Get Adobe Flash player

Obratiti nekoga Bogu ne ćemo nikada ako druge uvjeravamo kako je naša vjera "jedina prava"

 
 
Vrijeme u kojemu se Crkva ovoga trenutka nalazi, obvezuje sve nas kršćane, osobito one koji se nazivaju katolicima da dublje progovaramo i živimo milosrđe o kojem toliko govorimo u našem vjerničkom govoru i slušamo o njemu po našim crkvama. Kako kompetentno živjeti i progovoriti o Božjem milosrđu? Pa jednostavno! Bitno ga je težiti da to milosrđe osjetimo, da ga proživimo u odnosu prema Bogu i drugom čovjeku. Drugim riječima, milosrđe možemo upoznati samo u onom trenutku kada smo osobno upoznali Isusa Krista. Nebeski Otac pokazao nam je svoju veliku ljubav u Isusu Kristu i tako nam otkrio svoje veliko milosrđe. Milosrđe nije samo neki puki osjećaj, nego egzistencijalni stav svakoga pojedinca koji bi ga trebao poticati na život po evanđelju i uprisutnjenje Božje ljubavi u svijetu. A to se može u onom trenutku kada donesemo odluku da ćemo upravo evanđelje živjeti u malim prilikama svakodnevnog života, ako se naučimo sve stvari raditi sa iskrenom ljubavlju. A kada živimo evanđelje, živimo tako i Božje milosrđe.
http://www.ourcatholicprayers.com/images/xBloch-SermonOnTheMount70ph.jpg.pagespeed.ic.4DS5HIwLtC.jpg
Ono ima svoj izvor u vazmenom otajstvu – u muci, smrti i uskrsnuću Gospodina Isusa Krista. On je svojim vazmenim otajstvom ozdravio svijet, ozdravio je naše međuljudske odnose, oslobodio nas je okova grijeha. Mogućnosti oslobođenja su tu. Tu smo kao vjernici da se tim duhovnim mogućnostima okoristimo. Sada ostaje samo na našoj slobodnoj volji koliko ćemo se odlučiti istinski živjeti božansko milosrđe. Kršćanin nije pozvan živjeti sebi, nego onome koji je za njega dao svoj život, koji je za njega umro i uskrsnuo, a to je sam Isus Krist. Kršćanin je pozvan na patnju, žrtvu, predanje, odricanje od samoga sebe. To je misterij odricanja u kojega nas uvodi Kristova evanđeoska riječ utemeljena na Božjem milosrđu. Kako nas Crkva uvodi u to milosrđe? Time što nas potiče da uspostavimo osobnu komunikaciju s Bogom kroz molitvu, kroz čitanje sv. Pisma i kroz redoviti sakramentalni život. Sakrament ispovijedi je takav divan sakrament da nas on uvodi u dubinu Božje ljubavi koja nas oslobađa od svih grijeha i slabosti, a snaga euharistije pomaže nam da rastemo u milosrdnoj svetosti i milosti. Ako je Božje milosrđe veliko i ako je Isus iscijelio sve naše ljudske odnose snagom svojega vazmenoga otajstva, zašto su ljudska srca danas hladnija nego inače?
 
Upravo iz razloga što su ta srca iskorijenila sebe iz dinamizma Božjeg milosrđa. Kada bi nas ono zahvatilo, kada bi Božja milost prožela našu dužu i preobrazila je, tada bi i naš život bio preobražen. Po ljubavi Isus spašava. Po ljubavi Isusovoj smo spašeni. I zato je potrebno da onu milosrdnu ljubav koju smo u životu osjetili prenosimo na druge. Ako smo kršćani, onda drugi ljudi trebaju osjetiti tu našu ljubav i tako donosimo pravo svjedočanstvo za Isusa. Da bismo nekoga doveli Isusu, moramo biti strpljivi i doći do srca one osobe kojoj naviještamo evanđelje. A to je jako težak i mukotrpan put. On se događa snagom Božje milosti i ljubavi, snagom njegova milosrđa, ali mi kršćani sa ljubavlju trebamo biti obazrivi ne samo jedni prema drugima, nego i prema onima koji ne vjeruju i kojima želimo naviještati evanđelje.
 
Obratiti nekoga Bogu ne ćemo nikada ako druge uvjeravamo kako je naša vjera „jedina prava“, kako će svi koji nisu članovi Crkve kojoj pripadamo „goriti u paklu“. Ne! To nije Isus! Isus je u ljubavi, strpljivosti, dobroti, empatiji, aktivnom zauzimanju za čovjeka prije svega u duhovnom smislu u njegovom dostojanstvu, a onda u materijalnom smislu. Naš kršćanski pristup ne smije biti sektaški i prozelitski, nego jednostavno – katolički, sa ljubavlju, radošću, duhovnom širinom i prihvaćanjem naše braće i sestara koji su drugačiji. Razumije se da je svaka tvrdokornost, neobraćenje, mržnja prema vjeri i Isusu objava „rata“ božanskom milosrđu. I trasira put u propast. Ali dokle god je osoba na ovoj zemlji, dokle god živi svoj ovozemaljski život, za nju ima nade. Kako probuditi vjeru u drugim ljudima? Molitvom za njih, svjedočanstvom života, razumijevanjem i ljubavlju, ne prijetnjama! I tada ćemo uistinu pokazati i drugima svoje osobno kršćansko svjedočanstvo. A to je da je naš Bog – bogat milosrđem.
 

vlč. Pavle Primorac

Djelo Isusove ljubavi zasjenilo je okorjelog Barabu i dovelo ga do svetosti

 
 
Koliku je bol osjećao naš Isus, kad je svjetina uzvikivala da želi da se oslobodi Baraba a da Isusa osude na smrt. Baraba je bio ubojica, kradljivac, bludnik, svadljivac i čovjek nereda. Isus je primjer ljubavi, i iz te ljubavi činio je čuda, ozdravljao je bolesne, hrome, slijepe i mrtve vraćao u život. Ljubio je beskrajnom ljubavi! Poučavao je, da se darujemo jedni drugima i da volimo druge kao same sebe. Nosio je nadu i mir, bio je poput svjetla koje nas obasjava, a eto svjetina želi da On umre a Barabu razbojnika i ubojica da puste i da ga oslobode od svih nedjela, koje je učinio. Isus se ne brani, ništa ne govori. Šutnja njegova, jača je od milijun riječi, ona ga čini hrabrim i daje mu snagu koja zastrašuje sve one, koji ga lažno osuđuju. Boje se, te njegove šutnje, boje Ga se onako bespomoćna, ostavljena, pod križem pritisnuta, boje ga se čak i mrtva.
http://www.ilsussidiario.net/img/WEB2/BarabbaThePassionR400.jpg
Strah koji vlada njima, strah je od njihova zla koje čine. Isus im je snažan i opasan, ne fizičkom snagom, nego snagom, koju mu daje ljubav, koja ništa ne traži, ne osuđuje, ne proklinje, ljubav koja sve prašta i koja je toliko milostiva, da moli kod Oca svojega, da im oprosti, jer ne znaju što čine. Uspoređujući se sa Njim, oni se osjećaju  ništavno, uplašeno jer On bi mogao činiti čuda i tako njih svećenike i pismoznance ugroziti, biti viši i važniji od njih a to se nikako ne smije dogoditi. Oni imaju moć i vlast i ni pod koju cijenu je ne žele predati nikome, pa ni Isusu, koji je čudotvorac, koji može činiti ono što oni ne mogu, koji je ponizan i svojom ljubavi okuplja ljude oko sebe, za razliku od njih, koji svoju veličinu i položaj, temelje na zemaljskim zakonima, koje su pisali za narod ali ne i za sebe. Njihova slava i moć je u zakonima a ne u njima samima, u njihovoj snazi i pameti. Oni su toga svjesni. Ukinu li se ti zakoni i počne se živjeti po Isusovim riječima, oni tada više nisu vladari. Slika je to današnjih političara! I oni ostaju do kraja na svojim funkcijama bez obzira što su svjesni svoje nesposobnosti i da ima boljih i stručnijih od njih, donose zakone koji vrijede samo za narod ali ne i za njih. Oni su poput zemaljskih bogova i upravljaju strahom i čine što činiti ne bi smjeli i tako izdaju svoj narod i svoju domovinu a na kraju izdaju sami sebe i tako si zatvaraju BožjaVrata za vječni život. Čak je i Baraba to shvatio, preobratio se i postao svetac a naši političari i još mnogi drugi, to nikako da shvate.
 
Silina Isusove ljubavi dodirnula je i Barabu, razbojnika, ubojicu i čovjeka nereda. Kolika je to bila ljubav kad je i jedan Baraba, osjetio sram za svoja djela i uočio razliku između sebe i Isusa. Bio je svjestan svoga zla i činjenice da je bio pravedno osuđen a da je Isus nepravedno. Znao je, da Isus preuzima Njegov grijeh, jer svoga nije imao. Čuo je o Njemu, propovjedniku ljubavi i mira a sad Ga osuđuju a njega grješnika i prijestupnika, puštaju na slobodu. Zbunjen je Baraba i te slike Isusa Nazarećanina sa Križem, nikako da se oslobodi. Isusov Križ ga je promijenio. Ne zatvor i robovanje nego Isus sa Križem kojeg nosi šutke, ne brani se i ne prigovara nepravednoj odluci da se pusti razbojnik i ubojica Baraba a Njega pravednika, da se osudi.  Mnogi danas ostaju ravnodušni na sva dijela Isusove ljubavi a jedan razbojnik Baraba se preobrazuje i shvaća da ga je Isus otkupio iz ljubavi prema njemu, iz ljubavi prema svakom čovjeku i da je umro da bi on vječno živio.
 
I kad je Baraba iznova učinio djelo razvratničko, nije mu se moglo oduzeti život, jer po tadašnjem židovskom zakonu, onaj, tko je jednom pomilovan, više mu se ne može oduzeti život. Baraba se opet u mislima susreće sa Isusom i ponavlja: „ On je umro, da se meni život ne može oduzeti“. Ta ljubav ga je mijenjala, progonila, zbunjivala i radi te ljubavi, više nije mogao živjeti životom, kakvim je živio prije. Da li je on vrijedan te ljubavi, često se pitao! On, dijete prostitutke, neprimjerena života, ubojica, problematičan u svom ponašanju prema drugim ljudima, da vrijedi života pravednika, propovjednika ljubavi i mira. Sramio se Isusa. Osjećao je uvijek Njegovu blizinu i to ga je zbunjivalo, mijenjalo je njegovo srce i postajao je drugačiji, mirniji, dobio je smisao života, Isus je umro da bi on živio. Koliku važnost mu je Isus ukazao, dao mu do znanja koliko ga ljubi, koliko mu je važan, pa makar bio i tako grješan, da je za njega spreman položiti svoj život. Baraba je primjer, kako nas Isusova ljubav mijenja od razbojnika, razvratnika, od ubojice do sveca. Kolika srca drugih ostaju nepromijenjena a Baraba se promijenio. Veličanstvena je ljubav Krista! Mnogi su zaslijepljeni moći i slavom i ne vide tu veličanstvenu ljubav i propuštaju ovozemaljsku priliku da zavrijede vječni život, život u izobilju, život sa Kristom.
 

Slavica Vučko

Kratak pregled povijesti Armenske Katoličke Crkve

 
 
U radu su prikazane malo poznate stranice povijesti nastanka i djelovanja Armenske Katoličke Crkve, koja pripada obitelji istočno- katoličkih Crkava, nalazi se u potpunom jedinstvu s Rimokatoličkom Crkvom i priznaje vrhovno poglavarstvo Pape. Središte joj je u Bejrutu u Libanonu, a trenutačno je vodi cilicijski armenski katolički patrijarh Petar (Bedros) XX. Tijekom povijesti Armenska Katolička Crkva i njezini vjernici, armenokatolici, sačuvali su svoj etnovjerski istobit (identitet) koji se iskazuje u pojedinim posebnostima hijerarhijskoga crkvenog ustroja, armenskog obreda na staroarmenskom jeziku, sakralne umjetnosti i arhitekture. Posebna je pozornost u radu posvećena djelatnosti Kongregacije armenokatoličkih mhitarista na otočiću sv. Lazara u Mletcima (Veneciji) i Beču.
http://asbarez.com/wp-content/uploads/2015/09/Church-Gyumri-2.jpg
 

Artur R. Bagdasarov; Gosudarstvennaja akademija sljavjanskoj kuljtury, Moskva, Rusija

Anketa

Tko je HDZ-u na lokalnim izborima veći protivnik?

Srijeda, 26/04/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1541 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević