Proslava 50. obljetnice ponovne uspostave Splitske metropolije

 
 
U organizaciji Splitsko-makarske nadbiskupije i Katedre crkvene povijesti Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, u četvrtak 28. studenoga 2019. godine, svečanom akademijom i studijskim danom obilježena je 50. obljetnica ponovne uspostave Splitske metropolije.
https://smn.hr/images/econa-article-images/4234/full/14.JPG
Svečanost je započela obraćanjem splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolite mons. Marina Barišića koji je naglasio kako obnova i ponovna uspostava prvostolničkog ili metropolitanskog središta Crkve u južnoj Hrvatskoj, u Splitu, nedvojbeno spada u događaje koji su crkvenoj i društvenoj stvarnosti ovoga dijela naše domovine dali poseban biljeg te istodobno osnažili Crkvu u navještaju evanđelja i učvrstili vjerski i društveni život u ovim krajevima.
 
Mons. Barišić podsjetio je da je Splitska metropolija postojala stoljećima, imala je važnu ulogu u hrvatskom narodu, ali je 1828. godine zbog političkih događaja Austrija u Dalmaciji napravila reformu crkvene strukture i oduzela Splitu titulu metropolije i nadbiskupije i prebacila je sjedište u Zadar. „Splitu je time učinjena povijesna nepravda. Oštećeni su nacionalni interesi i kultura, jer je Split ipak puls hrvatske povijesti, tu je i naša kolijevka i krstionica. Split je 137 godina živio bez titule metropolije. Imajući u vidu i crkvenu i društvenu ulogu te titule, postojali su svi razlozi za to da se ponovno vrati titula metropolije u grad. Bilo je puno truda, napora, interesa 'za' i 'protiv' i konačno je 1969. godine Splitu vraćena titula nadbiskupije i metropolije“, rekao je nadbiskup Barišić.
 
Naglasio je da obnova nadbiskupskoga sjedišta u Splitu, i ponovna uspostava ovdašnje crkvene pokrajine, nosi nadnevak 27. srpnja 1969., i na njoj stoji potpis pape Pavla VI. „Sam događaj svečano je proslavljen u splitskoj katedrali u nedjelju 23. studenoga 1969. godine. Duh Sveti je vodio papu Pavla VI. u njegovoj konačnoj odluci obnove i ponovne uspostave glavnoga crkvenog središta u Dalmaciji. On je, naime, služeći se vlašću Petrova nasljednika, odlučio Splitu vratiti crkvenu i društvenu ulogu, koju je Split sa starom Salonom, imao više od jednoga i pol tisućljeća, i to u početku u rimskoj Dalmaciji, a kasnije u hrvatskim krajevima. Dogodilo se to na molbu ondašnjega biskupa splitskoga i makarskoga Frane Franića, upućenu zajedno s biskupima u Šibeniku, Hvaru i Dubrovniku, te apostolskim upraviteljem u Kotoru, koji su spomenutu obnovu i ponovnu uspostavu zatražili, uz punu potporu Stolnoga kaptola u Splitu, Sustolnoga kaptola u Makarskoj i Zbornoga kaptola u Trogiru, jednako kao i provincijalata Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u Splitu, te ustanova za odgoj svećenika u Splitu i Makarskoj. Vijest o obnovi i ponovnoj uspostavi prvostolničkoga ili metropolitanskoga sjedišta u Splitu, biskup Frane, priopćio je posebnom okružnicom „Javljam vam, da je Sveti Otac Pavao VI., povratio splitskoj biskupiji, nadbiskupsku i metropolitansku čast, i da je ta obnova, danas objavljena preko Radio – Vatikana, i meni pismeno saopćena, od apostolskog delegata Sv. Stolice u Beogradu, msgr. Marija Cagne, pismom od 12. VIII. 1969. godine. Od sada, dakle, naša biskupija Splitska i Makarska, postaju nadbiskupija i metropolija, u koju ulaze kao članice biskupije: Šibenik, Hvar, Dubrovnik i Kotor'. Tako se je, eto, nakon 141 godine, rečenoga dana, apostolskim pismom, pučki zvanom bula, 'Qui vicariam', pape Pavla VI., nastavilo točno ondje gdje se je 30. lipnja 1828. godine stalo, apostolskim pismom 'Locum beati Petri', pape Leona XII., čime je ponovno uspostavljen tisućljetni slijed“.
 
Nakon pozdravnih govora uslijedio je kratki video zapis „Splitska metropolija“, redatelja prof. dr. Josipa Dukića, a snimatelja i montažera Petra Jurčevića te predavanja prof. dr. Josipa Dukića „Od Salone do Splita“, prof. dr. Slavka Kovačića o temi „Splitska metropolija od splitskih sabora u X. st. do 1828.“, prof. dr. Miroslava Akmadže o odnosu Crkve i države (1960. – 1970.) i dr. Mile Vidović o ponovnoj uspostavi Splitske metropolije.
 
Program se odvijao uz glazbenu pratnju Komornog zbora bogoslova Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu pod vodstvom don Ivana Urlića. Središnja svečanost proslave završila je misnim slavljem u splitskoj prvostolnici sv. Dujma koju je predvodio mons. Marin Barišić. U koncelebraciji su bili novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, sadašnji i umirovljeni biskupi sufragani Splitske metropolije: dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić i biskup u miru mons. Ante Ivas te umirovljeni kotorski biskup mons. Ilija Janjić; đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić, naslovnik Nina mons. Martin Vidović, naslovnik stare Cisse mons. Ante Jozić, apostolski upravitelj križevačke eparhije mons. Milan Stipić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Nedjeljko Ante Ančić te još tridesetak svećenika.
 
Zahvalivši se nadbiskupu Barišiću na pozivu, novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, kojem je ovo prvi posjet Splitu, čestitao je prisutnima 50. obljetnicu ponovne uspostave Splitske metropolije, rekavši: „Prolazeći ovim gradom, vidio sam da je izgrađen na stijeni. Ono što je građeno na stijeni ne može se srušiti ni pod pritiskom najvećih oluja. Želim zbog toga Splitskoj metropoliji da i dalje bude kao kuća sagrađena na Bogu, čvrstom temelju svih naših života“.
 

Nives Matijević