Get Adobe Flash player
Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

Milan Bandić ima potporu samo 21,33 posto biračkoga...

Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

Opetovani napad i politički pritisak IDS-a preko Glasa Istre na Katoličku...

HRT-ove orjunaške norme novinarstva

HRT-ove orjunaške norme novinarstva

Traženje istine nije 'revizionizam' nego revizija laži koje se i...

Stalne političke pretumbacije

Stalne političke pretumbacije

Klecala prepuna bivših komunista     Kolo...

Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

Eeeeeeeej, bre, Milorade, što ti...

  • Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

    Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

    četvrtak, 21. veljače 2019. 16:47
  • Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

    Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

    četvrtak, 21. veljače 2019. 12:16
  • HRT-ove orjunaške norme novinarstva

    HRT-ove orjunaške norme novinarstva

    utorak, 19. veljače 2019. 06:56
  • Stalne političke pretumbacije

    Stalne političke pretumbacije

    utorak, 19. veljače 2019. 06:47
  • Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

    Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

    utorak, 19. veljače 2019. 06:42

            U velebnoj katedrali "Eberhard Kirche"

               
 
                Za Te, Blaženiče,
                Mog naroda Sveče,
                Bijela zora niče,
                Bistra rijeka teče.
               http://zupa-svkriz.hr/wp-content/uploads/2015/02/stepinac.jpg
                Za Tebe su snovi,
                Za Te i Hrvate
                Hrabri nam sinovi
                Patili i pate,
                Žudeć da se vedri
                Dani svima vrate,
                Da zloba odjedri
                U vremena prošla.
 
                Za Tebe je ljubav
                Svaka dobro došla,
                Svaki cvjetak ubav
                Nek Te slavi, krasi,
                Da svetosti krunu
                Od zlih ljudi spasi!
 
                Za Tebe, Premili,
                Svi su dani bili
                I molitve, krici
                Puka hrvatskoga,
                Svetosti vidici
                I vjera u Boga!
 
                Danas nam je teško
                Srce Ti viteško
                Utješiti nadom
                Pa zborimo kradom:
                Svetost, svetost sada
                Il' više nikada!
 
                Tko u pravdu vjeru
                Izgubio nije,
                Nek suze ne krije,
       
                Jer dan za sve sviće
                I Tvome narodu
                Sutra bolje bit će.
                Već danas se vije
                Crven-bijeli-plavi
                Stijeg slobode pravi
                I vjere slobodu
                Potvrđuje rodu.
 
                Alojzije, Brate,
                Moga roda Sveče,
                Zvona zvone za Te,
                Rijeka mira teče,
                A svetosti krunu
                Zrake sunca zlate.
                To je kruna za Te
                Što već dugo čeka
                Da ju Božja ruka,
                Ruka od ljubavi,
                Na glavu Ti stavi
                I traje dovijeka.
 
                Danas, Sveče, Brate,
                Hrvati se jate 
                Da ti suzu bola
                Suzom sreće vrate!
 

Malkica Dugeč, Stuttgart, 10. veljače 2019. (uz 59. godišnjicu smrti Bl. Alojzija Stepinca)

Razlika između PVC-a ("jabuka") i poliestera ("ananas") je vrlo velika

 
 
Reagiranje na vijest u medijima od 5. veljače 2019. o nesreći uzrokovanoj gorenjem PVC-ploča načinjenih od poliestera.
Sa zanimanjem sam pročitao novi recept za izvrstan „kolač“, koji je objavljen u tiskanim i elektroničkim medijima u ponedjeljak 5. veljače 2019. Dan kasnije na kavi ispričam trojici prijatelja taj recept. To je izvrstan „jabučni kolač“ s glavnim sastojkom, „ananasom“. Prijatelji u jedan glas. Je li ti nama govoriš o jučerašnjoj vijesti o nedavnoj nesreći u hidrocentrali Dubrovnik u Platu? Gdje su se zapalile PVC-ploče načinjene od poliestera. Popularne stakloplastike.
https://www.dulist.hr/wp-content/uploads/2019/01/pozar-hidroelektrana-plat-8.jpg
Nepotrebno je ulaziti u pojedinosti, još manje prozivati medije koji su vjerojatno doslovno prenijeli vijest. No, dovodi se u pitanje stručnost onih koji su poslali u svijet takvo obrazloženje. PVC cijevi i profili, poznata plastična stolarija su vrlo prošireni u građevinarstvu. Čini se da je ipak bio u pitanju neki drugi plastični materijal, a ne PVC-ploče. Ono što zabrinjava je činjenica da se tako slabo poznaje inače najzeleniji materijal XXI. stoljeća – plastiku. A razlika između PVC-a („jabuka“) i poliestera („ananas“) je vrlo velika i tu bi razliku trebali znati svi koji su završili opće obrazovanje barem od šezdesetih godina. Kada je započela eksplozija razvoja plastike i plastičnih proizvoda. Na žalost Hrvatska trenutačno nema ni udrugu, ni časopis, pa ni sada ni godinu dana stari „Plastičarski kutak“ na jednom portalu. Nema trenutačno platforme koja bi javnost upoznavala s prednostima i nedostacima plastike i gume te posebno plastičnih i gumenih proizvoda.
 

Prof. emeritus Igor Čatić

Jezik – simbol nacionalnoga identiteta hrvatskih manjinaca Europe i našijenaca preko oceana

 
 
Ovogodišnji su Hrvatski iseljenički zbornik, uz urednicu, predstavili izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Okupljenima na promociji su se prigodnim slovom obratili Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas.
https://moja-domovina.net/wp-content/uploads/2019/02/4.jpg
Ovogodišnji su HIZ u zgradi Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 7. veljače predstavili izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te njegova urednica – po dvadeseti put u kontinuitetu – Vesna Kukavica. Promociju je vodila Ljerka Galic, voditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.
 
Okupljenima na promociji su se prigodnim slovom najprije obratili Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine Zvonko Milas. Predstavljanju u Matici nazočili su i dr. sc. Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, saborski zastupnik iz reda dijaspore Željko Raguž, izaslanik ministrice vanjskih poslova Vinko Ljubičić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Nataša Jovičić, predsjednik UO Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač i članovi, književnici Hrvoje Hitrec i Đuro Vidmarović, autori i suradnici Zbornika i povratnici u Lijepu Našu. Također i predstavnici najvažnijih ustanova u kulturi i znanosti Republike Hrvatske, hrvatskih sveučilišta i cijele akademske zajednice.
 
Ravnatelj Marić je, među inim, naglasio kako je ovogodišnji svezak Matičina Zbornika vjerodostojni odraz jezičnih i kulturnih postignuća u domovini i suvremenog stvaralaštva dijaspore u raznim područjima ljudske djelatnosti, od književnosti do prirodnih znanosti, i kako ima oko tri stotine suradnika iz domovine i inozemstva koji su izvrsni kroničari društvenih i kulturnih postignuća hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu. Opisana je, kazao je, hrvatska jezična baština iz Slovačke, Mađarske, Austrije i Rumunjske a zanimljivi su i prilozi o hrvatskoj nastavi u inozemstvu od Bostona do Brazila, o kojoj pišu mlađi stručnjaci, poimajući jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među našim iseljeništvom. S druge strane, napomenuo je Marić, hrvatski politički lideri uvijek su u iseljeništvu imali snažnu podršku poput Vladimira Šeksa koji je prije točno 30 godina otišao u pohode australskoj hrvatskoj zajednici uoči pada Berlinskoga zida. I koji, nažalost, danas nije mogao nazočiti promociji u Matici.
 
Matičin ljetopis, sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, u aktualnom broju poima jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među hrvatskim manjincima u europskome susjedstvu, ali i našijencima preko oceana. Autori argumentirano ruše stereotipe o našoj dijaspori, predočavajući autentični mozaik stvaralaštva iseljeništva 21. stoljeća. Raznorodna građa ovogodišnjeg zbornika opseže 436 stranica i povezuje četiri kontinenta, donoseći 32 autorska priloga raspoređenih u osam tematskih cjelina.
 
Predstavljači ovogodišnjeg sveska, prof. dr. sc. Božo Skoko  i dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, ujedno i autori priloga u ljetopisu, prisutnima su sažeto izložili svoje viđenje objavljenoga sadržaja. Prvi je predstavio tematske cjeline Znaci vremena, Mostovi, Povjesnica i Baština a drugi preostale četiri: Kroatistički obzori, Duhovnost, Znanost i Nove knjige.
 
U Znacima vremena urednica Kukavica piše o plodovima integracijskih procesa domovine i dijaspore, a Tado Jurić o značajkama i motivima suvremenog iseljavanja Hrvata u Njemačku. Na aktualnu temu nadovezuje se i napis Tuge Tarle Etička pitanja masovne odselidbe iz Hrvatske. U Kroatističkim obzorima Željko Jozić propituje dosege i mjesto Instituta za hrvatski jezikoslovlje u klasičnom i mrežnom okružju, a Milan Puh piše o poučavanju hrvatskoga jezika u Brazilu. Hrvatski jezik na akademskoj razini u austrijskom Gradišću u svojoj studiji propituje Vladan Čutura a Ana Čagalj, Aleksandra Ščukanec i Anita Skelin Horvat podastiru čitateljima sociolingvističku sliku hrvatske dijaspore u Slovačkoj. Dvojezično školovanje Hrvata u Rumunjskoj tema je koju su izvrsno obradili Petru Hategan i Sanda Lucia Udier. Profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu Stjepan Blažetin donosi nadasve zanimljivi tekst o prozi, drami i dječjoj književnosti u Mađarskoj. Nadalje, dr. sc. Jelena Šesnić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u zborniku piše o hrvatsko-američkom pismu u globalnome kontekstu, a Irena Stanić Rašin o desetljeću djelovanja hrvatske škole u Bostonu. U Mostovima Walter F. Lalich piše o suvremenim hrvatskim ekspatriotima u Australiji – odlasku i povratku. Usto, Marijeta Rajković-Iveta u svom indisciplinarnom radu rezimira temu o Boki kotorskoj – novim državama, migracijama i nestajanju hrvatskoga identiteta, a Dubravko Barač piše o užitku u hrani znanstvenika Hrvoja Fabeka iz Ontarija. Tu je, nadalje, napis Dubravka Barača o Nikoli Demarinu – istaknutom promicatelju hrvatske kulture u Kanadi. U europske vode čitatelje vraća dijalektologinja Sanja Vulić tekstom o srebrnom jubileju Panonskog instituta iz Pinkovca i novinarka Snježana Herek koja piše o glazbeniku hrvatskoga plemićkoga roda iz Beča.  U Baštini rukovoditeljica Matičina Informacijskoga odjela za iseljeništvo s višegodišnjim iskustvom u hrvatskoj diplomaciji Mirjana Ana Maria Piskulić piše o Kulturnoj federaciji HBZ-a Amerike u domovini i o turnejama kulturnih društava iz dijaspore po Lijepoj Našoj. Povjesnica donosi  zanimljive i informativne prinose Ivice Maškulina, Kristijana Lončarića, Ivana Čizmića i Gojka Borića.
 
U Duhovnosti Danijel Labaš piše o tiskanom i mrežnom izdanju časopisa Živa zajednica, a Uskrsni ekumenski pojmovnik opisuje Inoslav Bešker . Tanja Rudež u poglavlju Znanost donosi priče o robotičarki Danici Kragić iz Švedske i zelenoj kemiji Tomislava Friščića iz Montreala. Igor Marko Gligorić u Novim knjigama piše o novom udžbeniku za hrvatsku nastavu u inozemstvu, Ivo Banac o temi o kojoj je Hrvatska šutjela, odnosno knjizi Wollfyja Krašića ‘Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija’, a Ivo Lučić o trideset godina Mediteranskog brevijara. Poglavlje obuhvaća i napis Filološki dragulj Živka Mandića iz Santova, odnosno ‘Rječniku govora santovačkih Hrvata iz pera jezičnoga znalca Marka Samardžije.
 
Matičin ljetopis već pune 64 godine povezuje kulturnu i znanstvenu zajednicu iz domovine i dijaspore, a činit će to jednakim žarom i ubuduće, kazala je na kraju predstavljanja, uz zahvalu predstavljačima, autorima priloga, UO HMI-ja, kolegama u Matici i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske neumorna, agilna i umješna urednica Vesna Kukavica.
 

Diana Šimurina-Šoufek

Anketa

Jesu li hrvatske vlasti dobro postupile što su dozvolile da se u Muzeju Mimara slavio Dan agresorske "Vojske Srbije"?

Nedjelja, 24/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 907 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević