za knjigu tvoju, Udruzi ti dare.
Stih iznjedreni, vjekovječni znamen
Drage uspomene pjesnikinje stare.
 
Kad očiju Ti blaga zjena zgasi,
Kad tijelo trudno legne pored muža,
Nad grobom jecat će tamburice glasi:
''Zaspala je zadnja slavonska ruža.''
 

Marija Dubravac, Brisbane

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Subota, 20/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 987 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević