Get Adobe Flash player

Proslava 50. obljetnice ponovne uspostave Splitske metropolije

 
 
U organizaciji Splitsko-makarske nadbiskupije i Katedre crkvene povijesti Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, u četvrtak 28. studenoga 2019. godine, svečanom akademijom i studijskim danom obilježena je 50. obljetnica ponovne uspostave Splitske metropolije.
https://smn.hr/images/econa-article-images/4234/full/14.JPG
Svečanost je započela obraćanjem splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolite mons. Marina Barišića koji je naglasio kako obnova i ponovna uspostava prvostolničkog ili metropolitanskog središta Crkve u južnoj Hrvatskoj, u Splitu, nedvojbeno spada u događaje koji su crkvenoj i društvenoj stvarnosti ovoga dijela naše domovine dali poseban biljeg te istodobno osnažili Crkvu u navještaju evanđelja i učvrstili vjerski i društveni život u ovim krajevima.
 
Mons. Barišić podsjetio je da je Splitska metropolija postojala stoljećima, imala je važnu ulogu u hrvatskom narodu, ali je 1828. godine zbog političkih događaja Austrija u Dalmaciji napravila reformu crkvene strukture i oduzela Splitu titulu metropolije i nadbiskupije i prebacila je sjedište u Zadar. „Splitu je time učinjena povijesna nepravda. Oštećeni su nacionalni interesi i kultura, jer je Split ipak puls hrvatske povijesti, tu je i naša kolijevka i krstionica. Split je 137 godina živio bez titule metropolije. Imajući u vidu i crkvenu i društvenu ulogu te titule, postojali su svi razlozi za to da se ponovno vrati titula metropolije u grad. Bilo je puno truda, napora, interesa 'za' i 'protiv' i konačno je 1969. godine Splitu vraćena titula nadbiskupije i metropolije“, rekao je nadbiskup Barišić.
 
Naglasio je da obnova nadbiskupskoga sjedišta u Splitu, i ponovna uspostava ovdašnje crkvene pokrajine, nosi nadnevak 27. srpnja 1969., i na njoj stoji potpis pape Pavla VI. „Sam događaj svečano je proslavljen u splitskoj katedrali u nedjelju 23. studenoga 1969. godine. Duh Sveti je vodio papu Pavla VI. u njegovoj konačnoj odluci obnove i ponovne uspostave glavnoga crkvenog središta u Dalmaciji. On je, naime, služeći se vlašću Petrova nasljednika, odlučio Splitu vratiti crkvenu i društvenu ulogu, koju je Split sa starom Salonom, imao više od jednoga i pol tisućljeća, i to u početku u rimskoj Dalmaciji, a kasnije u hrvatskim krajevima. Dogodilo se to na molbu ondašnjega biskupa splitskoga i makarskoga Frane Franića, upućenu zajedno s biskupima u Šibeniku, Hvaru i Dubrovniku, te apostolskim upraviteljem u Kotoru, koji su spomenutu obnovu i ponovnu uspostavu zatražili, uz punu potporu Stolnoga kaptola u Splitu, Sustolnoga kaptola u Makarskoj i Zbornoga kaptola u Trogiru, jednako kao i provincijalata Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u Splitu, te ustanova za odgoj svećenika u Splitu i Makarskoj. Vijest o obnovi i ponovnoj uspostavi prvostolničkoga ili metropolitanskoga sjedišta u Splitu, biskup Frane, priopćio je posebnom okružnicom „Javljam vam, da je Sveti Otac Pavao VI., povratio splitskoj biskupiji, nadbiskupsku i metropolitansku čast, i da je ta obnova, danas objavljena preko Radio – Vatikana, i meni pismeno saopćena, od apostolskog delegata Sv. Stolice u Beogradu, msgr. Marija Cagne, pismom od 12. VIII. 1969. godine. Od sada, dakle, naša biskupija Splitska i Makarska, postaju nadbiskupija i metropolija, u koju ulaze kao članice biskupije: Šibenik, Hvar, Dubrovnik i Kotor'. Tako se je, eto, nakon 141 godine, rečenoga dana, apostolskim pismom, pučki zvanom bula, 'Qui vicariam', pape Pavla VI., nastavilo točno ondje gdje se je 30. lipnja 1828. godine stalo, apostolskim pismom 'Locum beati Petri', pape Leona XII., čime je ponovno uspostavljen tisućljetni slijed“.
 
Nakon pozdravnih govora uslijedio je kratki video zapis „Splitska metropolija“, redatelja prof. dr. Josipa Dukića, a snimatelja i montažera Petra Jurčevića te predavanja prof. dr. Josipa Dukića „Od Salone do Splita“, prof. dr. Slavka Kovačića o temi „Splitska metropolija od splitskih sabora u X. st. do 1828.“, prof. dr. Miroslava Akmadže o odnosu Crkve i države (1960. – 1970.) i dr. Mile Vidović o ponovnoj uspostavi Splitske metropolije.
 
Program se odvijao uz glazbenu pratnju Komornog zbora bogoslova Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu pod vodstvom don Ivana Urlića. Središnja svečanost proslave završila je misnim slavljem u splitskoj prvostolnici sv. Dujma koju je predvodio mons. Marin Barišić. U koncelebraciji su bili novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, sadašnji i umirovljeni biskupi sufragani Splitske metropolije: dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić i biskup u miru mons. Ante Ivas te umirovljeni kotorski biskup mons. Ilija Janjić; đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić, naslovnik Nina mons. Martin Vidović, naslovnik stare Cisse mons. Ante Jozić, apostolski upravitelj križevačke eparhije mons. Milan Stipić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Nedjeljko Ante Ančić te još tridesetak svećenika.
 
Zahvalivši se nadbiskupu Barišiću na pozivu, novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, kojem je ovo prvi posjet Splitu, čestitao je prisutnima 50. obljetnicu ponovne uspostave Splitske metropolije, rekavši: „Prolazeći ovim gradom, vidio sam da je izgrađen na stijeni. Ono što je građeno na stijeni ne može se srušiti ni pod pritiskom najvećih oluja. Želim zbog toga Splitskoj metropoliji da i dalje bude kao kuća sagrađena na Bogu, čvrstom temelju svih naših života“.
 

Nives Matijević

Zauzetost za mir nedjeljiva je od duha sv. Franje iz Asiza i njegovih sljedbenika

 
 
Split: 800. obljetnica susreta sv. Frane i sultana Malika Al-Kamila. U organizaciji Franjevačkog instituta za kulturu mira, proslava 800. obljetnice susreta sv. Frane i sultana Malika Al-Kamila, nakon Zagreba obilježena je i u Splitu u Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja od 24. do 29. studenoga 2019. godine.
https://saltandlighttv.org/blog/wp-content/uploads/2019/02/allyson_blog_title.jpg
Susret koji se zbio prije 800 godina bio je nadahnuće brojnim povijesnim događajima sve do naših dana. Susret je utjecao na Franjino oblikovanje njegove redovničke zajednice i njezine misije, na otvaranje Crkve dijalogu s drugim religijskim zajednicama (deklaracije Nostra aetate Drugog vatikanskog koncila), na papu Ivana Pavla II. da sazove povijesni međureligijski susret baš u gradu sv. Franje, u Asizu (1986.). Taj skup je postao paradigmom suvremenim međureligijskim skupovima molitve za mir „u duhu Asiza“. U ovoj godini prigodom 800. obljetnice toga susreta prvi put je jedan poglavar Katoličke crkve, papa Franjo, posjetio Arapski poluotok, Ujedinjene arapske emirate, i tom prigodom, zajedno sa svojim domaćinom Velikim imamom Al-Azharom potpisao Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život (Abu Dhabi, 4. veljače 2019.).
 
Različiti su stavovi o susretu Franje Asiškoga u Damietti (Egipat) sa sultanom Malikom al-Kamilom, vojskovođom muslimana tijekom Pete križarske vojne (1217. – 1221.). Neki tvrde da je Franjo htio doći do Betlehema i Jeruzalema kako bi svojim rukama „opipao” mjesta na kojima je Isus rođen i gdje je umro što duboko odgovara njegovoj teološkoj viziji ljubavi i milosrđa koje je Bog razlio po daru svoga jedinorođenoga Sina. Drugi pak Franjin napor da dođe do Svete Zemlje, a uspio je tek iz trećega pokušaja, objašnjavaju kao izraz njegova prihvaćanja duhovnosti mučeništva. Bila je to popularna tema u srednjovjekovnoj duhovnosti, trebalo je umrijeti samome sebi kako bi Krist mogao biti rođen u njemu (sv. Toma Čelanski). Treći opet objašnjavaju da je Franjin susret s muslimanskim sultanom povezan s prozelitskom duhovnošću, odnosno vjerovanjem da ljudi jedino u Kristu i Crkvi mogu biti spašeni za vječnosti. A argument za to da je Franjo htio obratiti muslimane nalazimo jasno u spisima svetoga Bonaventure. Ovaj motiv za obraćenje ne samo da pomaže razumjeti Franjine namjere da ode među Saracene, kako se u to vrijeme nazivalo muslimane, nego je također potvrda da je Franjo bio autentičan i vjeran katolik.
 
Za neke suvremene franciskanologe i druge stručnjake koji se bave pitanjima međureligijskoga dijaloga Franjo je postao svetac patron za dijalog. Drugima je postao model kako započeti nove forme evangelizacije. Drugi opet kažu kako nam ovi trenuci Franjina života i njegova završna duhovna simfonija 'Pjesma stvorova' daju temelje za sasvim novi pristup međureligijskomu življenju, dijalogu i suradnji.
        
Znakovitost specifičnosti odnosa islama i kršćanstva na našim prostorima istaknuta je u dramskom prikazu „Kušnje fra Anđela Zvizdovića“ koju su u nedjelju 24. studenog, izveli franjevački bogoslovi iz Sarajeva.
Organizator je za ovu prigodu upriličio i izložbu svjetskih umjetničkih prikaza susreta sv. Franje i Sultana, s 50 različitih umjetnina. Izložba je preuzeta iz Asiza, kolijevke franjevačkog reda, grada mira i središta međureligijskog dijaloga. Nakon Asiza, bila je postavljena u Bazilici Sv. Antuna Padovanskog u Padovi, zatim u Bologni, New Yorku, Parizu, Tokiu, Istambulu, Seulu, Zagrebu a sada i u Splitu.
Pamćenje susreta u Damieti stoljećima se prenosilo više likovnim prikazima, nego tekstualnim svjedočanstvima. Sv. Franjo je u nazočnosti sultana često prikazivan dok govori, a sultan u stavu blagonaklonosti pozorno sluša. Brojni umjetnici taj su događaj nastojali interpretirati svaki na svoj način. Izložba donosi najranije prikaze susreta na srednjovjekovnim freskama i minijaturama sve do suvremenih likovnih djela, a slike su prikupljene sa svih strana svijeta. Među izlošcima je i rijedak primjerak prvoga tiskanog izdanja 'Božanstvene komedije' koja u 11. pjevanju Raja posvećuje neke od slavnih redaka susretu sv. Franje i sultana Malika Al–Kamila. Taj se primjerak knjige čuva u Danteovom centru u Ravenni.
„Posredovanjem fra Josipa Blaževića, provincijala hrvatskih konventualaca, talijanski su je franjevci velikodušno ustupili Franjevačkom institutu za kulturu mira da je učini dostupnom braći franjevcima i javnosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, rekao je fra  Bože Vuleta , ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira.
Program proslave nastavljen je u petak 29. studenog 2019. godine okruglim stolom na temu „Progoni kršćana i međureligijski dijalog“. Sudionici stola bili su Marijana Petir i Tomislav Kovač.
„Prema istraživanju Vatikanske fondacije 'Pomoć crkvi u nevolji', neprestani pritisci, ubojstva, uhićenja i razaranje crkava samo su neki od primjera progona 300 milijuna kršćana u svijetu“, istaknula je Marijana Petir.
 
„Među pet zemalja u kojima se odvija najteži progon kršćana su Sjeverna Koreja, Afganistan, Somalija, Libija i Pakistan. Podaci pokazuju da jedan od devetero kršćana u svijetu danas doživljava progon zbog svoje vjere, dok je stanje u Africi još dramatičnije gdje čak jedan od šestero kršćana doživljava određenu vrstu nasilja, čime se najviše ističe Nigerija, gdje je ubijena većina kršćana u 2018. godini. U Iraku je bilo 1,5 milijun kršćana prije 2003. godine, a sredinom 2019. ta brojka je spala na 120 tisuća, što znači da se broj kršćana za 16 godina smanjio oko 90 posto. U Siriji je broj kršćanske populacije pao za dvije trećine od početka građanskog rata 2011., kada je kršćana bilo više od dva milijuna, a danas ih je dvije trećine manje“, rekla je Petir.
 
Još je jednom iskazala žaljenje što Europska komisija ne prepoznaje to pitanje kao prioritet, dodavši da ni hrvatski mediji kao ni vjernici laici u Hrvatskoj ne percipiraju tu temu kao nešto jako važno. Petir je podsjetila da kada se spomene pravo na slobodu vjeroispovijesti prvo što nam na pamet padne je pravo pojedinaca da djeluju u skladu s vlastitim vjerovanjima, da prakticiraju ili ne prakticiraju svoju vjeroispovijest u slobodi i da im je omogućeno uživati život u društvu bez diskriminacije zbog vlastitih uvjerenja. „Međutim, uživanje takvih primarnih prava vjerske slobode ovisi o pravnim strukturama kojima društvo omogućava vjerskim zajednicama da organiziraju svoje djelovanje. Unatoč tome što je članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima (1948.) najutjecajnija potvrda vjerske slobode u ljudskoj povijesti, još uvijek je puno toga potrebno učiniti, posebno u svjetlu svakodnevnog progona kršćana zbog njihove gorljive vjere. Danas, 70 godina nakon Opće deklaracije o ljudskim pravima, borba za zaštitu i osiguranje osnovnih ljudskih prava koje smo obećali bezuvjetno štiti prije 70 godina, još uvijek iziskuje jednak trud, a predstavlja još veći izazov“, rekla je Petir.
 
Tomislav Kovač je podsjetio kako su multikulturalnost i međureligijski dijalog nezaobilazne teme u današnjem globaliziranom svijetu obilježenom susretom kultura, religija i civilizacija, ali i migracijskim tokovima koji posljednjih desetljeća uvelike utječu na strukturu i identitet zapadnoeuropskih društava. Ključni pojmovi – kultura, multikulturalnost, međukulturalnost, religija, sekularno društvo, identitet i drugi – nisu jednoznačni i treba ih postaviti u interakciji da bi ih se moglo potpunije razumjeti i primijeniti u konkretnoj stvarnosti. Isto tako, dijalog, suživot i suradnja pretpostavljaju otvorenost i trajni napor za ostvarivanje zajedničkog dobra društva. „Premda je mlada demokratska država, koja još uvijek prolazi kroz mnoge tranzicijske nedaće, Hrvatska ima sve potencijale da se nastavi razvijati kao otvoreno i tolerantno društvo u kojem će različite kulture, religijske tradicije i sekularnost moći ići zajedno i međusobno se obogaćivati“, zaključio je Kovač.
 
Zauzetost za mir nedjeljiva je od duha sv. Franje iz Asiza i njegovih sljedbenika. Tim je duhom prožet i rad Franjevačkog instituta za kulturu mira. Na područjima gdje su se tijekom duge prošlosti i sve do našeg vremena dogodili brojni ratni sukobi, franjevcima je uspijevalo u duhu Evanđelja dati velik doprinos pomirenju i suživotu ljudi iz različitih kultura i vjeroispovijesti. Na temelju tradicije i sadašnje rasprostranjene prisutnosti franjevci i franjevke se osjećaju obveznima tražiti uvijek nove načine pomirenja kao i razvijati nove koncepte stvaranja trajnoga mira.
 

Nives Matijević

James Martin: Jasan znak Franjine duboke pastoralne skrbi za LGBT katolike i LGBT ljude širom svijeta

 
 
Papa Franjo sastao se 30. rujna s isusovcem James Martin, Jamesom Martinom, urednikom časopisa America, koji je postao poznat po svom poslu s LGBT katolicima u SAD-u i po svojoj podršci zagovaračkim skupinama homoseksualaca i lezbijki. Sastanak je održao u apostolskoj palači u Vatikanu i trajao je oko pola sata. Za sastanak Martin je poslije rekao da je to bio "jedan od najvažnijih trenutaka" svoga života i da je to "jasan znak Franjine" duboke pastoralne skrbi za LGBT katolike i LGBT ljude širom svijeta. “Jedan od najvažnijih trenutaka mog života. Danas sam se osjećao ohrabren, utješen i nadahnut Svetim Ocem. A njegovo vrijeme sa mnom, usred napornog dana i užurbanog života, čini se jasnim znakom njegove duboke pastoralne brige za LGBT katolike i LGBT osobe širom svijeta“, dodao je Martin.

James Martin
 
Franjo se svakodnevno susreću s pojedinim svećenicima, biskupima i članovima redovničkih redova, ali samo se neki od tih susreta javno najavljuju. Obično Vatikan najavljuje samo sastanke koje Papa održava u službenom svojstvu, poput svjetskih čelnika ili poglavara vjerskih redova. Martinova služba LGBT katolicima izazvala je oštre kritike na mreži i od nekih američkih biskupa. Nadbiskup Philadelphije Charles Chaput kritizirao ono što je, tvrdio je, "obrazac nejasnoće" u Martinovom djelu. Martin je odgovorio da je jasno iznio učenje Katoličke Crkve o istospolnim vezama. Martin je autor knjige Izgraditi most: Kako Katolička Crkva i LGBT zajednica mogu ući u odnos poštovanja, suosjećanja i osjetljivosti, koja se temelji na predavanju koje je održao kad je primio nagradu američkoga Ministarstva u 2016. Podržava ga engleski teolog James Alison, koji je izbačen iz dominikanskoga reda nakon što je izrazio neslaganje zbog crkvene zabrane istopolnih seksualnih odnosa.
 

Melita Novak

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Četvrtak, 12/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1050 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević