Get Adobe Flash player
Nema demografske obnove!

Nema demografske obnove!

Sve je ideologija, pa je tako i demografija pretvorena u...

KRAH LIBERALIZMA - Opomena Plenkoviću!

KRAH LIBERALIZMA - Opomena Plenkoviću!

Više ne ćemo slušati liberalističke mantre o slobodnom...

Mediji su tendenciozni i nasilni

Mediji su tendenciozni i nasilni

Mamić je postao krivac samo zato što se našao u financijski...

Vučji čopor i jasenovačke laži

Vučji čopor i jasenovačke laži

Hrvati više ne pristaju na šutnju i nametanje kolektivne...

ISTRA - Organizirana 'antifašistička' šutnja

ISTRA - Organizirana 'antifašistička' šutnja

Zastupnici Beus i Radin prikrivaju zločin nad zarobljenim njemačkim...

  • Nema demografske obnove!

    Nema demografske obnove!

    četvrtak, 14. lipnja 2018. 08:59
  • KRAH LIBERALIZMA - Opomena Plenkoviću!

    KRAH LIBERALIZMA - Opomena Plenkoviću!

    srijeda, 13. lipnja 2018. 13:27
  • Mediji su tendenciozni i nasilni

    Mediji su tendenciozni i nasilni

    četvrtak, 14. lipnja 2018. 10:07
  • Vučji čopor i jasenovačke laži

    Vučji čopor i jasenovačke laži

    srijeda, 13. lipnja 2018. 13:23
  • ISTRA - Organizirana 'antifašistička' šutnja

    ISTRA - Organizirana 'antifašistička' šutnja

    ponedjeljak, 11. lipnja 2018. 16:59

Jača su njegova zlodjela kao čelnog čovjeka totalitarnog režima

 
 
Pismo Zoranu Milanoviću, predsjedniku Hrvatske vlade
Predmet: Zahtjev za poštivanje rezolucija Vijeća Europe br. 1481 iz 2006. i 1096 iz 1996.
Poštovani, tražimo da Republika Hrvatska postupi sukladno rezolucijama Vijeća Europe 1481 iz 2006. i 1096 iz 1996. te sukladno Deklaraciji o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarističkog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. (Narodne novine, 76/2006.).
 
OBRAZLOŽENJE
 
U navedenim Rezolucijama među ostalim stoji: "Svijest o povijesti jedan je od uvjeta što ih treba ispuniti zato da bi se izbjeglo ponavljanje takvih zločina u budućnosti. Osim toga, moralna prosudba i osuda počinjenih zločina imaju važnu ulogu u obrazovanju mladih naraštaja."
http://www.znet.hr/wp-content/uploads/Tito-Krug-za-trg.jpg
Nadalje stoji: "Totalitarni komunistički režimi što su vladali u Središnjoj i Istočnoj Europi u prošlome stoljeću, a kakvi i danas postoje u nekoliko zemalja u svijetu, bili su bez iznimke obilježeni masovnim kršenjem ljudskih prava. Ta kršenja, koja se razlikuju ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom razdoblju, uključivala su ubojstva i pogubljenja, kako individualna tako i kolektivna, umiranje u koncentracijskim logorima, smrt od gladi, deportacije, mučenje, prisilni rad i druge oblike kolektivnog fizičkog mučenja, progone zbog etničkih ili vjerskih razloga, odricanje slobode savjesti, mišljenja i izražavanja, slobode tiska, te odsutnost političkog pluralizma..."
 
Apsurd je i civilizacijska sramota da se danas Josip Broz, simbol totalitarnog komunističkog režima, spominje isključivo kao antifašist dok se zanemaruju njegova zlodjela kao čelnog čovjeka totalitarnog režima. Neshvatljivo je da neki danas još veličaju prošlost u kojoj su se po direktivi slavili rođendani velikog vođe, u kojoj je bila zabranjena demokracija, u kojoj su ubijani neistomišljenici.
 

Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku, Predsjedništvo stranke

Tko će platiti poreze i doprinose na kredit bez kamata koji je koristila Andrea Zlatar-Violić!?

 
 
„Ministrica je koristila beskamatni kredit. Svatko bi htio koristiti kredit bez kamata“, kaže jedna slušateljica javljajući se u jednoj kontakt emisiji u svezi slučaja Ministrice kulture i drugih osoba u ministarstvu, koje su prema nalazu revizije, kako pišu javni mediji, podizali gotovinu pa vraćali u obrocima ministarstvu. Je li došlo do nenamjenskog korištenja novca ili zloporabe položaja i ovlasti, o tome će odlučivati netko tko je za to nadležan!
http://croatia-presse.de/wp-content/uploads/2015/01/Andrea-Zlatar.jpg
U političkom smislu, objašnjenje Predsjednice HNS-a Vesne Pusić, da podnošenjem ostavke Ministrice Zlatar-Violić, od toga slučaja, od današnjeg dana, kao da do tada nije ništa slično niti postojalo niti nije primjenjivano, započinju demokratski standardi po kojima se trebaju ponašati svo ostali dužnosnici, pokušaj je da se ovaj slučaj umanji i prezentira kao nešto novo u razvoju političke demokracije u Hrvatskoj. Što se tiče ovoga odnosa, uvodno istaknutoga, je li u pitanju beskamatno kreditiranje, faktično je došlo do takvog slučaja kreditiranja bez kamata.
 
Kreditiranje, pogodovanje, od poslodavca svakoga od zaposlenika, pa tako i dužnosnika, oporezivo je kao i isplaćena plaća, ako se takav kredit daje bez kamata ili uz niže kamate od tržnih. Poslodavac na taj način isplaćuje dohodak zaposleniku, jer ovaj dobiva kredit bez kamata, ali se na takva primanje plaćaju porezi i doprinosi isto kao na isplaćenu plaću jer to u stvari i jest isplaćena plaća, ali na drugi način. Plaća, i drugi primici kojima se omogućuju zaposlenicima određene pogodnosti u stjecanju novčane imovine mimo tržišnih pogodnosti, oporezivi su porezima i doprinosima iz te plaće i na tu plaću odnosno te pogodnosti, propisano je hrvatskim poreznim sustavom. Regulirano je, poreznim zakonodavstvom, sljedeće: „Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.“ 
http://www.svejepolitika.com/wp-content/uploads/2013/06/PIJANI-MILIJARDERI.jpghttp://cf.ltkcdn.net/addiction/images/std/113989-425x282-CausesAlcoholWomen.jpg
Ministrica kulture ili druge osobe koje su, prema onome što u javnim medijima piše o revizijskim nalazima i govori se u Hrvatskom saboru,  primile novac iz ministarstva (dizale su ga putem službene kartice ili isplatom predujma za službeni put), pa su taj novac vraćali u obrocima Ministarstvu kulture (poslodavcu) su zapravo koristile kredit pod povoljnijom uvjetima od tržnih propisanih i na taj način ostvarile određenu pogodnost u smislu povećanja svojega dohotka.
 
Svaki poslodavac koji svojega zaposlenika kreditira bez kamata, mora na razliku između beskamatnog kredita i kamata od 3 posto platiti porez i mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Trebalo bi to biti i u ovom slučaju jer se faktično radi o davanju kredita bez kamata. Ne bi bilo porezno dopustivo  da ova davanja padnu na teret poreznih obveznika tj. iz proračuna, a ne na teret onih čija je to porezna  obveza, koji su se koristili tim pogodnostima, bez obzira o kome se radi, to tim više što se radi o visokorangiranim javnim dužnosnicima. Upravo je, dok pišemo o ovom problemu, objavljena vijest na jednom portalu da je i Ministarstvo poljoprivrede beskamatno kreditiralo svoje zaposlenike, na način, da nisu dulje godina, čak od 2009. godine, podnosili obračune predujma primljenih dnevnica za službena putovanja, iako je propisano da moraju podnositi obračune u roku od sedam dana od obavljenog službenog puta. Imaju li pokriće za primljeni predujam u računima ili je to u stvari kredit bez kamata,kao što je slučaj u Ministarstvu kulture, to treba također utvrditi. Naravno i tada bi trebalo što se tiče plaćanja poreza, postupiti kako je utvrđeno poreznim zakonima. 
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Križni put "Stopama pobijenih" Đurmanec-Macelj

 
 
Današnje spomen područje Maceljsko gorje je najveće stratište Križnog puta u Hrvatskoj. Ekshumirane su 1163 žrtve. Iskapanja su zbog nepoznato poznatih razloga obustavljena. Prema pričanju svjedoka, pretpostavlja se da bi trebalo otkopati još 130 grobnica s 13.000 žrtava. Oni koji su prošli zloglasno Tezno i krenuli prema jugu, završili su ovdje. Druga velika stratišta u Hrvatskoj su prema Varaždinu: Dravska šuma i rijeka Drava.
Drava voda ona se ne pije,
to je krvca naše mlađarije.
Dravo vodo utišaj valove,
da pokupim kosti draganove.
http://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/08/01_Stopama_pobijenih_Macelj_2015_Djurmanec.jpg
Na glavnoj komemoraciji u Macelju, 7. lipnja ove godine misu će predvoditi biskup Mile Bogović. Ovih dana, u subotu 21. ožujka, u organizaciji Udruge Macelj 1945., je održana tradicionalna manifestacija KRIŽNI PUT „STOPAMA POBIJENIH“, ĐURMANEC-MACELJ. Najprije križ, pa djevojke sa svijećama, pa prvopričesnici, pa krizmanici, pa ženski svijet, pa muškarci… pravio je red domaći župnik, koji je sa svojim gostom fra Miljenkom Stojićem iz Širokog brijega, predvodio veliku procesiju od blizu 1000 hodočasnika. Na čelu procesije je išao i veliki hrvatski barjak koji je i pored oltara bio armiran s križem. Fra Miljenko je još predvodio i svetu misu, pa ćemo mi to zabilježiti onim pjesničkim izražajem koji je bio najdraži ovdje stradalim iz njegova podneblja, uključujući i tri svećenika iz njegove provincije. Zbog molitve uz Maceljske križe, i fra Stojić iz Širokog stiže. Među hodočasnicima se nalazio i svenazočni 91-godišnji Vinko Vice Ostojić, koji se, kao hrvatski vojnik, s puno sreće provukao kroz iglene uši Blajburškog pakla. Dok sam živ, moje mjesto je ovdje i na sličnim komemoracijama, kaže on. Divni domaći ljudi, na postaje križnog puta, pred hodočasnike iznose kolače, sokove…
 
To su isti oni koji su nekada, uz rizik vlastitog života, hrvatskim zarobljenicima dodavali kruha i vode. Uz ovu kolonu molitve, mira, ljubavi i praštanja, ali bez zaborava, brežuljci našega dragog pitomog Hrvatskog Zagorja, bi za par mjeseci, mogli promatrati i jednu potpuno drugačiju, s izokrenutim vrijednostima Kumrovečku kolonu, kolonu protuhrvatske mržnje, koja bi došla slaviti gore opisani zločin i onoga koji ga je zapovijedao.
 
Najnoviji trendovi s Pantovčaka, ali i iz Banskih dvora (odričem se teška srca ekstremne ljevice), bi mogli biti nagovještaj da se već jedanput i po postojećim zakonima, u Hrvatskoj zaustave te civilizacijsko sramotne manifestacije. Ako bi se preko imena trgova, ulica, škola… nastavilo sa slavljenjem njegova imena, nama ne preostaje ništa drugo, nego da zapjevamo.
I mi ćemo mali prilog dati,
dva ć'mo grada imenom mu zvati.
Titov Macelj i Titovo Tezno,
te gradove gradio podzemno.
 

Žarko Marić

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Srijeda, 20/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1043 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević