Get Adobe Flash player

Ideja hrvatskoga narodnog preporoda

 
 
Zahtijevanja naroda, popis zahtjeva upućenih kralju Ferdinandu I. Habsburškomu, koji su bili prihvaćeni na Velikoj narodnoj skupštini u dvorani Narodnoga doma u Zagrebu 25. III. 1848., a oblikovani pod utjecajem ideja hrvatskoga narodnoga preporoda i revolucionarnih previranja diljem Europe. Njihovu je osnovu činio politički program Narodne stranke, naslovljen Želje naroda, formuliran 22. II. 1848.
https://image.slidesharecdn.com/banjelacic-150318051737-conversion-gate01/95/ban-jelacic-2-638.jpg?cb=1426655930
Zahtijevanja naroda sadržavala su 30 točaka. U njima se, pošto je u preambuli izražena želja za zadržavanjem zajedničkoga državnopravnoga okvira s Ugarskom, na temelju ravnopravnosti dvaju naroda te u sastavu cjelovite Habsburške Monarhije, zahtijevalo imenovanje J. Jelačića hrvatskim banom i teritorijalno jedinstvo Hrvatske, napose pripajanje Dalmacije i Vojne krajine. Istaknuta su načela slobode, jednakosti i ravnopravnosti (sloboda tiska i vjere, pravo okupljanja, jednakost pred sudovima, jednakost u opterećenjima, pretvaranje staleškoga sabora u građanski sabor). Ujedno se tražilo ukidanje kmetstva, osnutak narodne banke i narodne vojske, izravno i redovno sazivanje Sabora te osnutak nezavisne i Saboru odgovorne vlade te službena uporaba hrvatskog jezika i osnutak sveučilišta. Na kraju je bio pridodan zahtjev za ukidanjem celibata i uvođenjem narodnog jezika u crkve. Iako je kralj prihvatio samo zahtjev za sazivanjem Sabora i imenovanjem Jelačića za hrvatskoga bana, Zahtijevanja naroda, zasnovana na liberalnim i demokratskim načelima, otvorila su put prema stvaranju modernoga hrvatskoga građanskoga društva.
 
"Zahtijevanja naroda" - početak modernog Sabora
 
Zasjedanje „Narodne skupštine“ 25. ožujka 1848. godine u dvorani Narodnog doma u Zagrebu, kao posljedica ilirskog pokreta i društvenih prevrata diljem Europe polovinom 19. stoljeća, smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Zasjedanje je važno zato što su prvi put na zasjedanju sudjelovali svi društveni slojevi koji su predstavljali Trojednu Kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Osim pripadnika raznih stališa (kao isključivo do tada) zasjedanju su prisustvovali i zagrebački narodnjaci, studenti Pravoslovne akademije te pitomci biskupskog sjemeništa. Značenje zasjedanja je i u prihvaćanju dokumenta „Zahtijevanja naroda“.
 
Dokument se sastoji od 30 točaka, a njime se zahtijevao izbor Josipa Jelačića Bužimskog za hrvatskoga bana, što brže sazivanje sabora, pripojenje Dalmacije i Vojne krajine Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od Ugarske glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i kmetstva. "Zahtijevanja naroda" bila su, u stvari, politički program Narodne stranke. Da bi se s njim upoznao što veći broj ljudi, tiskan je u obliku letka u nakladi od 15 000 primjeraka (jedan dio i na njemačkom jeziku). Te je zahtjeve i neposredno 29. ožujka 1848. godine posebna hrvatska delegacija na čelu s Ljudevitom Gajem predala caru (kralju) u Beču.
 
"Zahtijevanja naroda" - početak modernog Sabora
 
Zasjedanje „Narodne skupštine“ 25. ožujka 1848. godine u dvorani Narodnog doma u Zagrebu, kao posljedica ilirskog pokreta i društvenih prevrata diljem Europe polovinom 19. stoljeća, smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Zasjedanje je važno zato što su prvi put na zasjedanju sudjelovali svi društveni slojevi koji su predstavljali Trojednu Kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Osim pripadnika raznih staleža (kao isključivo do tada) zasjedanju su prisustvovali i zagrebački narodnjaci, studenti Pravoslovne akademije te pitomci biskupskog sjemeništa. Značenje zasjedanja je i u prihvaćanju dokumenta „Zahtijevanja naroda“.
Dokument se sastoji od 30 točaka, a njime se zahtijevao izbor Josipa Jelačića Bužimskog za hrvatskoga bana, što brže sazivanje sabora, pripojenje Dalmacije i Vojne krajine Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od Ugarske glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i kmetstva.
"Zahtijevanja naroda" bila su, u stvari, politički program Narodne stranke. Da bi se s njim upoznao što veći broj ljudi, tiskan je u obliku letka u nakladi od 15 000 primjeraka (jedan dio i na njemačkom jeziku). Te je zahtjeve i neposredno 29. ožujka 1848. godine posebna hrvatska delegacija na čelu s Ljudevitom Gajem predala caru (kralju) u Beču.(v.h.)

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

A. Plenković ne bi nikada zabranio dolazak A. Vulina u Hrvatsku da nije u problemima zbog Istanbulske konvencije. Slažete li se?

Utorak, 24/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 883 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević