Get Adobe Flash player

Današnji turkmenistanski Serdar ranije se nazivao Kizil-Arvat

 
 
Serdar (perz. https://hr.wikipedia.org/wiki/Perzijski_jezikSardar, ranije Kizil-Arvat), grad https://hr.wikipedia.org/wiki/Gradu Turkmenistanu <https://hr.wikipedia.org/wiki/Turkmenistan> odnosno pokrajini Balkan <https://hr.wikipedia.org/wiki/Balkan_wela%C3%BDaty>. Smješten je oko 220 km <https://hr.wikipedia.org/wiki/Km> sjeverozapadno od glavnog grada Ašgabata <https://hr.wikipedia.org/wiki/A%C5%A1gabat>
Od starog vijeka <https://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_vijek> bio je naseljen iranskim plemenima <https://hr.wikipedia.org/wiki/Iranski_narodi> kao što su Dahi <https://hr.wikipedia.org/wiki/Dahi>, a u ranom srednjem vijeku <https://hr.wikipedia.org/wiki/Srednji_vijek> stanovništvo je turcizirano <https://hr.wikipedia.org/wiki/Turkijski_jezici> i danas su većina žitelja Turkmeni <https://hr.wikipedia.org/wiki/Turkmeni>. Suvremeni grad aktivnije se počeo razvijati nakon 1881. <https://hr.wikipedia.org/wiki/1881.> godine kada je izgrađena željeznica <https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljeznica> između Ašgabata <https://hr.wikipedia.org/wiki/A%C5%A1gabat> i Kaspijskog jezera <https://hr.wikipedia.org/wiki/Kaspijsko_jezero>. Prema popisu stanovništva iz1989. <https://hr.wikipedia.org/wiki/1989.> godine u gradu je živjelo 33.388 ljudi.
http://w0.fast-meteo.com/locationmaps/Herat.8.gif
Arvat se zvala i huritska luka u Siriji. Herat je i dandanas veliki grad u Afganistanu.
 

Teo Trostmann

Je li Adolf Hitler do 1984. živio u Argentini?

 
 
Argentinski arheolozi su na privatnom posjedu usred šume 60 km od bilo kakve civilizacije i prvog grada Bariloche pronašli grob Adolfa Hitlera. Imanju je veoma teško prići jer je okružen sa 60 km šume, a jedini prilaz je sa uvale brodom dok vas sa obližnjeg brda pokrivaju promatračnice za stražare. Grob je pronađen 70 m od imanja u šumi, a ukrašen je svastikom, orlom i na njemu piše “OVDJE LEŽI ADOLF HITLER FÜHRER TREĆEG REICHA”.
https://i.ytimg.com/vi/3f4CGFJtmo0/hqdefault.jpg
Arheolozi su predali zahtjev argentinskoj vladi i vlasniku imanja da izvrše ekshumaciju ostataka i uporede Hitlerov DNK. Imanje je bilo u vlasništvu direktora Mercedesa u Argentini koji je ujedno bio i najveći pristalica nacizma. U Argentini je živjelo preko 60.000 nacista od kojih su i neki najokrutniji tvorci logora smrti Trećeg Reicha. Hitler se nije ubio u svom bunkeru u Berlinu, što je potvrđeno i DNK analizom lubanje koja se nalazi u muzeju u Rusiji, a za koju su Rusi tvrdili da pripada Hitleru. Lubanja uopće nije muška nego ženska i najvjerojatnije pripada Evi Braun, Hitlerovoj ljubavi…
 
Ovo otkriće mijenja kompletnu povijest koju su nas u školama učili, a 2014. godine je američki FBI u javnost pustio preko 700 tajnih dokumenata u kojima se vidi da su 20 godina tragali za Hitlerom nakon njegove navodne smrti. Zašto su tragali ako se ubio? Istina je zapravo sljedeća: Nakon što je pobjegao iz svog bunkera u Berlinu, on je podzemnim tunelima došao do aerodroma Thempelton koji je 400 metaraudaljen od njegovog bunkera. To je bilo 7 dana prije njegovog takozvanog ubojstva i zadnji dan prije nego će Rusi zauzeti taj aerodrom. S tog aerodroma je 21. travnja 1945. – 12 zrakoplova poletjelo u nepoznatom pravcu. Jedan od tih zrakoplova stigao je u Galiciju (Španjolsku) koja je bila neutralna zemlja, a kojom je upravljao general Francisco Franco. On je bio Hitlerov prijatelj komu je Njemačka dala milijune maraka.
 
Nakon dolaska u Galiciju, Hitlera je u luci Vigo čekala 62 U-BOAT podmornica. Četiri su prevozile najbitnije ljude Reicha koji su tu stigli s Hitlerom i njihovu imovinu prema Argentini, a ostale su bila podrška. Njihova jedina i zadnja stanica bila su Kanarski otoci, koji pripadaju Španjolskoj. Tu su dopunili zalihe za svoj put prema Argentini. Njemački novac je dat Franciscu Francu da na Kanarskim otocima izgradi podmorničku bazu za koju saveznici nisu znali. Zašto da gradi bazu za podmornice kad Španjolska u to vrijeme nije imala podmornice? To se nitko nikada nije zapitao.
 
Ustvari, 7 kilometara tunela i baza na Kanarskim otocima je bila ispostava za Hitlerove podmornice koje su harale Atlantikom i ujedno mjesto s koga je pobjegao u Argentinu.On je tako prebačen u Argentinu gdje je živio sve do smrti 1984. godine kada je imao 94 godine starosti. On je ispratio mnoge svjetske vladare u grob, a sam je doživio prirodnu smrt slobodan… Čeka se odluka argentinske vlade hoće li dopustiti da se njegov grob ekshumira.
 

http://www.hop.com.hr/2016/09/23/u-argentini-pronaden-grob-adolfa-hitlera-umro-sa-94-godine-2/

Uništene austrougarske fortifikacije

 
 
Austrougarske utvrde Strač, Dvrsnik, Mamula, Prevlaka itd. nisu samo važne kao fortifikacije, nego i kao spomenici ljudskoga umijeća i često vrlo lijepa zdanja. Njihova povijesna priča, zaštita od propadanja i korištenje u turističke svrhe su prioritet. Možda bi se mogli napraviti neki projekti preko EU-a, jer se radi o građevinama na tromeđi Hrvatske, BiH i Crme Gore. Tito je svojedobno vrlo oštetio središnji dio Dvrsnika bojeći se NATO-va desanta na Boku.
http://www.radiodux.me/sites/default/files/2013/07-03-2014-fascinantne-tvrdjave-kakvih-nema-u-svijetu/gorazda5.jpg
Austro-ugarske fortifikacije u Boki – zaboravljena graditeljska baština i nepriznati spomenici kulture. Za turiste one su pravo otkriće, ljubiteljima šetnji po prirodi njihovi pristupni putovi su izuzetno atraktivne hajking-staze, vojni eksperti i danas se dive stručnosti njihovih planera, a arhitekti ostaju fascinirani pred umješnošću njihovih graditelja koji su na vrlo nepristupačna mjesta iznijeli ogromne količine kamena, čelika i betona. Čak ih i ekolozi, usprkos njihovoj osnovnoj namjeni – vođenju rata, doživljavaju kao vrhunski primjer gradnje usklađene s prirodnim okruženjem u koje su doslovno utopljene. One su austrougarske tvrđave građene u hrvatskoj Boki i njezinu zaleđu od četvrtoga desetljeća XIX. stoljeća do početka Prvoga svjetskog rata, a nažalost, jedini koji do sada makar formalno, nisu prepoznali njihovu višestruku vrijednost su najodgovorniji ljudi u našem sustavu kulture koji austrougarskim fortifikacijskim objektima u današnjem bokokotorskom primorju sa izuzetkom nekoliko slučajeva, još nisu dali nikakav zakonski status onoga što ti objekti zapravo jesu – spomenici kulture i jedan od najatraktivnijih dijelova graditeljskog nasljeđa u Crnoj Gori, koja je poslije 1945. dobila bez metka hrvatsku Boku kotorsku.
 
S obzirom na to, fortifikacije koje je od 1838. do 1914. na primorju, pogotovo u zoni Boke kotorske i oko Budve, gradila austrougarska vojska i koje su odoljele svim napadima neprijatelja, zubu vremena i nebrizi, danas kao zakonom formalno nezaštićene, sve teže odoljevaju opustošenju i uništavanju. Uništavaju ih mnogi – počevši od sakupljača sekundarnih sirovina koji ne prezaju od toga da brenerima sjeku teške čelične kupole koje su nekad pokrivale topovske cijevi na austrougarskim tvrđavama, do raznih privatnih i „malo jačih“ graditelja koji sa tih fascinatnih objekata skidaju kamene dijelove, fino tesane pragove, isklesane kamene ili lijevane željezne spiralne stube i slično. Svoj doprinos dali su i razni „nacionalno-oslobodilački“ naboji pa su tako nakon propasti Austro-Ugarskog imperija 1918. godine stradali i neki veliki rezervoari za kišnicu (vodu) kojima su se tvrđave opskrbljivale vodom. Povod da ih raznesu bombom bio je, u finom kamenom mozaiku na dnu rezervoara za vodu urađen portret austro-ugarskog cara Franje Josipa I., što je uzbuđivalo strasti „od terora crno-žute monarhije napaćenih“ i nakon 1918 „oslobođenih“ seljana iz Krivošija i Dragalja. Tako su bombama „presudili“ carevom portretu na dnu rezervoara za kišnicu, nepovratno ga uništivši, a s njime i šansu da u svojim selima narednih desetljeća imaju vodu. Neka od tih sela ni danas nemaju vodovode, a Austro-Ugarska je prije više od 120 godina, pored ostaloga za svoj fortifikacijski sustav u Boki, izgradila i svu infrastrukturu koja se u velikoj mjeri, posebno kada su putovi u pitanju, koristi i dan-danas.
 

http://www.radiodux.me/naslovnica/2876-kroz-boku-fascinantne-tvrdjave-kakvih-nema-u-svijetu

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Ponedjeljak, 21/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1365 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević