Get Adobe Flash player

Zauzetost za mir nedjeljiva je od duha sv. Franje iz Asiza i njegovih sljedbenika

 
 
Split: 800. obljetnica susreta sv. Frane i sultana Malika Al-Kamila. U organizaciji Franjevačkog instituta za kulturu mira, proslava 800. obljetnice susreta sv. Frane i sultana Malika Al-Kamila, nakon Zagreba obilježena je i u Splitu u Pinakoteci samostana Gospe od Zdravlja od 24. do 29. studenoga 2019. godine.
https://saltandlighttv.org/blog/wp-content/uploads/2019/02/allyson_blog_title.jpg
Susret koji se zbio prije 800 godina bio je nadahnuće brojnim povijesnim događajima sve do naših dana. Susret je utjecao na Franjino oblikovanje njegove redovničke zajednice i njezine misije, na otvaranje Crkve dijalogu s drugim religijskim zajednicama (deklaracije Nostra aetate Drugog vatikanskog koncila), na papu Ivana Pavla II. da sazove povijesni međureligijski susret baš u gradu sv. Franje, u Asizu (1986.). Taj skup je postao paradigmom suvremenim međureligijskim skupovima molitve za mir „u duhu Asiza“. U ovoj godini prigodom 800. obljetnice toga susreta prvi put je jedan poglavar Katoličke crkve, papa Franjo, posjetio Arapski poluotok, Ujedinjene arapske emirate, i tom prigodom, zajedno sa svojim domaćinom Velikim imamom Al-Azharom potpisao Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život (Abu Dhabi, 4. veljače 2019.).
 
Različiti su stavovi o susretu Franje Asiškoga u Damietti (Egipat) sa sultanom Malikom al-Kamilom, vojskovođom muslimana tijekom Pete križarske vojne (1217. – 1221.). Neki tvrde da je Franjo htio doći do Betlehema i Jeruzalema kako bi svojim rukama „opipao” mjesta na kojima je Isus rođen i gdje je umro što duboko odgovara njegovoj teološkoj viziji ljubavi i milosrđa koje je Bog razlio po daru svoga jedinorođenoga Sina. Drugi pak Franjin napor da dođe do Svete Zemlje, a uspio je tek iz trećega pokušaja, objašnjavaju kao izraz njegova prihvaćanja duhovnosti mučeništva. Bila je to popularna tema u srednjovjekovnoj duhovnosti, trebalo je umrijeti samome sebi kako bi Krist mogao biti rođen u njemu (sv. Toma Čelanski). Treći opet objašnjavaju da je Franjin susret s muslimanskim sultanom povezan s prozelitskom duhovnošću, odnosno vjerovanjem da ljudi jedino u Kristu i Crkvi mogu biti spašeni za vječnosti. A argument za to da je Franjo htio obratiti muslimane nalazimo jasno u spisima svetoga Bonaventure. Ovaj motiv za obraćenje ne samo da pomaže razumjeti Franjine namjere da ode među Saracene, kako se u to vrijeme nazivalo muslimane, nego je također potvrda da je Franjo bio autentičan i vjeran katolik.
 
Za neke suvremene franciskanologe i druge stručnjake koji se bave pitanjima međureligijskoga dijaloga Franjo je postao svetac patron za dijalog. Drugima je postao model kako započeti nove forme evangelizacije. Drugi opet kažu kako nam ovi trenuci Franjina života i njegova završna duhovna simfonija 'Pjesma stvorova' daju temelje za sasvim novi pristup međureligijskomu življenju, dijalogu i suradnji.
        
Znakovitost specifičnosti odnosa islama i kršćanstva na našim prostorima istaknuta je u dramskom prikazu „Kušnje fra Anđela Zvizdovića“ koju su u nedjelju 24. studenog, izveli franjevački bogoslovi iz Sarajeva.
Organizator je za ovu prigodu upriličio i izložbu svjetskih umjetničkih prikaza susreta sv. Franje i Sultana, s 50 različitih umjetnina. Izložba je preuzeta iz Asiza, kolijevke franjevačkog reda, grada mira i središta međureligijskog dijaloga. Nakon Asiza, bila je postavljena u Bazilici Sv. Antuna Padovanskog u Padovi, zatim u Bologni, New Yorku, Parizu, Tokiu, Istambulu, Seulu, Zagrebu a sada i u Splitu.
Pamćenje susreta u Damieti stoljećima se prenosilo više likovnim prikazima, nego tekstualnim svjedočanstvima. Sv. Franjo je u nazočnosti sultana često prikazivan dok govori, a sultan u stavu blagonaklonosti pozorno sluša. Brojni umjetnici taj su događaj nastojali interpretirati svaki na svoj način. Izložba donosi najranije prikaze susreta na srednjovjekovnim freskama i minijaturama sve do suvremenih likovnih djela, a slike su prikupljene sa svih strana svijeta. Među izlošcima je i rijedak primjerak prvoga tiskanog izdanja 'Božanstvene komedije' koja u 11. pjevanju Raja posvećuje neke od slavnih redaka susretu sv. Franje i sultana Malika Al–Kamila. Taj se primjerak knjige čuva u Danteovom centru u Ravenni.
„Posredovanjem fra Josipa Blaževića, provincijala hrvatskih konventualaca, talijanski su je franjevci velikodušno ustupili Franjevačkom institutu za kulturu mira da je učini dostupnom braći franjevcima i javnosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, rekao je fra  Bože Vuleta , ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira.
Program proslave nastavljen je u petak 29. studenog 2019. godine okruglim stolom na temu „Progoni kršćana i međureligijski dijalog“. Sudionici stola bili su Marijana Petir i Tomislav Kovač.
„Prema istraživanju Vatikanske fondacije 'Pomoć crkvi u nevolji', neprestani pritisci, ubojstva, uhićenja i razaranje crkava samo su neki od primjera progona 300 milijuna kršćana u svijetu“, istaknula je Marijana Petir.
 
„Među pet zemalja u kojima se odvija najteži progon kršćana su Sjeverna Koreja, Afganistan, Somalija, Libija i Pakistan. Podaci pokazuju da jedan od devetero kršćana u svijetu danas doživljava progon zbog svoje vjere, dok je stanje u Africi još dramatičnije gdje čak jedan od šestero kršćana doživljava određenu vrstu nasilja, čime se najviše ističe Nigerija, gdje je ubijena većina kršćana u 2018. godini. U Iraku je bilo 1,5 milijun kršćana prije 2003. godine, a sredinom 2019. ta brojka je spala na 120 tisuća, što znači da se broj kršćana za 16 godina smanjio oko 90 posto. U Siriji je broj kršćanske populacije pao za dvije trećine od početka građanskog rata 2011., kada je kršćana bilo više od dva milijuna, a danas ih je dvije trećine manje“, rekla je Petir.
 
Još je jednom iskazala žaljenje što Europska komisija ne prepoznaje to pitanje kao prioritet, dodavši da ni hrvatski mediji kao ni vjernici laici u Hrvatskoj ne percipiraju tu temu kao nešto jako važno. Petir je podsjetila da kada se spomene pravo na slobodu vjeroispovijesti prvo što nam na pamet padne je pravo pojedinaca da djeluju u skladu s vlastitim vjerovanjima, da prakticiraju ili ne prakticiraju svoju vjeroispovijest u slobodi i da im je omogućeno uživati život u društvu bez diskriminacije zbog vlastitih uvjerenja. „Međutim, uživanje takvih primarnih prava vjerske slobode ovisi o pravnim strukturama kojima društvo omogućava vjerskim zajednicama da organiziraju svoje djelovanje. Unatoč tome što je članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima (1948.) najutjecajnija potvrda vjerske slobode u ljudskoj povijesti, još uvijek je puno toga potrebno učiniti, posebno u svjetlu svakodnevnog progona kršćana zbog njihove gorljive vjere. Danas, 70 godina nakon Opće deklaracije o ljudskim pravima, borba za zaštitu i osiguranje osnovnih ljudskih prava koje smo obećali bezuvjetno štiti prije 70 godina, još uvijek iziskuje jednak trud, a predstavlja još veći izazov“, rekla je Petir.
 
Tomislav Kovač je podsjetio kako su multikulturalnost i međureligijski dijalog nezaobilazne teme u današnjem globaliziranom svijetu obilježenom susretom kultura, religija i civilizacija, ali i migracijskim tokovima koji posljednjih desetljeća uvelike utječu na strukturu i identitet zapadnoeuropskih društava. Ključni pojmovi – kultura, multikulturalnost, međukulturalnost, religija, sekularno društvo, identitet i drugi – nisu jednoznačni i treba ih postaviti u interakciji da bi ih se moglo potpunije razumjeti i primijeniti u konkretnoj stvarnosti. Isto tako, dijalog, suživot i suradnja pretpostavljaju otvorenost i trajni napor za ostvarivanje zajedničkog dobra društva. „Premda je mlada demokratska država, koja još uvijek prolazi kroz mnoge tranzicijske nedaće, Hrvatska ima sve potencijale da se nastavi razvijati kao otvoreno i tolerantno društvo u kojem će različite kulture, religijske tradicije i sekularnost moći ići zajedno i međusobno se obogaćivati“, zaključio je Kovač.
 
Zauzetost za mir nedjeljiva je od duha sv. Franje iz Asiza i njegovih sljedbenika. Tim je duhom prožet i rad Franjevačkog instituta za kulturu mira. Na područjima gdje su se tijekom duge prošlosti i sve do našeg vremena dogodili brojni ratni sukobi, franjevcima je uspijevalo u duhu Evanđelja dati velik doprinos pomirenju i suživotu ljudi iz različitih kultura i vjeroispovijesti. Na temelju tradicije i sadašnje rasprostranjene prisutnosti franjevci i franjevke se osjećaju obveznima tražiti uvijek nove načine pomirenja kao i razvijati nove koncepte stvaranja trajnoga mira.
 

Nives Matijević

Anketa

Andrej Plenković je zabranio izvođenje pjesama Marka Perkovića Thompsona, hoće li zabraniti i maškare?

Srijeda, 26/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1023 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević