Get Adobe Flash player
Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

Uskoro "lijevo-liberalna" kandidatkinja kod Velimira...

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

Dok mi moramo stalno dokazivati da nismo fašisti, zlatousti Vučić...

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

Srpska politika petokrakom je otkrila svoje maskirano lice...

Svjedok istine i glas savjesti

Svjedok istine i glas savjesti

Dr. Esther Gitman Hrvati prihvatili čista i otvorena...

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

Mediji stvaraju uljepšanu sliku druga...

  • Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    Poguranci i projekt Orešković-Letica-Cerjan

    četvrtak, 14. veljače 2019. 14:45
  • Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    Dirigirani napad na srbijanske vaterpoliste

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:12
  • Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    Karađorđevićanska politika razjeda Hrvatsku

    četvrtak, 14. veljače 2019. 19:33
  • Svjedok istine i glas savjesti

    Svjedok istine i glas savjesti

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:07
  • Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    Amsterdamska koalicija - velika podvala i obmana

    srijeda, 13. veljače 2019. 19:01

Predsjedavat će Josip Leko, a glasovanje će biti javno zatraži li ga deset posto zastupnika

 
 
Prema Članku 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora o početku obnašanja zastupničke dužnosti, te mirovanju i prestanku mandata zastupnika
http://glasbrotnja.net/wp-content/uploads/2015/07/sabor-600x375.jpg
Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva predsjednik Republike.
Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji nazočni izabrani zastupnik.
Privremeni predsjedatelj ima do izbora predsjednika Sabora sva prava i dužnosti predsjednika Sabora u odnosu na predsjedanje sjednicom.
Sabor se konstituira izborom predsjednika Sabora na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina izabranih zastupnika.
Nakon izbora predsjednika Sabora, izabrani predsjednik Sabora preuzima predsjedanje sjednicom.
Nakon što je Sabor konstituiran, izvodi se himna Republike Hrvatske.
 
Članak 260.
 
Tajno glasovanje provodi se u pravilu pri izboru, odnosno imenovanju u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.
Na prijedlog najmanje desetine zastupnika Sabor može odlučiti da se javno glasuje i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, s tim da se najprije glasuje o prijedlogu koji je podnio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata.
 
Provođenje tajnog glasovanja
 
Članak 261.
 
Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima.
Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Sabora.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom.
Glasačke listiće priprema tajnik Sabora.
 
Organizacija tajnog glasovanja
 
Članak 262.
 
Predsjedatelju pri tajnom glasovanju uz tajnika sjednice Sabora pomaže i određeni broj zastupnika.
Zastupnici koji pomažu predsjedatelju u provođenju tajnog glasovanja predaju zastupnicima glasačke listiće. Predaju glasačkog listića bilježi na popisu zastupnika tajnik sjednice Sabora zaokruživanjem rednog broja ispred imena zastupnika kojemu je predan glasački listić.
 
Tehnički uvjeti za održavanje tajnog glasovanja
 
Članak 263.
 
Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik Sabora.
Glasovanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika izabranih da pomažu predsjedatelju.
http://www.transparency.hr/upload_data/site_photos/th_2015-11-08_pismo.jpg
Ponavljanje tajnog glasovanja
 
Članak 264.
 
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.
 
Način tajnog glasovanja
 
Članak 265.
 
Zastupnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno te samo za kandidate navedene na glasačkom listiću.
Važeći glasački listić je listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi kandidat za kojeg je zastupnik glasovao.
Zastupnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojega glasuje.
Nevažeći glasački listić je:
– nepopunjeni glasački listić
– listić na kojem je zastupnik glasovao za veći broj kandidata od broja kandidata koji se bira
– listić iz kojega se ne može sigurno i nedvojbeno utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasovao.
 

Zrinko Horvat

Prednjači Dnevno.hr

 
 
Portal Dnevno.hr iz sata u sat, iz dana u dan, lamentira „Je li Orešković demokratski izbor građana?“, Je li to „Novi društveni poredak u Hrvatskoj?“, „korporatska tehnokracija“, „Premijer, farmaceut, menadžer, ne zna vlastiti jezik? Već viđeno, Rockefellerov pijun Milan Panić u Srbiji“, „menadžerstvo“, je li na djelu „kapitalistički i(li) korporatistički sustav“, koji u se bi ne „po sebi ne trpi ljudskost već kad je novac u pitanju uvijek čovjek trpi, a taj nemilosrdni, kapitalističko nastrojeni sustav građani Hrvatske najbolje osjete na svojoj koži svih ovih godina aposlutnog rasula čovječnosti naspram korporacija.“ Možda ovaj uvod i nije baš najjasniji o čemu se radi, pa ćemo to još ponešto pojasniti. Ovaj portal u vlasništvu Michaela Ljubasa prosto se natječe s Jutarnjim, Večernjim, Novim i drugim listovima da ocrni sve što dolazi iz HDZ-a i što ima (i)kakve veze s domoljubljem i suverenitetom hrvatske države koja je od godine 2000. dobrano ugrožena iz raznih sličnih i drukčijih razloga.
http://kamenjar.com/wp-content/uploads/2014/12/dnevnohrfb.jpg
U Dnevnu.hr, a možda i u Dnevnu.ba i Dnevnu.rs, dvostrukim jugo-inačicama ovoga „našeg“ Dnevna, veliki prostor dobio je Stipe Petrina gdje kliče: „Sabor će se odgoditi jer Orešković nije državljanin Hrvatske“. Ovu rasističku izjavu jogo-momka iz Primoštena mogli bismo očekivati od političara Vesne Angjelinović, Mile Pupavca ili Željka Jovanovića..., novinara Jurice Pavičića, Drage Hedla ili Roberta Bajrušija... No, kad ju je vrli Stipe izjavio, ne znači da ju takvu, rasističku, baš treba objavljivati. Ona je u skladu s onim rasističkim izjavama da nitko nema pravo na ništa hrvatsko ako ne plaća porez. Vidimo kako su zadnje četiri godine plaćali porez Milanović, Linić, Zmajlović, Varga ili Mrak Taritaš. Svi oni namjerno prešućuju i lažu kako na Hrvatsku jednako – potpuno jednako pravo – imaju svi Hrvati diljem svijeta, svi hrvatski državljani širom svijeta.
 
Unatoč svemu prije napisanome, u Dnevnu.hr nastavljaju po starome i objavljuju ovaj rasistički napis u stilu rulje na Divljem zapadu kada sa već pripremljenim užetom želi odmah objesiti osumnjičenika prije neko izdaleka ne dođu šerif, maršal ili sudac. U Dnevnu.hr lov na Tihomira Oreškovića, mandatara 13. po redu Hrvatske vlade, ovako izgleda: »Najnovija vijest iz službi Hrvatskog sabora. Prije sat vremena nazvala me osoba iz tajništva Hrvatskog sabora da me obavijesti o sljedećem: Nije sigurno da će se konstituirajuća sjednica Hrvatskog sabora održati onako kako je izjavila predsjednica, dakle 28. prosinca s početkom u 12 sati. Stvarni termin (ili osustajanje) javit ćemo vam u toku današnjeg dana.
http://www.experta.hr/modules/predavaci/images/variations/de353941b1ab3af3e78f5050c0870338_predavaci.gif
Tu informaciju prokomentirao je kroz dva moguća scenarija:
1. Dio MOST-a odbio je podržati mandatara, nema se dovoljno ruku za konstituiranje
2. Moguće da se provjerava je li gospodin Tim Orešković državljanin Republike Hrvatske, a ako se utvrdi da nije on ne može biti hrvatski premijer
Zaključuje da će bez obzira na razlog ‘navijati za nove izbore pa kom obojci, kom opanci.«
Uz ovu javno objavljenu potjernicu za viješanje Oreškovića, navode kako ga je nama Hrvatimanametnula Trilateralna komisija. „I Rockefeller“, dodaju. Sve je to dovoljno za giljotinu. Javnu.
 
Ako već Tihomir Orešković nema priliku braniti se, u Dnevnu.hr priliku za govor mržnje i najobičnije gluposti ima cijela bulumenta skorijevića najgore vrste. Bitno je samo da su protiv HDZ-a i Karamarka. Crveni jugonostalgičar Branko Vukšić izruguje se Milijanu Brkiću, HDZ-u i Oreškoviću. Ratoborni mađaron Siniša Hajdaš Dončić ruga se mandatarovom „skromnom hrvatskom”. Da je u Dnevno.hr sve naopako potvrđuje pohvala Mislavu Bagi, koji je bezočno napao Božu Petrovu u noći rješenja problema. Naslov članka zapanjujuće glasi: „Bago se ponašao profesionalno!“ Ne samo što nije točna ova tvrdnja, nego je i pogrješna. Način na koji je Bago napao Petrova je za svaku osudu, a nikako da se je „ponašao profesionalno“.
 
Neprofesionalno se upravo ponaša Dnevno.hr i kada Oreškovića, primitivno ga vrijeđajući, naziva Domoljuban. I to u naslovu. A u podnaslovu: „OPTUŽBE NA NOVOG PREMIJERA: Našom zemljom vladat će čovjek koji je opljačkao Plivu“. Kad već nemaju potvrde za svoje napade, Tihomira Oreškovića posprdno nazivaju „kanadski Hrvat“, „čija je biografija na papiru doista neupitna i nadasve stručna“.
 

Pavao Blažević

Prijatelju Zlatku Jazbinšeku – hrabrom hrvatskom domoljubu

 
 
Govor na pogrebu na splitskom groblju Lovrinac
Čovjek je mrtav onda kad ga se više nitko ne sjeća. A ti, Zlatko, živiš u našem sjećanju kao veliki skromni hrvatski patriot. Disao si i pisao o Hrvatskoj i za Hrvatsku. Tvoje napisane  knjige o strateškim problemima Hrvatske, vrlo su aktualne i danas i dokazuju tvoj patriotizam:
https://pbs.twimg.com/profile_images/2990962625/74c6ce1ba561548b51463e1df22d66a2_400x400.jpeg
Zlatko Jazbinšek
 
„Izvrnuta utroba politike“, „Hrvatska pod čizmom svjetske politike“ i „Svjetlo na kraju tunela“, naglašavajući da je turizam najjača karika za izlazak naše domovine iz krize. Bio si povezan sa čitavom Hrvatskom i s narodom. Majka iz Osijeka gdje si proveo djetinjstvo, u Zagrebu si odrastao, uz oca, slavnog igrača i trenera „Dinama“, a u Dalmaciji si proveo najveći dio života. 
 
Zlatko svi smo ponosni na tebe jer si ostao hrvatski patriot uz sve izazove u tvom životu:  pratio si Tita na putovanju  „Galebom“ do Sri Lanke na 5. samit nesvrstanih, susreo se s britanskom kraljicom Elizabetom, predsjednikom Tuđmanom i mnogim osobama iz raznih kultura. Tvoje životno iskustvo je impresivno. Bio si nogometaš, vojnik, pomorac, zapovjednik broda, pravnik, znanstveni radnik, izvršavao državne poslove najviše razine u diplomaciji, obavještajnim poslovima, poduzetnik, novinar, izdavač, računalni tehničar, investitor i konzultant. Izravno si surađivao s nekim od najvećih svjetskih tvrtki kao što su Foster+Partners; Blohm & Voss; Savills, Jestico + Whiles; Ready Mixed Concrete /Ytong/, i radio s mnogim poznatim hrvatskim poduzetnicima. Sasvim je sigurno da je takvo životno iskustvo bitno pridonijelo širini tema i uvjerljivosti tekstova koje si pisao.
 
Godine 1985. u Velikoj Britaniji završavio si Kraljevski koledž u Greenwichu s diplomskim radom o Ratnoj mornarici Sjedinjenih Američkih Država i njenoj ulozi u vanjskoj politici. Pripremao si disertaciju iz svjetske geopolitike, no  zbog okolnosti koje su promijenile tvoj život nisi je uspio završiti. Tada si izabran za vojnog izaslanika u Velikoj Britaniji pa si 1988. godine premješten na dužnost u Generalštab u Beogradu, a zatim 1989. u London. TADA SI U LONDONSKOJ JUGOAMBASADI (zajedno sa suprugom), DOKAZAO DA SI PRAVI HRVATSKI PATRIOT I TU SI ME NAJVIŠE IPRESIONIRAO. Raspao se SSSR i čitava Istočna Europa, UK u kojoj si akreditiran vodi veliki Zaljevski rat, a, SFRJ KOJU PREDSTAVLJAŠ POČINJE NESTAJATI S KARTE SVIJETA. U Londonu, ti i tvoja izuzetna supruga Mila prolazite velika i stresna iskušenja, a 6. 8. 1991. zajedno napuštate diplomatsku službu i stavljate se na raspolaganje hrvatskim vlastima. U potpunom velikosrpskom okruženju veleposlanstva u Londonu zajedno sa svojim pomoćnikom, tajno i bez ičije pomoći, pripremaš i pokrećeš političku akciju zatvaranja jugoslavenskog vojnog izaslanstva u Velikoj Britaniji,  dokazujući osobnu hrabrost i patriotizam. Bio si među prvima izvan Hrvatske, ako ne i prvi, koji su pružili snažan otpor budućim balkanskim ratnim zločincima, u vrijeme kada je s njima još uvijek koketirao čitav svijet. Istodobno, koliko je danas poznato, to je bila prva cjelovita institucija JNA koja se samostalnom odlukom stavila na raspolaganje Vladi nacionalnog jedinstva Republike Hrvatske. Godinu dana živjeli ste u ilegali na relaciji Zagreb-Ljubljana. Uza sva životna i profesionalna iskustva, bitno je što ste ti, Zlatko i tvoja obitelj proživjeli nakon raspada Jugoslavije. Dijelili ste sudbinu onih građana Hrvatske, koji su ostali bez zaposlenja, bili izbjeglice, prošli kroz ratne traume, kao većina hrvatskih građana. Niste sudjelovali ni u kakvom obliku privatizacije.
 
I završit ću stihovima hrvatskog pjesnika Gustava Krkleca:
NE! ŽIVOT SE NEDA RAZBITI
TAJ VJEČNI GORDI DŽIN. 
SMRT JE TEK STANKA KRATKA,
KADA SE U DRAMI NJEGOVOJ
SVRŠAVA JEDAN ČIN.
SVJETLOST VJEČNA SVJETLILA
TEBI NA PUTU PREMA TVOJOJ SUPRUZI MILI.
TI ŽIVIŠ I DALJE U SVIMA NAMA
KOJI SMO TE VOLJELI, CIJENILI I POŠTOVALI.
AMEN!
http://i.imgur.com/7V8SF.jpg
Oskar Ico Jazbinšek - otac Zlatka Jazbinšeka
 
Zlatko Jazbinšek je rođen 1946. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i gimnaziju. Odrastao je okružen nogometom zahvaljujući ocu koji je bio jedan od najvećih hrvatskih igrača i dugogodišnji trener Dinama. Koliko je to bilo zanimljivo za mladog čovjeka, toliko je bilo teško nositi breme tuđe slave. Zbog toga vrlo rano donosi prvu tešku životnu odluku kojom se namjerava izvući iz očeve sjene i početi vlastiti život. Na jesen 1965., poslije završene gimnazije i velike mature, odlazi u Vojnopomorsku akademiju u Divulje pokraj Splita. Nakon završetka školovanja upoznaje suprugu Milu i sklapaju brak. Prve dužnosti obavlja u Floti Ratne mornarice i ubrzo postaje zapovjednik broda. Istodobno polazi više specijalizacija i studira pravo. Kasnije diplomira Višu akademiju, da bi 1980. godine počeo obavljati zadaće u Vojnopomorskoj oblasti zadužen za praćenje NATO–a. Od tada je u svakidašnjem dodiru s inozemnim tiskom, piše brojne analize o političkim i vojnim temama, objavljuje članke u Mornaričkom glasniku. Napisao je jednu stručnu knjigu i bavi se i znanstvenim radom.
 
Priprema disertaciju iz svjetske geopolitike, no nju zbog okolnosti koje su promijenile čitav njegov život nije uspio završiti. Godine 1985. u Velikoj Britaniji završava Kraljevski koledž u Greenwichu gdje za diplomski rad piše o Ratnoj mornarici Sjedinjenih Američkih Država i njenoj ulozi u vanjskoj politici. Nakon povratka u Split u natječajnom postupku izabran je za vojnog izaslanika u Velikoj Britaniji pa je 1988. godine premješten na dužnost u Generalštab u Beogradu, a zatim 1989. u London. U londonskom veleposlanstvu, zajedno sa suprugom, prolazi kroz teška i neponovljiva iskušenja. Raspada se SSSR i čitava Istočna Europa, država u kojoj je akreditiran vodi veliki Zaljevski rat, a, na kraju, država iz koje je došao počinje nestajati sa zemljopisne karte. U takvoj atmosferi i u potpunom velikosrpskom okruženju veleposlanstva u Londonu zajedno sa svojim pomoćnikom, tajno i bez ičije pomoći, priprema i pokreće političku akciju zatvaranja jugoslavenskog vojnog izaslanstva u Velikoj Britaniji.
 
Početkom kolovoza 1991. godine zajedno s obitelji i obitelji svoga pomoćnika svojevoljno napušta London i na nekoliko mjeseci prekida rad najprestižnijeg predstavništva JNA u inozemstvu. Tako su vjerojatno bili među prvima izvan Hrvatske, ako ne i prvi, koji su pružili konkretan institucijski otpor budućim balkanskim ratnim zločincima, i to u vrijeme kada je s njima još uvijek koketirao čitav svijet. Istodobno, koliko je danas poznato, to je bila prva cjelovita institucija JNA koja se samostalnom odlukom stavila na raspolaganje Vladi nacionalnog jedinstva Republike Hrvatske. Nakon dolaska u Hrvatsku autoru i obitelji osigurana je zaštita. Unatoč susretima s najvišim dužnosnicima, uključujući i predsjednika Republike, nikada nije pokazano zanimanje za korištenjem iskustava i znanja koja su u tom trenutku Hrvatskoj bila više nego potrebna. U jednu ruku to je bilo i dobro jer je 1991. godine završena autorova vojna karijera i počela je druga, poduzetnička.
 
Početci su, kao i uvijek i u svemu, bili teški. U tim danima Zlatko se morao baviti svim i svačim. Od transfera znanja, razvoja poslovnih projekata, preko grafičkog dizajna, marketinga, menadžmenta, investicijskih projekata do tranzicijskog i kriznog konzaltinga. Zahvaljujući brojnim i raznorodnim poduzetničkim projektima, stjecao je iskustva te je tako svome razmišljanju dodao dimenziju poslovnog svijeta, a bez čega je nemoguće na pravi način razumjeti politiku. Za tekstove u ovoj knjizi je svakako bitno i to što je imao susrete s mnogim zanimljivim osobama, od Tita, preko britanske kraljice Elizabete do predsjednika Tuđmana. Putovao je školskim brodom Ratne mornarice Galeb od sredozemnih luka do udaljene Šri Lanke gdje je pratio 5. skup nesvrstanih u Colombu. Na tim putovanjima je susretao ljude iz različitih kulturnih podneblja što je još više pridonijelo širenju njegovih vidokruga i poimanja političkih procesa.
http://i.imgur.com/CBjyE.jpg
Hrvatska reprezentacija 7. rujna 1941. u Požunu (Bratislava) na utakmici protiv Slovačke 1:1 (0:0). Stoje: Gustav Lechner, Krešo Pukšec, Ivan Oskar Jazbinšek, Franjo Wölfl, August Lešnik, Ernest Dubac, Franjo Glaser. Čuče: Milan Antolković, Mirko Kokotović, Miroslav Brozović i Slavko Beda
 
Umjesto zaključka, možda je najbolje reći da je Zlatko u jednom životu osobno iskusio mnoga profesionalna područja ljudskog djelovanja – nogomet, vojsku, pomorstvo, zapovijedanje brodom, pravo, znanstveni rad, politiku i geopolitku, izvršne državne poslove najviše razine, diplomaciju, obavještajne poslove, poduzetništvo, novinarstvo, izdavaštvo, računalnu tehnologiju, investicije, konzalting... Između ostaloga, izravno je surađivao s nekim od najvećih svjetskih tvrtki kao što su Foster+Partners; Blohm & Voss; Savills, Jestico + Whiles; Ready Mixed Concrete / Ytong /, a radio je i s mnogim poznatim hrvatskim poduzetnicima. Sasvim je sigurno da je takvo životno iskustvo bitno pridonijelo širini tema i uvjerljivosti tekstova koji su predstavljeni u knjizi. Uz sve to, nije manje bitno je što je pisac na neki način povezan s čitavom Hrvatskom i s narodom. Majka mu je iz Osijeka tako da je u Slavoniji proveo dane bezbrižnog djetinjstva, u Zagrebu je odrastao, a u Dalmaciji je proveo najveći dio života. Vjerojatno sve to samo potvrđuje ono što se i inače zna – autorova životna iskustva uvijek imaju odlučujući utjecaj i na njegovo djelo.
 
Uza sva životna i profesionalna iskustva, za tekstove u ovoj knjizi isto je toliko bitno što su autor i njegova obitelj proživjeli sve što su nakon raspada Jugoslavije proživjeli mnogi građani Hrvatske. Ostali su bez zaposlenja, bili su izbjeglice, prošli kroz ratne traume, kao ni većina hrvatskih građana, nisu sudjelovali ni u kakvom obliku privatizacije.
 
Zbog svega toga uspjeli su održati potpuni osobni integritet i ostati duboko povezani sa sudbinom svoga naroda. To se vjerojatno osjeća i prepoznaje u komentarima. Iako se autor veći dio svoga života bavio složenim političkim i strateškim problemima, do 2000. godine nije imao prigodu ništa javno objaviti. Tek pojavom Vjesnikove rubrike Stajališta započeo je redovito i javno komentirati političke događaje. Sve do sredine 2004. godine. Nakon što je ukinut veliki format Vjesnika i rubrika Stajališta autor je praktično prestao objavljivati u tisku. Unatoč tomu, nastavio je povremeno pisati isključivo zbog osobne potrebe i zadovoljstva. Od tada je napisao tri knjige koje su praktično bile povezane i sistematizirane zbirke eseja o raznim strateškim problemima Hrvatske. Većina tih eseja i danas je vrlo aktualna.
 
Autor je do sada napisao tri knjige: Izvrnuta utroba politike, Hrvatska pod čizmom svjetske politike i Svjetlo na kraju tunela? Kroz pisanje tih eseja i knjiga postupno se uobličivala cjelovita ideja o krizi u Hrvatskoj i regiji, a kasnije i o mogućnostima njezina rješavanja. S takvom idejom na umu početkom 2014. autor je počeo oblikovati cjeloviti koncept mogućnosti izlaska iz velike krize u koju je upala Hrvatska, kao i ostale države iz bivše Jugoslavije. Rezultati tog rada su oslonjeni na prijašnje pisanje i razmišljanje i sada su ispred vas u obliku četvrte autorove knjige.
 

Josip Kljaković Šantić

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Srijeda, 20/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 882 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević