Get Adobe Flash player

Drugo otkrivanje spomenika u Omišu

 
 
Pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Hrvatskog državnog sabora akademika Željka Reinera 18. lipnja je u Omišu, na Priku, u blizini starohrvatske crkve Sv. Petra svečano otkriven spomenik Antunu pl. Mihanoviću, hrvatskom domoljubu, pjesniku Hrvatske himne "Lijepa naša domovino“ i začetniku Hrvatskog preporoda. Spomenik je djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića. Sama svečanost "oblikovana" je u preporodnom duhu (koji nam je danas ponovno potreban!), a Hrvatska himna simbolično je izvedena tri puta.
Antun Mihanović je rođen u Zagrebu, 1796. Godine, a preminuo u Novim Dvorima kraj Klanjca, 1861. godine. Hrvatski je domoljub, slavist, teoretičar, pjesnik, filozof, diplomat i političar. Temeljna Mihanovićeva misao glasi: nema napretka narodu koji se u javnim poslovima ne služi vlastitim jezikom te je hrvatski jezik temelj općeg narodnog napretka. „Hrvatski jezik treba uvesti u naše škole da se u njemu mladi naraštaji odgajaju, treba ga uvesti u javne i državne poslove što će mu uvećati ugled i pomoći da se izgrađuje kao ostali  europski jezici“. Uz to valja istaći da je u slavistici Mihanović poznat po otkriću i sakupljanju pisanih spomenika rane slavenske pismenosti, izuzetno značajnih za proučavanje staroslavenske pismenosti. To su rukopisi: glagoljički zapisi Zografsko evanđelje iz kraja 10. st. i Mihanovićev odlomak Apostola iz 12 st., te Zbirke ćiriličnih rukopisa. U Veneciji je 1818. godine pronašao jedan od rukopisa Gundulićeva Osmana te je objavio proglas u kojemu nastoji javnost potaknuti na izdavanje toga djela shvačajući važnost temelja hrvatskog književnog jezika u bogatoj dzbrovačkoj književnosti. Iako je pisao i ljubavne pjesme, Mihanoić je neprolaznu slavu stekao pjesmom „Hrvatska domovina“ objavljenom 1983…, koja je krajem 19. Stoljeća postala hrvatska himna. Godine 1846. ju je uglazbio Josip Runjanin. U uporabu je kao nacionalna himna ušla 1860-ih i od tada se počela javno izvoditi u svečanim prigodama. Iako se gotovo neprekidno doživljavala kao nacionalna himna i izvodila u svečanim prigodama, služeni status državne himne dobila je istom u Ustavu iz 1974., a to je potvrđeno i Ustavom Republike Hrvatske 1990. godine.
 
Na svečanosti su govorili gradonačelnik Omiša IvanKovačić, Zlatko Ževrnja, Župan Splitsko-dalmatinske županije koja je skupa s autorom darovala spomenik Gradu Omiša, akademici Radoslav Tomić i u ime književnika Jaška Fiamengo, te likovni kritičar Milan Bešlić, autor Kuzma Kovačić, i izaslanik pokrovitelja Potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora Ante Sanader. Nakon govora spomenik su uz nastup sopranistice Marije Buzdovačić i harfistice Lovorke Begović koje su otpjevale Hrvatsku himnu, svečano, pred okupljenim radosnim mnoštvom Kuzma Kovačić i Ante Sanader otkrili uz zvukove starih i novih budnica spomenik te podsjetili na potrebu življenja toga duha i u ovo naše vrijeme. Uz kip stajala je počasna straža Družbe "Braća hrvatskoga zmaja" i živi vijenac djevojčica u bijelim haljinama s trobojnicama - živi simbol domovine - koje su u dirljivom prizoru otkriveni spomenik posipale cvjetnim laticama.
 
Potom je generalni vikar Splitsko makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović blagoslovio sve nazočne i vrijedni kulturni znamen hrvatskog nacionalnog bića, znak našeg zajedništva. Neposredno nakon što je spomenik otkriven, autor Kuzma Kovačić obraćajući se uzvanicima i nazočnim je između ostalog kazao: „U ovom svečanom času otkrivanja Spomenika pjesniku Hrvatske himne i začetniku Hrvatskog narodnog preporoda Antunu pl. Mihanoviću, s nama ovdje okupljenima raduje se čitava Hrvatska i sav hrvatski narod diljem domovine i svijeta. Toliko je i moje srce ispunjeno radošću i zahvalnošću što mi je u ime svih Hrvata pripala čast oblikovati ovaj kip – simbol hrvatstva, spomenik čovjeku čije riječi izgovaramo i pjevamo kad Majci domovini iskazujemo našu sinovsku ljubav. Riječi „Lijepe naše“ tako su lijepe i istinite da nam se čini kao da dolaze iz drevnih vremena, da su ih pjevali još hrvatski kraljevi i klicali naši branitelji kroz sva stoljeća, davno prije nego li su bile napisane. Tom istom ljubavlju ponovo je stvorena pod sigurnim vodstvom dr. Franje Tuđmana i žrtvom branitelja obranjena u Domovinskom ratu samostalna, slobodna hrvatska država…“, te na kraju dodao kako smo zaslužnim za slobodu koju imamo, dužni uvijek biti zahvalni.
 
Podsjetimo Spomenik je postavljen prvi put u Gatima ponad Omiša 2004., ukraden pod čudnim okolnostima i nikad nije pronađen, kao što nisu ni autori splitske „svastike“ još ni do danas pronađeni. Odliven je novi brončani kip koji će sad stajati u Omišu, na Priku, Spomenik je oblikovan kao stojeća figura, u odjeći hrvatskoga preporodnog doba 19. stoljeća, sa svitkom u ruci kao atributom pjesnika i simbolom riječi S simbolom Hrvatske himne. Modeliran je sugestivnim širokim plohama, suvremenim kiparskim osjećanjem jedinstva tvoriva i forme - portretirajući pjesnikov lik i osobnost. Brončani kip visok je 220 cm, postavljen na 170 cm visoko postolje izrađeno od kamena "zeleni jadran". Smješten je na travnjaku u malom gaju, "trokutu zelenila" na ulazu u Omiš sa Poljičke strane, u hladovini velikoga brijesta, među cvijećem. U pozadini sure su Omiške stijene, a pred njim Jadransko more - simbolično, čitava lijepa Hrvatska.
 

Ivica Luetić

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1052 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević