Get Adobe Flash player

Split dotiče čak šesnaest parobrodarskih pruga!

 
 
Godine 1889. (samo stotinu godina poslije pada Bastille!) Split je brojio 15.500 stanovnika. Općina se nalazila već sedmu godinu u rukama hrvatskih narodnjaka, ali se još uvijek nije bila oporavila od dugova i financijskih tereta koje joj je nanijela kampanilistička i hazarderska uprava bivšeg autonomaškog gradonačelnika Bajamontija. Gradje završavao s posljednjim težačkim kućicama Veloga Varoša, Dobroga, Manuša i Lučca. U dnu školjke luke, koju već zatvara lukobran, naziru se zidine Lazareta, visoki zvonik Sv. Petra, slikovito pročelje Dioklecijanove palače te skladni niz kamenitih trokatnica. Lijepi, ali dotrajali romanički zvonik Sv. Duje koji se obnavlja, već petu godinu skriva divovska skela natkrita prostranim krovom (tako će ostati punih 26 godina!) U najstarijem dijelu luke, podno Dioklecijanove palače, stacioniraju puljiški trabakuli, zapravo prodavaonice voća, sočivica, keramike te po koji čozotski ribarski bragoc. Na malom Mletačkom gatu postavljena su dva kandelabra s lučkim svjetlima. Zgrada Lučke kapetanije još nije sagrađena. Zapadni dio luke, podno nepošumljenoga Marjana 'krase' postrojenja tvornice cementnih proizvoda Gilardi Bettiza. Na istoku je blatnjava tzv. Nova obala nastala nasipanjem zemlje iz željezničkog usjeka. Na prostoru Zlodrine poljane podignuta je prva željeznička postaja, a pred njom, bliže k moru, prizemnica Kavane u luci s velikom ostakljenom verandom. U samom kutu, podno poluotočića Bačvice (danas Katalinića brig), niknula je prva velika stambena zgrada obitelji Katalinić s prostranim vinarskim podrumom.
http://www.gkmm.hr/kaleidoskop_img/kavana-na-novoj-obali.jpg
Otkako je dovršen lukobran, promet u luci raste iz dana u dan. Dok manji brodovi (bracere, bragoci, gaete, golete, leuti, logeri, peligi) pristaju uz obalu, oni veći (brikovi, barkovi, brigantini, nave, škuneri te drveni i željezni parobrodi na vijak ili kotače) ostaju razasuti na sidrištima. Kamenih gatova na istočnoj obali još nema. Postoji samo manji drveni pristan. U luci je i osam velikih plutača za privez. Dnevno se tu zatekne do dvadesetak velikih brodova što otežava manevriranje, pa često dolazi do manjih oštećenja. Naročito je opasno kad zapuše “donji vitar”. Najviše se rukuje s vinskim bačvama. Split dotiče čak šesnaest parobrodarskih pruga!
 
Devet ih je Lloydovih: Dalmacija – Albanija – Krf; Dalmacija – Albanija – Preveza; brze: Trst – Kotor  i Rijeka – Kotor; trgovačke: Rijeka – Kotor – Trst – Split – Metković; Rijeka – Split – Metković;  Split – Metković;  Split -– Brač -–  Jelsa.
Četiri tvrtke Rismondo: Trst - Split – Metković; Split - Metković  i Split - Brač - Jelsa (dva puta tjedno).
Po jedna tvrtke Švrljuga: Rijeka – Split – Metković – Gruž; tvrtke Chiarini: Trst – Split – Metković;  Dubrovačkog konzorcija: Trst – Split – Dubrovnik – Bari.   U osnutku je i nova viška tvrtka koja će povezivati Split sa srednjodalmatinskim otocima.
 
Osim toga u talijanskom parlamentu upravo se raspravljalo o uvođenju dviju trans-jadranskih pruga u polasku iz Venecije i Barija.  Posade raznih zastava daju Splitu pečat međunarodnog pristaništa. Dok kapetani i časnici sjede po kavanama, mornari navraćaju u brojne krčme i konobe. Cvijeta proizvodnja konopa (gomena, lancana, traine, arganela, grativa za jedra). Konopari su najbrojnija zanatska struka u gradu.
 
Baš u lipnju godine 1889. poduzetni je kavanar Tocigl  organizirao prve izlete za biševsku Modru špilju za koju se pročulo po cijeloj Europi otkako ju je  u bečkom Neue Freie Presse predstavio oceanolog i slikar barun Eugene de Ransonnet. Iz promičbena letka saznajemo sve pojedinosti. Polazak iz Splita je u 6 sati parobrodom prve klase Psyche, a povratak u 18 sati. Zadržavanje na Visu od 12 do 15.30 sati, Putovanje, ulaz u Modru špilju i ručak a table d'hotel ukupno stoji 5,50 fiorina. Na palubi broda svira orkestar, a tijekom plovidbe serviraju se hladna jela, pića, vino, pivo, sladoled. U prvom izletu sudjelovalo je stotinu Splićana. Izletnici su bili oduševljeni ljepotom Modre špilje i ugodnostima plovidbe. Budući da su svoje doživljaje prepričavali  prijateljima i znancima, iduće je nedjelje broj zainteresiranih izletnika naglo porastao, pak je osim Psyche za Biševo plovio i parobrod Dinara tvrtke Rismondo. Ista je tvrtka svojim parobrodima Dinara i Eco priređivala i redovite nedjeljne  izlete po Kaštelanskom zaljevu uz obilazak pojedinih Kaštela i Trogira ili duž Poljičkog i Makarskog primorja.
 

Frano Baras

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Utorak, 11/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1002 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević