Međunarodni znanstveni skup o 300. obljetnici slavne obrane Sinja 1715. godine (1715.-2015.)

 
 
Povodom 300. obljetnice slavne obrane Sinja 1715. godine, upriličen je Međunarodni znanstveni skup o 300. obljetnici slavne obrane Sinja 1715. – 2015. Prvi dio ovog skupa, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan je 12. svibnja u Zagrebu, u palači HAZU-a, dok se drugi dio programa održao u Sinju od 14. do 17. svibnja.
 
Prigodom otvaranja skupa u Zagrebu predsjednik HAZU Zvonko Kusić je istaknuo kako je riječ o skupu koji se bavi istraživanjem hrvatskoga nacionalnog identiteta, odnosno pitanjem štovanja Gospe Sinjske te kulta Alke, koja je, kako je rekao, sinjska, cetinska, hrvatska i međunarodna.
- Mi Hrvati možemo biti sretni i ponosni što imamo ovakvu manifestaciju koja spaja naciju. Alka je jedan fenomen. Nepoznato je i u Hrvatskoj i izvan nje da se na ovakav način slavi vojna pobjeda i to u jednom siromašnom ambijentu. To je na neki način simbolički i povijest hrvatskog naroda. Alka se trčala u razdobljima od Mletačke Republike do slobodne Hrvatske i u svojoj se biti nije mijenjala. Alka je živi spomenik, najprije je bila lokalna – sinjska i cetinska, zatim nacionalna hrvatska te je postala internacionalna kao dio Svjetske baštine UNESCO-a, kazao je akademik Kusić, podsjetivši na događaje koji su prethodili Alki, od doseljenja stanovnika iz Rame u Sinj 1687. do pobjede nad Osmanlijama 1715. Kolektivna patnja i kolektivna pobjeda dva su elementa koji dominiraju u ovom fenomenu, kazao je akademik Kusić, istaknuvši štovanje Gospe Sinjske kao neodvojivog dijela Alke koje je, zahvaljujući franjevcima, snažno utjecalo na identitet ljudi sinjskog kraja.
 
Podsjetivši kako je u nekoliko svojih romana tematizirao sliku Gospe Sinjske i Alke, akademik Ivan Aralica je istaknuo kako nije pisao povijesne romane. Nukalo me je na pisanje takvih romana (Put bez sna, Duše robova i Psi u trgovištu) želja da u tom fundusu povijesne zbilje pronađem formulu za svoje parabole i poruke, među kojima je i ona da se bilo koje zajedništvo, pa i nacionalno, ne može graditi na mržnji, nego na ljubavi, i prema unutra i prema van, rekao je Aralica. Sinjski dio znanstvenog skupa održao se u dvorani franjevačkog samostana i u Alkarskim dvorima. Cijeli je program simpozija razrađen u tri znanstvene cjeline s 55 predavača. Prvi dio simpozija obradio je „Opću Povijest Sinja i Cetinske krajine“,  drugi dio „Povijest Svetišta i kult Gospe Sinjske“ i treći dio „Povijest Sinjske Alke“.
 
Prigodom znanstvenog skupa tiskana je „programska knjižica“ u kojoj predsjednik Organizacijskog odbora fra Josip Grbavac piše kako „ima dvije svrhe: poslužiti kao radno pomagalo sudionicima i publici tijekom same manifestacije te o zbivanjima sačuvati trajni, pisani trag“. U nastavku Proslova fra Josip piše kako je „kult Čudotvorne Gospe Sinjske vezan uz konkretni povijesni događaj iz kojega možemo iščitati biblijsku poruku u kojoj se Bog objavljuje kao onaj koji oslobađa ljude iz ropstva. Upravo u slavnoj obrani Sinja imamo primjer kako u konkretnoj hrvatskoj povijesti, u tragičnim zbivanjima, Bog intervenira, izbavlja narod od ropstva posredovanjem blažene Djevice Marije“.
 
U jubilarnoj 300. godini te čudesne Gospine pobjede nad Turcima Gospa nas još više unosi u otajstvo našega života. Stavlja nas u ozračje proslave u kojoj nam Blažena Djevica svijetli kao najidealniji uzor ljudske suradnje s Bogom. To je plod Božje ljubavi i ljudske nesebičnosti objavljujući što je Bog pripravio onima koji ga ljube.U tom svijetlu vjere istinski pogled u prošlost više je od učenje na greškama, maglovito sjećanje ili slavljenje pojedinih događaja; istinski pogled u prošlost nadilazi hvalospjeve ili možda tužaljke; istinski pogled u prošlost nije korak unatrag, nego svijetlo za iskorak u budućnost.
 
U svakom jubileju čuvari Svetišta sinjski fratri zajedno s vjernim pukom cetinske krajine predali su nam posebne vrijednosti koje su ostale kao trajni znak i zahvala Bogu i Gospi za primljene milosti. To djelovanje fratara, kad su drugi put došli u Sinj 1687. god. i sve što su kroz 300 godina stvarali od legendarnog fra Pavla Vučkovića do danas je itekako vrijedno. Puno se toga pokazalo dobrim i to s poštovanjem treba čuvati i zadržati i u ovom jubileju posebno proslaviti.
 
-Sretni smo i ponosni što javnosti možemo znanstveno dokazati i pokazati to da nije bilo štovanja Čudotvorne Gospe Sinjske i fratara, odnosno samostana u Sinju, vjerojatno se ne bi sačuvao kontinuitet pa ni održavanja Alke. Posebno se radujem što su se oko ove manifestacije zajednički okupili uz Franjevački samostan Gospe Sinjske i Alkarsko društvo svi gradovi i općine Cetinske krajine, jer se u 50-godišnjem razdoblju komunizma Alka pokušala prisvojiti i odvojiti od bilo kakva vjerskog sadržaja, a u službenoj komunikaciji Gospina uloga u pobjedi nad Turcima uglavnom se prešućivala, iako su Gospa i franjevački samostan u Sinju, kao glavni kohezijski čimbenici, sačuvali kontinuitet slavlja do dana današnjega.  Da bi Čudotvorna Gospa Sinjska i Alka ostale izravno vezane uz slavnu pobjedu i sačuvale svoju izvornu povezujuću snagu, koju su nekoć imale, trudili smo se da se, slaveći ovaj časni 300. jubilej slavne pobjede pod Sinjem, pod zaštitom te iste Gospe, zajedno zagledamo u zajedničku nam baštinu iz koje smo ponikli, baštinu koja nas je obilježila. Slaveći ovu 300. obljetnicu „laetamur iis quae recordamur“- kako veli Ciceron - veselimo se onome čega se sjećamo.Veselimo se jer velike uspomene čine narode velikima, kazao je fra Josip Grbavac ravnatelj Franjevačke gimnazije i predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodnog znanstvenog skupa.
 
Vanjska proslava jubilarne 300. Sinjske Alke održat će se 9. kolovoza pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar Kitarović, a na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza točno na dan te slavne pobjede nad Turcima pod Sinjem 1715. godine  proslava će se održati svečanom procesijom i svetom Misom koju će kao papin delegat predvoditi uzoriti kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup.
 

Nives Matijević