Prema boljem razumijevanju ukupnoga povijesnog razvoja od konca XVIII. do početka XXI. stoljeća

„Odnos klera i nacije u jugoistočnoj Europi od 19. do 21. stoljeća“ naziv je međunarodnoga znanstvenog skupa koji se održao od 3. do 6. svibnja u Splitu, a kojeg su zajednički organizirali Katolički bogoslovni fakultet i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu te povjerenstvo za povijest jugoistočne Europe bečke zaklade „Pro Oriente“. Tema odnosa klera i nacije u XIX. stoljeću izazov je kojemu se može odgovoriti samo multidisciplinarnim i interdisciplinarnim pristupom koji će u obzir uzeti ne samo faktografske datosti nego i svu slojevitost i fenomenologiju koja stoji u temeljima i u sadržaju takva odnosa. Neosporno je pak jedno: nemoguće je, osobito na prostoru srednje, istočne i jugoistočne Europe sagledati i raščlaniti oblikovanje nacionalnih identiteta bez da se sagleda mnogovrsna i kompleksna uloga klera u tim procesima. U nekim slučajevima nacionalnih pokreta ne bi niti bilo, ili ih ne bi uopće bilo na, za ove prostore specifičan način, bez protagonista i aktivnost njihovih pripadnika iz kleričkih redova.

Ovaj skup imao je nakanu, na znanstven i nepristran način pristupiti obradi argumenata koji se odnose na ovu temu, ponajprije razlučiti što je kler, s kojim opsegom i u kojem sadržaju rabimo tu riječ kad je riječ o njegovu odnosu spram nacije i nacionalnog. Nadalje, ovaj odnos razmotriti u kontekstu modernizacijskih iskoraka na području srednje, istočne i jugoistočne Europe: oni su svakako ključni za točno razumijevanje ukupnog povijesnog razvoja od konca XVIII. do početka XXI. stoljeća, ali ga i sagledati u opće europskom, i najnovijem globalizacijskom kontekstu te kontekst nadiruće sekularizacije. Također, s obzirom na ovu temu razmotriti i statičnost i dinamičnost u odnosima klera i nacije u razmatranom razdoblju, razmotriti ulogu pojedinca i ulogu vjerskih zajednica kojima su pripadali, kao takvih. Konačno, neosporan zadatak bio je razmotriti ovaj odnos s motrišta razvoja interkonfesionalnih i ekumenskih nastojanja, njihova razvoja i njihovih prošlih i sadašnjih zahtjeva i perspektiva.

Obraćajući se sudionicima skupa splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić istaknuo je da u evanđelju Isus riječima da mu je „žao naroda“ na neki način želi unijeti dimenziju samilosti i brige prema narodu. „Pojam pleme, narod i društvo se kroz povijest mijenja ali temeljna odrednica katoličkoga svećenika uvijek ostaje, jer svećenik nije vezan unutar granica svojega naroda, a osim toga narod Božji ne poznaje granice“, istaknuo je nadbiskup Barišić. U tom je suriječju dodao da je dimenzija naroda konkretna i utjelovljena u svoju kulturu ali ona nije time ograničena.

Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. Ante Vučković istaknuo je da je odnos klera i nacije na ovim prostorima iznimno važan zbog „razumijevanja nas samih i potreban nam je trijezan povijesni pristup“. Govoreći o povijesti naglasio je da treba „proširiti, ispraviti i kritizirati naše pamćenje“, jer se na taj način stvara pogled „koji nam može olakšati da bolje vidimo sami sebe“. „Kler je posve neshvatljiv ako ga se ne vidi u svjetlu odnosa s Bogom“, kazao je Vučković izrazivši nadu da će simpozij – bacajući svjetlo na odnos klera i nacije – vidjeti i pokretačku snagu povijesti i pokretačku snagu klera i tako, na neki način, pružiti lijek našoj memoriji te ojačati trijeznost povijesti i umanjiti naše zaborave.

Dekan Filozofskog fakulteta u Splitu dr. Marko Trogrlić istaknuo je da je uloga klera zahtjevna i složena. „Utjecaj klera na oblikovanje nacionalnog identiteta od kraja XVIII. do XXI. stoljeća važan je u srednjoj i istočnoj Europi, ali ga treba sagledavati i u opće europskom i najnovijem globalnom kontekstu i u vrijeme nadiruće sekularizacije“. Osobito je istaknuo ulogu dvojice hrvatskih klerika iz XIX. stoljeća: biskupa Josipa Jurja Strossmayera i don Mihovila Pavlinovića. „Obojica su svećenici i veoma su zaslužni za hrvatske integracije, ali i za afirmaciju hrvatske nacije kao moderne nacije“, naglasio je dr. Trogrlić.

Na skupu je sudjelovalo dvadesetak znanstvenika iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Slovačke, Njemačke, Austrije i BiH, a njihova će predavanja biti objavljena u posebnom zborniku.

Nives Matijević