Njemačko-turski odnosi na kušnji zbog Rezolucije o genocidu nad Armencima

 
 
Turska se već godinama bori protiv međunarodnog priznanja genocida nad Armencima. Planirana rezolucija Bundestaga o Armeniji veliki je kamen spoticanja. Usred prijepora oko ukidanja viza turskim građanima i tursko-europskog sporazuma o izbjeglicama, odnosi Turske i Njemačke uskoro će biti na novoj kušnji. Promatrači u Turskoj očekuju da će Ankara žestoko reagirati na rezoluciju Bundestaga o progonu i uništenju Armenaca u Osmanskom Carstvu, koja će biti donesena 2. lipnja. Bivša turska ministrica za Europu Beridl Dedeolu izjavila je za Tagesspiegel da bi to moglo oslabiti poziciju Angele Merkel u odnosu s Turskom.
http://asbarez.com/wp-content/uploads/2016/03/Deutscher_Bundestag.jpg
Turska se već godinama prosvjedima i diplomatskim pritiskom bori protiv međunarodnog priznanja genocida nad Armencima u Prvom svjetskom ratu. Ankara zastupa tezu da je smrt više stotina tisuća pripadnika armenske i drugih nemuslimanskih manjima u vremenu između 1915. i 1917. tragedija, ali da nije genocid. S druge strane, Armenija i veliki dio međunarodnih istraživača smatraju da je riječ o genocidu. Do sada je genocid nad Armencima priznalo više od dvadeset zemalja.
 
U Bundestagu Unija, SPD i Zeleni planiraju održati glasovanje o rezoluciju pod naslovom „Sjećanje i spomen na genocid nad Armencima i drugim kršćanskim manjinama prije 101 godinu“. Turski veleposlanik u Berlinu Hüseyin Karslioglu u razgovoru za Rheinische Post postavio je pitanje kako Njemačka odlukom Bundestaga misli pridonijeti pomirenju između Turaka i Armenaca.
 
Turska redovito vrlo žestoko reagira na optužbe za genocid. Protivljenje rezoluciji sve je izraženije i u samoj Turskoj. Jedna turska udruga koja se angažira na sprječavanju priznanja genocida nad Armencima upozorava da bi moglo doći do narušavanja njemačko-turskih odnosa. „Planirana rezolucija daje krila onima koji profitiraju od OdnosiPrijepor između Ankare i Berlina očekuje i bivša turska ministrica za Europu Dedeoglu. Ona je u Istanbulu izjavila za Tagesspiegel da ne očekuje dugotrajne negativne posljedice kao što su ekonomske sankcije jer je posrijedi pak samo neobvezujuća rezolucija, ali smatra da svakako očekuje simbolične geste kao što su žestoki prosvjedi Ankare. „To će Merkel dovesti u težak položaj u odnosu s Turskom“, zaključila je Dedeoglu.laži“, stoji u otvorenom pismu Udruge za borbu protiv neutemeljenih optužbi za genocid“.

 

„Turska nacija zabrinuto prati aktualni razvoj. Prihvaćenje rezolucije bila bi „povijesna greška“ te bi mogla oslabiti njemačko-turske odnose upravo u trenutku kada te dvije zemlje usko surađuju u cilju svladavanja izbjegličke krize.“ Ta je organizacija pozvala Turke da prosvjedno pismo objavljeno na njenoj internetskoj stranici pošalju njemačkim strankama te je navela njihove elektroničke adrese. Prijepor između Ankare i Berlina očekuje i bivša turska ministrica za Europu Dedeoglu. Ona je u Istanbulu izjavila za Tagesspiegel da ne očekuje dugotrajne negativne posljedice kao što su ekonomske sankcije jer je posrijedi ipak samo neobvezujuća rezolucija, ali smatra da svakako očekuje simbolične geste kao što su žestoki prosvjedi Ankare. „To će Merkel dovesti u težak položaj u odnosu s Turskom“, zaključila je Dedeoglu.
 
Vezano za očekivane prosvjede Ankare njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier (SPD) izjavio je za ovaj list: „Nadam se da rezolucija neće narušiti njemačko-turske odnose i da ćemo i dalje dobro surađivati. Njemačka će se i dalje zauzimati za pomirenje i međusobno razumijevanje Turske i Armenije.“ Kao primjer za to Steinmeier je naveo prekogranične projekte za susrete između Armenaca i Turaka.
 
Prije pet godina Turska je privremeno opozvala svog veleposlanika iz Francuske nakon što je pariška Nacionalna skupština donijela zakon o kažnjavanju poricanja genocida. Prošle godine Ankara je i veleposlanika u Vatikanu pozvala na konzultacije iz razloga što je Papa Franjo masakr nad Armencima nazvao prvim genocidom 20. stoljeća. U međuvremenu su se oba veleposlanika vratila na svoja mjesta.
 

Thomas Seibert, Der Tagesspiegel, www.hkv.hr