Get Adobe Flash player

Svečana akademija u HAZU-u u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke

 
 
Svečanom akademijom u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u srijedu 19. listopada obilježena je 450. obljetnica Sigetske bitke u kojoj su branitelji Sigeta predvođeni Nikolom Šubićem Zrinskim zaustavili moćnu osmansku vojsku na putu prema Beču. Bila je to središnja manifestacija u sklopu Godine Nikole Šubića Zrinskog koju je jedoglasno proglasio Hrvatski sabor na prijedlog Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke kojem je na čelu predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić. On je u svom govoru podsjetio na okolnosti u kojima se dogodila Sigetska bitka, kazavši da se radi o rijetko viđenoj epopeji. „Nikola Šubić Zrinski je nacionalno mobilizirajući mit koji je imao državotvornu ulogu i postao dio hrvatskog identiteta.
I Hrvatska akademija kao čuvar nacionalnog identiteta nalazi se na Trgu Nikole Šubića Zrinskog. Siget je pao, kao što je pao i Vukovar, ali sloboda je ostvarena i to je dokaz da žrtva nikad nije besmislena. Mnogi su davali doprinos izgradnji hrvatske kulture i identiteta, no moramo se sjetiti da svega toga ne bi bilo da nije bilo onih koji su bili spremni dati svoj život, kako prije 450 godina tako i prije 25 godina u Domovinskom ratu“, kazao je akademik Kusić. Podsjetio je na povijesnu važnost velikašnog roda Šubića Zrinskih koji su svojim posjedima objedinili gotovo sve hrvatske krajeve, od Bribira i Zrina do Čakovca, Ozlja, Čabra i Bakra. Govoreći o vezama HAZU s obitelji Šubić Zrinski, spomenuo je da su 1919. upravo u Akademijinoj palači bili izloženi posmrtni ostaci Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana nakon što su preneseni iz Bečkog Novog Mjesta i pokopani u zagrebačkoj katedrali. Istaknuo je i važnost opere Nikola Šubić Zrinjski Ivana Zajca koja iz generacije u generaciju podsjeća na junaštvo Zrinskog i Sigetsku bitku.
Na svečanoj akademiji govorila je i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović koja je zahvalila Akademiji i Povjerenstvu za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke na dostojnom obilježavanju ovog jubileja. Izrazila je nadu da će povijesni doprinos što ga je Nikola Šubić Zrinski utkao u hrvatski nacionalni identitet biti okrunjen podizanjem dostojnog spomenika u Zagrebu, kako bi Godina Nikole Šubića Zrinskog dobila trajan znamen.
 
„Sigetske bitke sjećamo se zbog našeg nacionanog etosa koji sadrži domoljublje koje se bez ostatka stavlja u službu domovine, kao i hrabrost i požrtvovnost. Nikola Šubić Zrinski i sigetski junaci postali su nezaobilazan putokaz u našoj nacionalnoj borbi za slobodu i neovisnost koju smo okrunili pobjedom u Domovinskom ratu. Nikola Šubić Zrinski jedan je od onih velikana koji je uspostavljao kanon hrvatskog domoljublja koje se stoljećima nažalost moralo oslanjati više na oružje nego na druga sredstva nacionalne afirmacije i emancipacije. Stekavši državnu neovisnost ušli smo u mirnija vremena i opstanak na svom povijesnom prostoru prije svega ćemo graditi znanjem i umijećima nadograđajući baštinu koju smo sačuvali unatoč kušnjama kojima smo bili izloženi. Neka današnji junaci budu u svijetu znanja i rada vođeni etikom službe domovini koju je posvjedočio Zrinski, a koja je ugrađena u europsku duhovnu baštinu“, kazala je Predsjednica. Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner podsjetio je na tragičnu sudbinu Zrina, rodnog mjesta Nikole Šubića Zrinskog koji je 1943. spaljen, a nekoliko stotina njegovih stanovnika pobijeno i raseljeljeno, dodavši da je nacionalna obaveza obnoviti život u Zrinu. Načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov naglasio je da današnja hrvatska vojska s punim pravom ima svoje temelje u visokim vojnim i moralnim načelima Nikole Šubića Zrinskoga. „Ovaj hrvatski velikaš u Sigetskoj bitci je pokazao kako se brani dom, čuva vjera i brani domovina“, kazao je Šundov.
 
Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj József Zoltán Magyar istaknuo je da Zrinski simbolizira zajedništvo Hrvatske i Mađarske koje se i danas mogu ponositi junaštvom sigetskih branitelja, dok je predsjednik Međunarodnog povjerenstva za očuvanje i promicanje  povijesne, kulturne, nacionalne i vojničke ostavštine hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana mons. Juraj Kolarić govorio o projektima koje posljednjih godina poduzimaju brojne institucije i udruge.
U sklopu svečane akademije održan i glazbeno-scenski program u kojem je bariton Ljubomir Puškarić uz klavirsku pratnju Darijana Ivezića izveo Ariju pjesnika Frane iz opere Adel i Mara Josipa Hatzea  i Romancu Zrinjskoga iz opere Nikola Šubić Zrinjski, dok su Zagrebački solisti izveli Pintarichianu Borisa Papandopula. Ulomak oproštajnog govora Nikole Šubića Zrinskog sigetskim braniteljima interpretirao je dramski umjetnik Dragan Despot, nacionalni prvak Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
 
Svečanom akademijom ujedno je otvoren i dvodnevni međunarodni znanstveni skup Nikola Šubić Zrinski i Siget 1566. koji organiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Uz hrvatske povjesničare, sudjeluju i povjesničari iz Mađarske, Turske te Bosne i Hercegovine koji će rasvijetliti turbulentno razdoblje druge polovine 16. stoljeća te osobu Nikole Šubića Zrinskog i odjek koji je njegova junačka smrt imala među Hrvatima, Mađarima i drugim narodima.
 

Marijan Lipovac

1040. obljetnica smrti kraljice Jelene i 940. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira

 
 
Povijesna postrojba „Kliški uskoci“ i Udruga studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ u suradnji s povijesnim postrojbama „Vitezovi kralja Zvonimira“ (Knin), „Vitezovi Vranski“ (Pakoštane), „Domagojevi strijelci“ (Vid) te „Tomislavova straža“ (Split) na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, u subotu, 8. listopada, obilježili su dvije velike obljetnice - 1040. obljetnice smrti kraljice Jelene (8. listopada 976.) i 940. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira (8. listopada 1076.) pod nazivom „Krunom hrvatskih vladara“.
Sve je počelo u jutarnjim satima njihovim mimohodom s Gospina otoka u Solinu, gdje se nalaze ostatci crkve Blažene Djevice Marije i crkve Sv. Stjepana koje je u X. stoljeću dala podići kraljica Jelena, zatim je slijedio mimohod uz rijeku Jadro do Šuplje crkve (crkva sv. Petra i Mojsija) u Solinu  gdje je uprizorena krunidba kralja Zvonimira, kojeg je u toj istoj crkvi 8. listopada 1076. okrunio papin izaslanik opat Gebizon. Kraljicu Jelenu uprizorila je 19-godišnja Tereza Palić iz Kistanja, članica udruge "Vitezovi kralja Zvonimira”, a kralja Zvonimira 24-godišnji student Antonio Plazonja iz Splita, član Udruge studenata povijesti “Toma Arhiđakon“.
 
Nakon održanog uprizorenja krunidbe povijesne postrojbe tj. sudioniciuprizorenja uputili su se prema Klisu i kliškoj tvrđavi, drevnom sjedištu starohrvatskih vladara iz dinastije Trpimirovića, gdje su, uz prigodnu okrepu, organizirani sljedeći edukativno-rekreativni program:
Srednjovjekovna kuhinja
Srednjovjekovni zanati
Škola mačevanja i streličarstva
Škola glagoljice
Škola klesarstva
Škola heraldike, s osvrtom na heraldiku gospodara kliške tvrđave kroz povijest te kliških, senjskih i žumberačkih uskočkih obitelji
Izlaganje sudionika kako se na kliškoj tvrđavi snimao serijal „Igre prijestolja“
 
Nakon prigodnog edukativno-rekreativnog programa u nekadašnjem dvoru Trpimirovića završeno je navečer cjelokupno obilježavanje obljetnice smrti kraljice Jelene i krunidbe kralja Zvonimira.Događaj „Krunom hrvatskih vladara“ organiziran je uz potporu sponzora: Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Općine Klis te Turističke zajednice grada Solina kao pokrovitelja.
 

Ivica Luetić

Predstavljen zbornik "Bugarsko-hrvatski politički i kulturni odnosi kroz stoljeća"

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak 3. listopada predstavljen je zbornik radova B'lgaro-h'rvatski političeski i kulturni otnošenija prez vekovete (Bugarsko-hrvatski politički i kulturni odnosi kroz stoljeća) izdan povodom 75. godišnjice rođenja bugarske povjesničarke dr. sc. Rumjane Božilove koji je rezultat višegodišnjeg rada hrvatskih i bugarskih znanstvenika u sklopu zajedničkog projekta Instituta za balkanistiku s Centrom za trakologiju Bugarske akademije znanosti i Odsjeka za povijesne znanosti HAZU-a. Suradnja dviju akademija započela je 1997. upravo zahvaljujući dr. sc. Rumjani Božilovoj koja je tijekom znanstvenih istraživanja u Zagrebu uspostavila prve kontakte i formalne veze između tih institucija. Kao dugogodišnja voditeljica projekta svojim je znanstvenim radom i publikacijama formirala cijelu znanstvenu školu koja je za cilj imala istraživanje i popularizaciju hrvatsko-bugarskih odnosa.
http://info.hazu.hr/upload/Image/slike_stranica/naslovnica/Forum-str-1.jpg
Zbornik se sastoji od tri dijela. Prvi dio posvećen je dr. sc. Rumjani Božilovoj, sjećanjima njezinih suradnika i kolega o počecima zajedničke suradnje te vezama sa zagrebačkim ustanovama i povjesničarima. U drugom dijelu objavljeno je 15 radova sa znanstvenog skupa održanog u lipnju 2012. u Sofiji povodom 100. godišnjice Balkanskog rata, pod nazivom Vojna i mir. Treći dio, Vjera i mir, obuhvaća radove sa znanstvenog skupa održanog u Sofiji u veljači 2015. povodom 200. godišnjice rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Autori radova su bugarski i hrvatski znanstvenici različitih profila koji su u svojim radovima obradili čitav niz kulturno-umjetničkih i jezikoslovnih te političko-religijskih tema.
 
Na predstavljanju je govorio i potpredsjednik HAZU-a akademik Jakša Barbić koji je podsjetio da je Hrvatska akademija 1861. osnovana s južnoslavenskim imenom kako bi obuhvatila i Bugare koji su 1869. osnovali svoju akademiju. Pritom je istaknuo da je prvi predsjednik HAZU-a Franjo Rački napisao Povijest Bugarske, zbog čega mi je u palači Bugarske akademije znanosti podignut spomenik kojeg u Sofiji zbog svojih zasluga za Bugare ima i Strossmayer.
 
Na promociji su govorili i bugarska veleposlanica Tanja Dimitrova i upravitelj Odsjeka za povijesne znanosti HAZU-a dr. sc. Damir Karbić, a zbornik su predstavili urednici dr. sc. Svetozar Eldarov i dr. sc. Irina Ognjanova te dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek i dr. sc. Tihana Luetić.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Petak, 22/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1672 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević