Get Adobe Flash player

Crkva sv. Petrosa i Pogosa u Černivcima

 
 
Armenska crkva sv. Petrosa i Pogosa (sv. Petra i Pavla) nalazi se u Černivcima, u zapadnoukrajinskom gradu na desnoj obali rijeke Prut. Izgradnja crkve počela je 1869. god., a završena je i blagoslovljena u listopadu 1875. Projekt crkve je izradio poznati češki arhitekt, dobročinitelj Josef Hlavka (1831. - 1908.). Crkva je pripadala Armenskoj katoličkoj crkvi nakon sklopljene unije s Apostolskom Stolicom.
http://groupshostels.com/sites/default/files/field/image/llllllllllllllllllllllllllllllllll.jpg
Armenska crkva sv. Petrosa i Pogosa je izgrađena u cilju nacionalnoga jedinstva armenskoga iseljeništva u Černivcima. Postojala je župna škola. Crkva sv. Petrosa i Pogosa posjeduje orgulje i ima izvrsnu akustiku pa su zbog toga tu održavani koncerti vokalne glazbe. Crkvu nakon 1944. zatvaraju, a Armenci-katolici napuštaju grad. Crkvenu imovinu daju na raspolaganje različitim gradskim organizacijama. Neko vrijeme crkvu su koristili kao skladište, a zatim ju pokušali sačuvati kao spomenik gradske arhitekture.
 
U arhitekturi su se isprepletala počela romanskoga i gotičkoga stila, a također i ukrajinskoga baroka. U unutarnjem dijelu postoji zidno slikarstvo i kipovi. U svojem planu crkva pokazuje latinski križ. Središnji ulaz ima trostranu izbočinu, a oltar polukružnu oblost. Fasada završava dvama tornjevima zvonicima.
 
Godine 1986. zgrada crkve se je počela koristiti kao dvorana orguljaške glazbe. Tu su ugrađene velike orgulje češke tvrtke “Rieger-Kloss” i održavaju se koncerti orguljaške glazbe ukrajinskih i inozemnih izvođača. Crkvu su ponovno obnovili 1988. god. Počelo se održavati bogoslužje prema obredima Armenske apostolske crkve.
 

Artur Bagdasarov, www.hkv.hr

Održana sjednica Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 20. srpnja održana je sjednica Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke kojem je na čelu predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić. Sigetska bitka koja se odigrala 7. rujna 1566. nakon što su malobrojni branitelji tvrđave Siget u Mađarskoj, uglavnom Hrvati, pod vodstvom bivšeg hrvatskog bana Nikole Šubića Zrinskog mjesec dana odolijevali opsadi osmanske vojske pod zapovjedništvom sultana Sulejmana Veličanstvenog jedan je od najznačajnijih događaja u povijesti Hrvatske, Mađarske i Europe. Zaustavljanje moćne osmanske vojske na putu prema Beču bio je prijelomni trenutak za zapadnu kulturu i civilizaciju koji je promijenio tok povijesti za nekoliko sljedećih stoljeća, dok je Nikolu Šubića Zrinskog njegova junačka pogibija pretvorila u hrvatskog i mađarskog nacionalnog junaka koji simbolizira junaštvo, požrtvovnost i domoljublje.
http://szigethvar.hu/files/zrinyi%20miklos%20tarnokmester.jpg

Nikola Šubić Zrinski

 

Na sjednici su bili i pomoćnica ministra kulture dr. sc. Iva Hraste Sočo, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin, međimurski župan Matija Posavec, zamjenik sisačko-moslavačkog župana Marin Piletić, predstavnik Matice hrvatske akademik Josip Bratulić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, predsjednik Hrvatskog muzikološkog društva akademik Stanislav Tuksar, voditelj Odsjeka za povijest HAZU akademik Tomislav Raukar, upravitelj Odsjeka dr. sc. Damir Karbić, predsjednica Povjerenstva za spomenike, skulpture, spomen-ploče i sakralna obilježja Gradske skupštine Grada Zagreba dr. sc. Ana Stavljenić Rukavina, predstavnik  Družbe „Braća hrvatskog zmaja“ prof. dr. sc. Đuro Deželić, ravnatelj Zavičajnog muzeja Ozalj Stjepan Bezjak te inicijator proslave dr. sc. Vladimir Lončarević.
 
Povjerenstvo djeluje od lipnja 2015. i u pripremi obilježavanja ovog značajnog jubileja blisko surađuje s hrvatskim veleposlanstvom u Mađarskoj, mađarskim veleposlanstvom u Hrvatskoj i Mađarskim kulturnim centrom u Zagrebu, kao i sa Spomen-odborom „Zrínyi Miklós“ koji koordinira proslave planirane u Mađarskoj.
Na poticaj Povjerenstva Hrvatski je sabor jednoglasno 2016. proglasio Spomen-godinom Nikole Šubića Zrinskog, a članovi Povjerenstva izrazili su zadovoljstvo dosadašnjim tijekom obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke.moslavačka županija u rujnu će organizirati stručne skupove u Hrvatskoj Kostajnici s temom Zrinski u hrvatskoj povijesti i Zrinski u hrvatskoj književnosti za nastavnike povijesti i hrvatskog jezika. Organizirat će se i dvije  likovne  kolonije  na  temu  obitelji  Zrinski  i Nikole Šubića Zrinskog u Zrinu i Gvozdanskom, izložbe  u Hrvatskoj Kostajnici i Glini o  uspostavi  i  funkcioniranju Vojne   krajine   te   ulozi   Zrinskih   u   stvaranju   obrambenog   sustava   protiv   Osmanlija, u Sisku će se promovirati roman Bitka Alena Samboleca, a u planu su i prigodna sportska događanja.
 
U čast Zrinskog u rujnu će se postaviti i spomen-ploče u njegovom rodnom Zrinu i u Čakovcu. U Muzeju Međimurja u Čakovcu 16. rujna će se otvoriti izložba o Sigetskoj bitci na kojoj će po prvi put biti izloženi kaciga i sablja Nikole Šubića Zrinskog koji se čuvaju u Beču. U sklopu obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke, HNK Zagreb je na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu 12. srpnja izveo operu Nikola Šubić Zrinjski Ivana Zajca, a dijelove opere 29. travnja u Starom gradu Zrinskih u Čakovcu. Operu će 18. rujna u Budimpešti izvesti HNK Osijek, dok će se 16. rujna u Osijeku izvesti mađarski rock mjuzikl Zrínyi.
 

Marijan Lipovac

Samostan je građen od XI. do XIII. stoljeća

 
 
Samostanski kompleks Hagarcin iz 10. - 13. st. se nalazi 110 km od Erevana, glavnoga grada Armenije. Samostan je smješten na području državne branjevine Diližan.
http://www.top.turystyka.pl/res/zdj/Armenia/30-Hagarcin/Hagarcin-024.jpg
Diližan je grad u sjevernoj Tavuškoj pokrajini, jedno od najpoznatijih odmarališta u Armeniji. Okružen je gorskim grebenima Maloga Kavkaza s bogatom i slikovitom prirodom. Ima status nacionalnoga parka. Mještani običavaju reći: Kad bi Gospodin blagoizvolio bar jednom posjetiti Armeniju, da bi ga pozvali upravo u Diližan. U gradu su živjeli i žive poznati skladatelji, umjetnici, redatelji i znanstvenici. Grad je izgrađen u starom armenskom stilu sa zanatskim radionicama, galerijom i muzejem. U Diližanu postoji punionica mineralne vode "Diližan". Grad Diližan je u Armeniji poznat i po mliječnim proizvodima.
 
Diližan ima bogatu kulturno-povijesnu baštinu. Tijekom iskopavanja u gradu i njegovoj okolini otkriveni su povijesni i arhitekturni spomenici (1. tusućljeće pr. Kr. - 12./13. st. po Kr.). Otkriveni su brojni stari predmeti od bronce: bodeži, bokali, oklopi, naušnice koji su pak pohranjeni u etnografskom muzeju.
 
Samostan Hagarcin smješten je 18 km od grada Diližana u šumskoj dolini Idževanskoga gorskoga grebena. Samostan je izgrađen u 11. - 13. st. većinom pod pokroviteljstvom dinastije Bagratunija. Samostanski kompleks se sastoji od triju crkvenih zgrada, dvaju predvorja, blagovaonice (1248.), dviju kapelica, grobnice i nadgrobnih hačkara (kamenih križeva). Najstariji spomenik crkvenoga kompleksa je crkva sv. Grgura Prosvjetitelja iz 11. st. Glavna samostanska crkva sv. Bogorodice (arm. Surb Astvacacin) izgrađena je 1281. god. U 12. - 13. st. crkvi je dograđeno predvorje. Crkva sv. Stjepana (arm. Surb Stepanosa) izgrađena je 1244. god. i sliči crkvi sv. Bogorodice. U sklopu samostana također se nalazi kraljevska grobnica roda Bagratunija od koje su sačuvane nadgrobne ploče kraljeva Smbata i Gagika. Na području samostana nalazi se nekoliko hačkara.
 
U samostanu je pokopan poznati armenski crkveni djelatnik, pjesnik i glazbenik Hačatur Taroneci (12. st. - oko 1230.). Bio je koncem 12. st. samostanski starješina Hagarcina u kojem je organizirao školu gdje su se osim crkvenih predmeta predavali glazbu i pjevanje. Pojedine crkve su obnovljene 1671. i 1681. god. Koncem 18. st. Hagarcin je bio opljačkan u vrijeme pohoda Mhameda-hana Kadžara (vladao je 1794. - 1797.), a obnovljen je 1901. god. Konačna obnova samostana završena je 2014. god. Posebnu ljepotu samostanu daje okolni kraj: djevičanski čiste šume, duboki klanci, visoke gore i nenapučeni teritotorij koji stvara tajanstveno ozračje.
 

Artur Bagdasarov, www.hkv.hr

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Petak, 19/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1109 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević