Get Adobe Flash player

Najstrašnije poglavlje njemačke tragedije u Jugoslaviji

 
 
Na Božić 1944. svi muškarci od 18 do 45 godina i sve žene od 18 do 30 godina, kasnije do 35 godina, bili su deportirani. Izbačeni su iz svojih domova i poslani vlakom u stočnim vagonima - Naši djedovi švapskih predaka stoljećima su živjeli u etničkim njemačkim zajednicama okruženim drugim narodima, poput otoka u moru. Bili su daleko od svoje matične zemlje, ali čvrsto su čuvali vlastiti identitet, običaj i jezik. Stoljećima su ostali netaknuti političkim događajima na mjestima svojih izvornih korijena. Za njih je jezik bio jedini identitet.
https://i2.wp.com/kamenjar.com/wp-content/uploads/2018/03/partizani-1944.jpg?w=850&ssl=1
Sve se promijenilo kada su vjetrovi Drugog svjetskog rata proletjeli nad njima, a za nekoliko dana izgubili su sve što su stvarali naraštajima. Nakon bijega iz mjesta svog rođenja, bili su mnogo siromašniji nego kada su njihovi preci stigli tamo prije 250 godina. Tako su još jednom ostali bez svega, još jednom su morali početi ispočetka.
 
Oni koji su uspjeli pobjeći prije nego što je Crvena armija napala podunavske zemlje, bili su sretni. U Austriji i opustošenoj Njemačkoj nisu se susreli s neprijateljstvom, ali nitko nije vjerovao u njihove priče o bogatstvu koje su ostavili. No, od svih poteškoća i genocida nad Nijemcima, najokrutnija i najstrašnija tragedija je sudbina naše izgubljene djece u komunističkoj Jugoslaviji.
 
Danas znamo da je između 40 tisuća i 45 tisuća djece Nijemaca mlađih od 14 godina poslano u Titove logore, a najmanje šest tisuća (13 posto) izgladnjelo je do smrti. Posebno okrutno bilo je brutalno uzimanje djece od majki budući da su gotovo sve mlade žene otpremljene kao ropkinje u Rusiju. Također je dokumentirano kako je više od 20 tisuća djece odvedeno iz tih logora i poslano u sirotišta diljem Jugoslavije.
 
Braća su odvojena, većina djece dobila su slavenska imena i poslana su na područja daleko od domova svojih predaka kako bi se susrela s novom ideologijom koja bi od njih napravila prave patriote Titove države. Ovaj proces renacionalizacije protivi se ljudskim pravima i osobnom dostojanstvu prema deklaraciji UN-a iz 1948. godine. To je bilo prije 73 godine i sada ništa ne možemo promijeniti. Ali, naša je dužnost da ih ne zaboravimo.
 
Kako je rat uzeo maha, naši ljudi savjetovali su narod da ode dok se još može. U Slavoniji i Srijemu, gdje su seljaci bili bliže ratnoj izloženosti, većina stanovnika izbjegla je na zapad. Oni koji su naviknuli na različite prirodne katastrofe kao što su glad, gubitak žetve, poplave i potresi raznih vrsta, odlučili su ostati jer su mislili da će doći bolja vremena.
 
Naravno, pretpostavili su da će nakon rata završiti političke promjene, a već stoljećima uspješno su živjeli s motom lojalnosti prema etničkoj pripadnosti i odanosti državi. Kako su Sovjeti zauzimali Panonsku nizinu, gdje je živjelo više od pola milijuna etničkih Nijemaca, njihovu sudbinu prepustili su partizanima. Ti partizani nisu pripadali discipliniranoj vojsci, već gruboj skupini razbojnika iz bosanskih i srbijanskih planina koji su imovinu etničkih Nijemaca prisvajali kao ratni plijen i tako su postupali. Jesu li se ti partizani bojali otpora? Naravno da nisu! Svi su bili na fronti, samo su žene, djeca i starci ostali kod kuće i nisu imali nikakvih sredstava za otpor.
 
Titova uprava u Beogradu 21. studenoga 1944. objavila je sljedeće:
1. Svi etnički Nijemci koji su živjeli u Jugoslaviji od tog dana izgubili su svoje državljanstvo i prava građanstva
 
2. Svu imovinu osoba njemačke narodnosti, pokretnine i nekretnine država je tog dana zaplijenila
 
S tim zakonom 200 tisuća Nijemaca u Podunavlju ostalo je izvan zakona. Sovjetsko vodstvo ustrajalo je da jugoslavenska vlada plati troškove za njihovu okupaciju Podunavlja odnosno, kako su rekli, "slobodnu Jugoslaviju". Beograd je bankrotirao i nije mogao ispuniti te zahtjeve. Ipak, Sovjeti su ustrajali. Ako Beograd ne bi mogao platiti u zlatu, mogao bi platiti radnicima koji su očajnički bili potrebni u ratno razorenom Sovjetskom savezu. Plaćanje radnicima? Sada je to bilo lako!
 
Svi Nijemci bili su izvan zakona, mogli su uzeti koga god su željeli. Tako su razgovarali o radnim odštetama (Arbeitsverpflichtungen) i otišli u njemačka mjesta kako bi skupljali radnike. Samo u banatskom gradu Apatinu 2400 žena deportirano je u Sovjetski Savez, a u cijelom Banatu, ne računajući žene iz Bačke, Slavonije, Srijema i Bosne, više od 40 tisuća žena. Na Božić 1944. svi muškarci od 18 do 45 godina i sve žene od 18 do 30 godina, poslije do 35 godina, bili su deportirani.
 
Izbačeni su iz svojih domova i poslani vlakom u stočnim vagonima. Putovali su 17 dana kroz rusku zimu do rudnika u Krivij Rihu i Stalinu. U većini slučajeva njihova djeca ostala su sama. Kakve su noćne more imale te majke, zabrinute zbog svoje djece? Kakve su noćne more imale duboko u rudnicima, a nisu se mogle čuti s obitelji? Samo se jedna od tri žene vratila kući. Dom? Nije bilo doma. Poslani su u Istočnu Njemačku, slomljeni i očajni. Za njih je započelo novo teško iskušenje (Leidensweg): traženje supruga, djece i rodbine.
 
Za djecu koja su bila rastavljena od majki bio je to neizreciv užas. Ta rana ne može se izliječiti do kraja života. Život male djece pomalo je postao bolji tamo gdje su bila starija braća i sestre koji su se mogli brinuti o njima. U kućama u kojima su djeca ostala sama, ljubaznost susjeda ublažila je bol. Ovisni jedni o drugima, Nijemci su razvili međusobnu solidarnost u protekla dva i pol stoljeća življenja među drugim narodima.
 
Ali sada su partizani bili gospodari, a nitko nije bio siguran od njihovih zločina. Sakupili su sve preostale Nijemce koji su još bili tamo, djecu i starce te ih stavili u logore. Oni koji su mogli raditi završili su u radnim logorima, a ostali u Titovim najozloglašenijim logorima smrti kao što su to Rudolfsgnad (Knićanin) i Gakovo.
 
AVNOJ (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) planirao je da za tri godine (do 1947.) u cijeloj Jugoslaviji ne opstane ni jedan Nijemac. Prema statističkim podacima, do 1948., kada je većina logora bila zatvorena, od 200 tisuća zatočenih Nijemaca, ostalo je živo samo nekoliko desetaka tisuća ljudi. Bijela smrt – tako se nazivala glad – bio je jednostavan način Titove uprave da se riješi Nijemaca. Svakog dana iskopana je rupa veličine dnevnog boravka u koju su bacani mrtvaci. Beogradski sustav funkcionirao je za njih savršeno. Najmanja djeca bila su prva koja su umrla.
 
Otac Wendelin Gruber iz Filipova (Bačka) proveo je neko vrijeme u logoru smrti Gakovo kao zatvorenik. Posjetio je dječje nastambe u logoru. Dvadesetak mališana u svakoj sobi ležalo je na slami i bilo slabo pokriveno. Samo koža i kosti, bolesni i zaražene rane. Nitko nije brinuo za njih. Preživjeli su razgovarali o starcu iz Filipova, djedu, koji je prikupio sve svoje unuke. Njih 28 završilo je u logoru smrti.
 
Izbrisan narod – L. Rohrbacher
 
Još jedan starac opisuje situaciju napuštenih mališana: "Djeca su sjedila, plakala, a ako im je netko bacio lubenicu za jelo, bili bi sretni ostatak dana." Do 1947. glasine o logorima došle su do Amerike i Titova administracija konačno je bila prisiljena učiniti nešto. Tražili su "humanistički" način suočavanja s djecom i odlučili da bi ih bilo pametnije indoktrinirati u vlastitu komunističku ideologiju. Mališani od tri godine i mlađi ne bi se sjećali imena, svojih roditelja ili odakle su došli, pa su ih poslali u sirotišta gdje su bili odgojeni da imaju averziju prema svemu što je njemačko.
 
Jedna od djece, Katharina Sesko, udana Mandel iz Sekitscha (Lovćenca), zapisala je u svom dnevniku: "U ljeto su zaprežna kola prolazila kroz logor Gakovo i skupljala svu djecu koja više nisu imala rođake. Dovezeni smo u kuću u Gakovu, gdje su već čekala i druga djeca. Malo poslije svi smo odvedeni. Dovezeni smo u Staru Kanjižu. Tamo je bilo okupljeno oko 400 djece iz različitih logora.
 
Prvi obrok kruha i mlijeka nakon tako dugo vremena primili smo u Kanjiži. Vidjevši kruh, naše oči su ispadale. Svi smo bili grubo pothranjeni i izgladnjeli, a nekolicina nas je bila bolesna. Sada smo dobili medicinsku njegu i također imali dovoljno hrane. Nakon što smo se oporavili, sa srbijanskom djecom bili smo raspoređeni po različitim sirotištima, samo nekoliko etničkih Nijemaca u svakom sirotištu, kako bismo učili srpski jezik. Bila sam u sirotištu u Somboru."
 
U otvorenom pismu Salzburger Nachrichten (Salzburg's News) u siječnju 1950. godine izvijestio je o tragediji 45 tisuća njemačke djece i njihovih roditelja u Jugoslaviji, no Eleanor Roosevelt, koja je u UN-u bila zadužena za ljudska prava, nije reagirala. Profesor Adalbert Gauss iz Bačke 1950. godine opisao je više od 40 sirotišta o kojima je pisao u knjizi "Kinder im Schatten" ("Djeca u sjeni"). U svojoj knjizi tvrdio je kako su odgojeni na ideologiji da je država njihova majka i otac, kojima su dužni apsolutnu poslušnost. Sutra pročitajte drugi dio priče...
Uredila: Cornelia Brandt, pripremio: Željko Hamata
 

Rosina T. Schmidt, https://mojahrvatska.vecernji.hr/price/nijemci-djeca-logori-tito-jugoslavija-1231884

Međunarodni stručni skup 4. Dani ICARUS-a u Hrvatskoj & EURBICA

 
 
ICARUS Hrvatska u suradnji s konzorcijem ICARUS (International Center for Archival Reaserch / Međunarodni centar za arhivska istraživanja), Državnim arhivom u Splitu i drugim partnerima organizira 4. dane ICARUS-a u Hrvatskoj pod nazivom European archival landscape: Reaching out for new horizons koji će se održati u Trogiru, Hotel Medena, 14. - 16. ožujka 2018.
https://i1.wp.com/www.historiografija.hr/wp-content/uploads/2017/09/ICARUS-HR.jpg?fit=449%2C450
ICARUS konzorcij sa sjedištem u Beču osnovan je 2007. u cilju promicanja suradnje između arhiva i drugih ustanova koje se zalažu za očuvanje kulturne baštine, te uz to permanentno razvijaju mogućnosti stručne, organizacijske i financijske podrške projektima i strategijama koji se bave dostupnošću arhivskoga gradiva u elektroničkom obliku. Od svog osnivanja pokrenuo je više od desetak raznovrsnih EU projekata i trenutno okuplja cca 200 ustanova iz 35 europskih zemalja, SAD i Kanade među kojima su različiti arhivi, instituti, istraživački centri, fakulteti, knjižnice i drugi. ICARUS godišnje sudjeluje u stotinjak javnih programa diljem Europe te je proteklih godina bio suorganizator takvih aktivnosti i u Hrvatskoj u okviru međunarodnih projekata ENArC i co:op. Od 2016. ICARUS Hrvatska provodi i koordinira postojeće i potiče nove aktivnosti te aktivno djeluje na povezivanju hrvatske i međunarodne  stručne i znanstvene zajednice.
 
Na skupu će biti predstavljena djelatnost ICARUS-a i njegovih članova kroz raznovrsne aktivnosti na digitalizaciji i zaštiti pisane baštine u okviru tekućih arhivskih projekata i programa diljem Europe, uključujući co:op i digitalne platforme Monasterium, Topotheque i Matricula te najnovije inicijative poput European Flagship projekta Time Machine. Također će biti predstavljene i aktualne međunarodne teme, s naglaskom na Europski arhivski portal i EURBICA aktivnosti, kao što su Safe Havens for Archives at Risk i zajednička arhivska baština i druga otvorena pitanja vezana uz digitalnu baštinu, korištenje digitalnih informacija, otvaranje AKM ustanova te raznovrsni interdisciplinarni portali i projekti s područja kulture i znanosti.
 
S obzirom na broj i značaj istaknutih stručnjaka i predstavnika međunarodnih organizacija i kulturnih ustanova koji će ovim povodom doći u Hrvatsku, ovaj skup predstavlja jedinstvenu priliku za aktivno povezivanje i uključivanje domaćih kulturnih, akademskih i znanstvenih ustanova i baštinskih stručnjaka u međunarodne stručne trendove i EU projekte na području kulture, digitalizacije kulturne baštine i razvoja informacijskog društva.
Sudjelovanje na skupu je besplatno jer želimo omogućiti i olakšati sudjelovanje svim stručnjacima, znanstvenicima, studentima i drugima zainteresiranima za zaštitu, istraživanje i dostupnost kulturne baštine.
 
Organizacija skupa
 
Koordinator projekta je ICARUS Hrvatska, a projektni tim čine predstavnici ICARUS Hrvatska, Državnog arhiva u Splitu, ICARUS-a, EURBICA-e i APEF-a te je u organizaciju aktivno uključeno 20 osoba.
Članovi tima sudjeluju u organizaciji skupa (pripremi radnog, stručnog i društvenog programa, predstavljanju i odabiru tema i aktivnosti u okviru programa skupa, promociji skupa i diseminaciji podataka, komunikaciji s lokalnim ustanovama i zainteresiranim partnerima, oglašivanju i pozivanju sudionika, osiguranju financijskih sredstava za organizacijske troškove, pripremi radnih materijala za sudionike skupa i dr.).
Članovi ICARUS Hrvatska godinama surađuju s predstavnicima partnerskih organizacija u provođenju različitih stručnih programa, aktivnosti i projekata u Hrvatskoj i diljem Europe, a ICARUS HR je i član međunarodnih konzorcija ICARUS i DARIAH.
 
Dr. sc. Vlatka Lemić, predsjednica ICARUS Hrvatska, potpredsjednica ICARUS konzorcija, članica EURBICA Executive Bord i EGSAH radnih tijela ICA aktivno aktivno sudjeluje u domaćim i međunarodnim kulturnim projektima više od desetljeća (CALIMERA, DPE, APEx, ENArC, co:op i dr.), urednica je i autorica brojnih stručnih radova i publikacija, predaje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i ima iskustva u organizaciji stotinjak stručnih i znanstvenih skupova.
Planirani početak i završetak projekta: 14. – 16. ožujka 2018.
Mjesto provedbe projekta: Trogir, Split, Sinj
 
Očekivani rezultati
 
Ovi skupovi svake godine okupljaju stotinjak stručnjaka iz petnaestak zemalja, a prošle godine u Vukovaru bilo je više od 150 sudionika. U 2018. godini partner na konferenciji će biti EURBICA (European Branch of International Council on Archives) te stoga očekujemo još veći broj sudionika, među kojima više od 100 međunarodnih stručnjaka kojima želimo predstaviti dosadašnja iskustva i mogućnosti hrvatskih kulturnih ustanova na području digitalizacije kulturne baštine.
 
Na skupu će aktivno sudjelovati oko 200 osoba iz 25 država , a informacije, materijali i rezultati skupa bit će distribuirani i dostupni cjelokupnoj stručnoj i znanstvenoj kulturnoj i društveno-humanističkoj zajednici.
Ciljane skupine su stručnjaci, ustanove i udruge s područja kulturne baštine (arhivi, knjižnice, muzeji, kulturne, zavičajne i povijesne udruge, zainteresirani pojedinci sl.), digitalne humanistike (instituti i akademska zajednica), IT sektora i kulturnih i kreativnih industrija (nakladništvo, kulturni turizam i manifestacije isl.).
 
Aktivno sudjelovanje hrvatskih stručnjaka u programu skupa rezultirat će na povećanjm njihova znanja o međunarodnim kulturnim baštinskim projektima i stručnim trendovima, na njihovo uključivanjem u tekuće i nove kulturne projekte uz primjenu znanja i u suradnji s partnerima koje su upoznali putem konferencije te na pokretanju novih aktivnosti na  području kulture, digitalizacije kulturne baštine i razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj.
 
4. dani ICARUS-a u Hrvatska & EURBICA Konferencija
4th Croatia ICARUS days & EURBICA Conference
European archival landscape: Reaching out for new horizons
Split – Trogir, March 14th to 16th 2018
PROGRAM
14. ožujka / March 14th – Hotel Medena
9.00 – 9.30 Registracija / Registration
9.30 – 10.15 Otvorenje, pozdravne riječi organizatora / Opening speeches
 Riječi dobrodošlice / Welcoming words - Vlatka Lemić (ICARUS HR), Deborah Jenkins (EURBICA), Marina Grgičević (DAST, Croatia), Dinko Čutura (HDA, Croatia)
 Thomas Aigner (ICARUS): News from ICARUS: Projects, Portals and a Time Machine / Novosti iz ICARUS-a: Projekti, portali i Time Machine
 
10.15 – 10.45 Pauza za kavu / Coffee break
10.45 – 12.30 Arhivi u digitalnom svijetu / Archives in the digital world (Hall 1)
 Vlatka Lemić (HDA, Croatia): European archival landscape – community and opportunity / Europski arhivski krajolik – zajednica i mogućnosti
 Wim van Dongen (APEF): Archives Portal Europe / Europski arhivski portal
 Sipos András (Budapest City Archives, Hungary): Navigating through Time and Place – Budapest Time Machine / Navigacija kroz vrijeme i prostor – Budimpeštanski vremeplov
 Walter Scholger (Graz University, Austria): Copyright and Licensing in Digital Environment – GLAM Perspective / Autorska prava i licenciranje u digitalnom okruženju – perpsektiva galerija, knjižnica, arhiva i muzeja
 
12.30 – 13.45 Ručak / Lunch (Hotel Medena)
Paralelna predavanja / Parallel sessions
14.00 – 16.00 Europski arhivski projekti, programi i aktivnosti – pogled iznutra / Insight into European archival projects, programs and activities
 Sándor Biszak (Arcanum, Hungary): Mapire.eu – Europska kastastarska i kartografska baština / Mapire.eu - European cadastral and map heritage
 Charles J. Farrugia (National Archives of Malta): MEMORJA projekt: arhivisti kao stvaratelji zapisa / Project MEMORJA: archivists as creators of records
 Tatjana Hajtnik (ARS, Slovenia): Slovenski digitalni arhiv: e-ARH.si projekt / Slovenian Digital Archives: e-ARH.si project
 Anton Vatcharadze, Levan Avalishvili (IDFI, Georgia): Openness of State Archives in Former Soviet Republics / Otvorenost državnih arhiva bivših sovjetskih republika
 Ana Tuk (DAVŽ, Croatia): SIHeR 1,2,3 … Prekogranična suradnja hrvatskih i slovenskih arhiva/ SIHeR 1,2,3 … cross border cooperation between Croatian and Slovenian archives
 Inge Rudomino (NSK, Croatia): Hrvatski arhiv weba / Croatian Web Archives
 
14.00 – 16.00 An introduction to ICA / Predstavljanje Međunarodnog arhivskog vijeća
 Deborah Jenkins (ICA/EURBICA): ICA organisation, projects and outputs (ISAD(G), PERSIST, Blue Shield, etc.) / Ustroj MAV-a, projekti i rezultati (ISAD(G), PERSIST, Plavi štit itd.)
 David Sutton (ICA/SLA): Case study of one Section: The Section for Archives of Literature and Art / Predstavljanje sekcija na primjeru Sekcije književnih i umjetničkih arhiva
 John Chambers (ICA/EURBICA): Professional Archival Associations and their international role / Stručna arhivistička udruženja i njihova međunarodna uloga
 Vlatka Lemić (ICA/EURBICA): ICA outreach on national professional community: Croatia case study / Utjecaj MAV-a na nacionalnu stručnu zajednicu: primjer Hrvatske
 Karin Van Honacker (ICA/EURBICA): European standards on privacy - Data Protection Guidelines / Europski standardi o privatnosti – smjernice za zaštitu podataka
 
16.15 – 20.15 Posjet Splitu / Split Tour
 Dioklecijanova palača, Etnografski muzej / Diocletian's Palace, Ethnographic Museum
 Pomorski muzej, Državni arhiv u Splitu / Maritime Museum, State Archives in Split
 Bruna Horović Vuković (DAST, Croatia): Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju / The Cadastral archives for Istria and Dalmatia
 
21.00 Povratak u hotel Medena / Return to hotel Medena
15. ožujka / March 15th – Hotel Medena
Paralelna predavanja / Parallel sessions
9.30 – 11.00 Archives at risk Seminar facilitated by David Sutton – Part I / Seminar o upravljanju arhivskim gradivom u hitnim situacijama I. dio, voditelj David Sutton (Hall 2)
 A general introduction to "documentary heritage at risk" / Uvod u problematiku zaštitu pisane baštine od opasnosti
 A brief description of the work of the Endangered Archives Programme, based in the British Library / Kratak osvrt na program „Ugroženo arhivsko gradivo“ Britanske knjižnice
 An introduction to the concept of "safe havens for archives at risk" / Ukratko o konceptu „sigurna utočišta za arhivsko gradivo u opasnosti“
 
9.30 – 11.00 Zajednička informacijska infrastruktura - Partnerstva i suradnje / Common information infrastructure - partnerships and collaborations (Hall 1)
 Aleksandra Uzelac (IRMO, Croatia): Digitalne kulturne politike & CULPOL Projekt / Digital Culture politics & CULPOL project
 Tihomir Živić, (UNIOS, Croatia), Robert Raponja (SJJSOS, Croatia): Theatralia – Nova DARIAH EU ERIC inicijativa / Theatralia – New DARIAH EU ERIC initiative
 Vedrana Juričić (HAZU, Croatia): Prema regionalnom tematskom portalu o znamenitim osobama: DARIAH-CFDI projekt / Towards the regional thematic portal about distinguished persons: DARIAH-CFDI project
 Goran Zlodi (FFZG, Croatia), Luka Maroević (Link2, Croatia): Modulor++ platforma - od dokumentacije kulturne i prirodne baštine do inovativnih načina komunikacije u virtualnom i fizičkom okružju / Modulor++ platform – from documentation of natural and cultural heritage to the innovative virtual and physical communication
 Tina Ugrinić, Jelena Strahinja Mršulja (DACG, Montenegro): Osvrt na PowerPoint izložbe i dosadašnje aktivnosti na digitalizaciji građe u Istorijskom arhivu Kotor / PP exhibitions and ongoing digitization activities in the Kotor Historical archives
 
11.00 – 11.30 Pauza za kavu / Coffee break
Paralelna predavanja / Parallel sessions
11.30 – 13.00 Preservation, cooperation and access to shared archival heritage / Zaštita, suradnja i pristup zajedničkoj arhivskoj baštini (Hall 1)
 James Lowry (LUCAS, UK): Disputed Archival Claims: Twenty Years After Auer’s RAMP Study / Otvorena arhivska pitanja: Dvadeset godina nakon Auerove RAMP studije
 Bojan Cvelfar (ARS, Slovenia): Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ i arhivi / Succession agreement on former SFRJ and archives
 Csaba Reisz (NAH, Hungary): Archival documents on the Hungaricana Portal: the secret decisions of the government, 1955-1967 / Arhivsko gradivo na portalu Hungaricana: tajne odluke vlade, 1955.-1967.
 Kenyeres István (BCA, Hungary): Rescuing archival documents in Berehove Archives (UA) – Transfer of knowledge between Hungarian and Ukrainian Archivists / Spašavanje arhivskoga gradiva u Arhivu Berehove (UA) - Prijenos znanja između mađarskih i ukrajinskih arhivista
 Tijana Rupčić, Srđan Sivčev (Kikinda Archives, Serbia): Spašavanje gradiva Gruntovnog suda Velika Kikinda 1842-1962: Iskustva Istorijskog arhiva u Kikindi / Rescue of the
 
holdings of the Great Court of Kikinda 1842-1962: Experiences of the Historical Archives in Kikinda
 
11.30 – 13.00 Archives at risk Seminar facilitated by David Sutton – Part II / Seminar o upravljanju arhivskim gradivom u hitnim situacijama II. dio, voditelj David Sutton (Hall 2)
 The roles of UNESCO, ICA and Swisspeace in this work / Uloga UNESCO-a, MAV-a i Swisspeace-a u upravljanju arhivskim gradivom u hitnim situacijama
 Karmen Levanić (DAVŽ, Croatia): U potrazi za smještajem: primjer Državnog arhiva u Varaždinu / Searching for the home: The case of State archives in Varaždin
 A discussion-session on the draft document entitled Guiding Principles for Safe Havens for Archives at Risk / Debata o nacrtu Smjernica za sigurna utočišta arhivskog gradiva u opasnosti
 
13.00 – 14.00 Ručak / Lunch (Hotel Medena)
Paralelna predavanja / Parallel sessions
14.00 – 15.30 LAM networking and interoperability / AKM umrežavanje i interoperabilnost (Hall 1)
 Ana Vukadin (NSK, Croatia), Mirna Willer (UNIZD, Croatia): Croatian national LAM cataloguing rules project / Projekt Nacionalna kataložna pravila
 Ana Stevanović, Nebojša Kovačević , Ivan Obradović (NSB, Serbia): Primjena bibliotečnih alata u arhivskom opisu: predmetne odrednice NBS implementirane u Elektronski katalog rukopisa i arhivalija AtoM NBS / Application of library tools in the archive description: the subject-matter of the NBS implemented in the Electronic Catalog of Manuscripts and Archives of AtoM NBS
 Kristijan Crnković (ARHIV PRO, Croatia): Platforma INDIGO u arhivima / INDIGO Platform in Archives
 Snježana Radovanlija Mileusnić (MDC, Croatia): Registar književne baštine u hrvatskim muzejima i srodnim baštinskim ustanovama / Croatian Register of literary collections in GLAM institutions
 Žana Bobić, Laura Grzunov, Marta Ivanović, Jelena Šatalić-Krstić (UNIZD, Croatia) : Revived Zadar heritage: talking watermarks, smiling initials, Zadar pirates and other wonders / Oživljena zadarska baština: pričajući vodeni žigovi, nasmiješeni inicijali, zadarski gusari i druga čuda
 
14.00 – 15.30 Archives Portal Europe Workshop / Radionica o Europskom arhivskom portalu (Hall 2)
Wim van Dongen (APEF): Step by step on ingestion, processing and publication of content in the Archives Portal Europe / Unos, obrada i objava sadržaja na Europskom arhivskom portalu - korak po korak
14.00 – 15.30 Jeff James (ICA/FAN): Forum of National Archivists of ICA and SEE gathering (Hall 3)
16.00 – 22.00 Visit to Sinj / Posjet Sinju
 Visit to newly build Archives of Split-Dalmatia County in Dicmo / Posjet novoizgrađenom Arhivu Splitske županije
 Muzej sinjske alke /Alka Museum in Sinj
 Arhiv i knjižnica Franjevačkog samostana u Sinju /Franciscan Monastery Sinj Archives and Library
 Gala dinner / Večera – Restoran HRV, Hrvace
 
16. ožujka / March 16th – Hotel Medena
Paralelna predavanja / Parallel sessions
9.30 – 11.00 Digitization experiances and practice / Iskustva i pristupi digitalizaciji (Hall 1)
• Balázs Karlinszky (AAV, Hungary): New prospects – digitalisation in the Archdiocesan Archives Veszprém / Nove mogućnosti – digitalizacija u Nadbiskupijski arhiv u Veszpremu
• Fuad Ohranović (HAS,BiH): Objava i digitalizacija kulturnog naslijeđa bosanskih Židova – arhivski fond Laura Papo Bohoreta / Publication and digitization of Bosnian Jews cultural heritage – archival fond Laura Papo Bohoreta
 Slavo Grgić (KŠC Bihać, BiH): Arhiv Banjalučke biskupije- počeci digitalizacije arhivske građe / Archives of Banja Luka Dioceses - beginnings of digitization of archival material
 Joško Katelan, Stevan Kordić (DACG, Montenegro): Inoviranje elektronske razglednice Istorijskog arhiva Kotor i kulturne baštine Boke / History archives in Kotor and Boka cultural heritage - creation of e-postcard
• Goran Vržina, Anastazija Vržina (ACOS, Croatia): Neinvazivna Low Light digitalizacija / Low Light non-invasive digitization technique - the presentation will be visually supported by superb LG OLED display/s courtesy of LG Electronics
 
9.30 – 11.00 Writen heritage, IT & creative industries – new potentials and possibilities / Pisana baština, IT i kreativne industrije – nove mogućnosti (Hall 2)
 Elisabeth Steiger (Cologne Center for eHumanities, Germany / ICARUS): Creative publishing in a modern environment: The European Archival Blog / Kreativno izdavaštvo u suvremenom okruženju: europski arhivski blog
 Dominique Stutzmann (l'Institut de Recherche et d'Histoire des Textes, France): When the computer reads (medieval) handwritten archives / Kad računalo čita (srednjevjekovno) rukopisno gradivo
 Martina Kramarić (IHJ, Croatia): Ususret novim pristupima u objavljivanju starih rukopisa i dokumenata – predstavljanje digitalne knjižnice Manuscriptorium / Towards new approaches to editing of old manuscripts and documents – presentation of the Digital Library Manuscriptorium
 Branka Molnar (CERP, Croatia), Magdalena Kuleš (FFZG, Croatia): Fasije Zagrebačkoga Gradeca u 17. stoljeću - tekstualna analiza i vizualizacija podataka / Zagreb Gradec 17th century protocols - textual analysis and visualization of data
 Benedikt Perak (FFRI, Croatia): Izrada lokalnih korpusa i jezičnih modela uporabom graf baza i Reldi skripte za automatsko tokeniziranje, lematiziranje i ovisnosno parsiranje tekstova na hrvatskome / Creation of the local digital corpus using the graph property database and API scripts for automatic tokenization, lemmatization and dependency parsing of Croatian texts
 
9.30 – 11.00 EURBICA Executive Bord, ICA/FAN and ICARUS working meeting (Hall 3)
11.00 – 11.30 Pauza za kavu / Coffee break
Paralelna predavanja / Parallel sessions
11.30 – 13.00 Treasury and diversity of archives holdings / Bogatstvo i raznolikost arhivskog gradiva (Hall 1)
 Stevan Mačković, Tatjana Segedinčev (Subotica Archives, Serbia): Album fotografija dr Bele Maćašovskog iz Prvog svjetskog rata - zajednička baština / Photo album by Dr. Mattyasovszky Béla from the First World War – shared heritage
 Stjepan Prutki (DAVU, Croatia): Digitalizirano arhivsko gradivo Vojne granice iz 18. i 19. st. u hrvatskim arhivima – stanje i mogućnosti korištenja u zajednici / Digitized archival material of Military Border from 18th and 19th century in Croatian archives - condition and opportunities for use in the community
 Karolina Holub (NSK, Croatia): Pogled u Digitalne zbirke NSK / A look into the NSK's Digital Collections
 Katarina Čeliković (ZKVH, Serbia): Digitalizirana baština na portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata / Digitized heritage on the Institute for Culture of Vojvodina Croats’ Portal
 Jasmina Tunjić (HRT, Croatia): HRT Arhiv / Archives of Croatian radio-television
 
11.30 – 13.00 Partnerships and collaborations with local comunities / Partnerstva i suradnje s lokalnim zajednicama (Hall 2)
 Toma Katalin (Budapest City Archives, Hungary): Consolidating historical documents from private collections – Topotheques created in co:op project / Objedinjavanje povijesnih dokumenata iz privatnih zbirki – topoteke nastale u projektu co:op
 Ladislav Dobrica (HDA, Croatia): Topoteka u školama – iskustva Hrvatskoga državnog arhiva / Topotheque in schools - Croatian State Archives experiences
 Nada Topić (DKST, Croatia): Topoteka knjižara Morpurgo / Morpurgo Bookstore Topotheque
 Liljana Krpeljević, Svjetlana Mokrš, Dubravka Pađen Farkaš (GSKOs, Croatia): Kazališni život Osijeka - digitalizacija zavičajne zbirke Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek / The theater life of Osijek - Digitization of the local collection of the City and University Library of Osijek
 Maja Barić (Ilok Museum, Croatia): Digital written heritage platform of Ilok City Museum / Platforma digitalne pisane baštine Muzeja grada Iloka
 
11.30 – 13.00 EURBICA Executive Board working meeting (Hall 3)
13.00 – 14.30 Ručak / Lunch (Hotel Medena)
14.30 – 15.30 Closing session round table and announcements / Zatvaranje skupa i najave
16.00 – 18.00 Trogir UNESCO Heritage Tour / Obilazak trogirskih spomenika svjetske baštine
Registracija i informacije: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Veselimo se vašem dolasku!
 

Dr. sc. Vlatka Lemić

Pod vodstvom kneza Vojnomira, Hrvati su 795. osvojili avarski politički centar Hring

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 15. veljače arheolog dr. sc. Vladimir Sokol održao je predavanje na temu „Rođenje Europe“ 790./791. – 795. – 800. – 812. ili kada i odakle su došli Hrvati, nova europska povijesna paradigma. Temeljem svojih istraživanja, Sokol je ustvrdio da su se Hrvati u svoju novu domovinu doselili ne u sedmom, nego krajem osmog stoljeća, kada ih je franački kralj Karlo Veliki angažirao da unište Avarski kaganat u Panonskoj nizini koji je smetao Karlovom projektu obnove Zapadnog imperija koji bi graničio s Bizantom. Pod vodstvom kneza Vojnomira, Hrvati su 795. osvojili avarski politički centar Hring, konfiscirali velike količine zlata i srebra te ga poslali u franačku prijestolnicu Aachen. Prema Sokolu, pradomovina Hrvata nalazila se u Češkoj u porječju Labe prema čijem keltskom nazivu Alba (Bijela) je pogreškom u desetog stoljeću nastao pojam Bijela Hrvatska koji bi trebao glasiti Polapska Hrvatska. Na tom je području Sokol identificirao toponime koji podsjećaju na imena petero braće koji su prema legendi zapisanoj u desetom stoljeću doveli Hrvate u novu domovinu:
http://croexpress.eu/nv-admin/image/vijesti/0-1421779656.jpg
Hrvat je oblast uz srednju Vltavu oko mjesta koje se zove Knin, ime Lobel se odnosi na Labu, Muhlo se odnosi na Muhilu, današnji Mühlviertel u Austriji, Kosjenac na grad Kosejovice, a Kluk na istoimeni grad u Češkoj, dok sestre Tiga i Buga predstavljaju rijeke Tugar i Bug iza Karpata. »Raspored pseudobraće i pseudosestara ukazao bi na izvorno teritorijalno podrijetlo pojedinih dijelova prahrvatskog korpusa, a imena bi bila autohtona: tzv. braća ili rodovi bi zapravo bili zapadni, dunavsko-polapsko-sudetski Hrvati, a tzv. sestre, istočniji, poljsko-ukrajinski Hrvati«, kazao je Sokol. U prilog svojoj teoriji istaknuo je i arheološke nalaze posuda s jamičastim udubljenjima na dnu koji se mogu naći na području od Dunava, Vltave, i Labe do Odre i Visle te na istočnojadranskom prostoru.
 
»Da teške višegodišnje borbe hrvatske vojske s Avarima nisu bile uspješne, Karlo Veliki ne bi prešao Alpe i ne bi se mogao na brzinu koncem 800. na sam Božić okruniti za imperatora Zapada, prvog cara kojeg će Istočno rimsko carstvo priznati 812. Aachenskim sporazumom. Karlo bi ostao bi iza Alpa, a Hrvati sjeverno od Dunava, dok bi Europa danas bila posve drukčijeg izgleda«, rekao je Sokol.  Prema njegovim riječima, Hrvati su nakon pobjede nad Avarima naselili područje »Velike Augustove iliričke Dalmacije« od ušća Drave u Dunav do Jadrana, s tim da je sve do početka 11. stoljeća postojala i sjeverna hrvatska država pod dinastijom Slavnikovića koju su svojom pradomovinom smatrali i Česi i Poljaci, u čijim starim kronikama piše da potječu »iz Hrvata«.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Srijeda, 18/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 800 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević