U Splitu održan međunarodni znanstveni skupa Hrvatska – put prema teritorijalnoj cjelovitosti

 
 
Povodom obilježavanja 20. obljetnice vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja, zajedničkim snagama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Hrvatskog-memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata te Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, proizašao je međunarodni znanstveni skup „Hrvatska – put prema teritorijalnoj cjelovitosti“ koji se održao 26. lipnja 2015. u dvorani Franjevačkog klerikata u Splitu (Filozofski fakultet).
 
Znanstveni skup namijenjen je istraživačima povijesnih i geografskih aspekata Domovinskog rata u vrijeme vojno-redarstvenih i oslobodilačkih operacija Domovinskog rata u svrhu razmjene rezultata istraživanja. Prezentacijom različitih aspekata pristupa istraživanju rata u trenutku stvaranja Republike Hrvatske i oslobađanja okupiranih područja, želja je unaprijediti i omogućiti interdisciplinarni pristup temama suvremene povijesti i geografije, politologije, sociologije ali i drugih znanstvenih područja i dobiti cjelovitiju sliku hrvatskog puta prema teritorijalnoj cjelovitosti. Nedvojbeno možemo govoriti o prekretnici naše povijesti kada su u proljeće 1990. godine u Hrvatskoj u slobodnim višestranačkim izborima snage demokracije odnijele pobjedu i kad se po provedenome referendumu o hrvatskoj samostalnosti održanome 19. svibnja 1991. godine čak 94,17 % građana izjasnilo za Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj. Međutim, stvaranje države bio je dugotrajan i mukotrpan put, otežan nametnutim ratom od strane višestruko nadmoćnoga agresora.
 
Tijekom četverogodišnjeg ratnog razdoblja, Republika Hrvatska je međunarodno priznata i postala je članicom UN-a. No, valja se prisjetiti da je četvrtina njezinog teritorija bila okupirana. Ponovno uspostavljanje teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske je, nakon međunarodnog priznanja Hrvatske u siječnju 1992. godine, bio najvažniji cilj hrvatskog vodstva. Tek je vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja u proljeće i ljeto 1995. godine najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija oslobođen, da bi preostali dio – Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem – mirnom reintegracijom bio vraćen svojoj matici 1998. godine.
 
Vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja postale su sinonimom za oslobađanje Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, dok je operacija Oluja, usto, na simboličan način označila kraj rata. Profesionalno izvedene vojno-policijske akcije nesumnjivo su pokazale visoku razinu stručnosti i sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske. Oluja je plod neuspjelih političkih pregovora Republike Hrvatske sa srpskim pobunjenicima, tromosti i neučinkovitosti međunarodne zajednice, ali i brojnih sinkroniziranih napora hrvatske vojske i hrvatskog državnog vrha u provođenju ograničenih vojnih akcija, poput Maslenice, Zime 94, Skok 1, Skok 2i Ljeto 95. Nadalje je važno napomenuti da je Oluja ujedno rezultat vojno-političke suradnje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Oslobodilačka operacija Oluja je, međutim, i nakon dvadeset godina predmetom aktualnih kontroverzija ne samo na području historiografije, nego i u politici, medijima, publicistici pa i u svakodnevnom životu. Brojna politička, pravna i društvena pitanja vezana uz ovu tematiku utječu na pojedince i skupine čiji su životi na razne načine bili zahvaćeni navedenim zbivanjima, a valja spomenuti i pokušaje kriminalizacije Oluje i njezinih glavnih aktera optuženih za „Udruženi zločinački pothvat“ od strane međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu.
 
Zadaća znanstvenika je, s vremenskim odmakom od dvadesetak godina od ratnih zbivanja, istraživati složeni splet okolnosti s kojima su se suočavali politički i vojni akteri na domaćem, međunarodnom i vojnom planu, a unutar kojih se vodila bitka za hrvatsku državu i postizanje njezine teritorijalne cjelovitosti.
 

Nives Matijević