Proslavljen blagdan svetog oca Benedikta

Povodom blagdana sv. Benedikta, opata, utemeljitelja Reda i zaštitnika Europe, u srijedu 11. srpnja Hrvatska udruga Benedikt iz Splita organizirala je u kapeli Nadbiskupskoga sjemeništa misno slavlje kojeg je predvodio ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa dr. don Mladen Parlov. U prigodnoj propovjedi don Mladen se osvrnuo na osobiti doprinos sv. Benedikta iz Nursije u oblikovanju kršćanske Europe, promicanju ljudskih prava i dostojanstva svake osobe. ''Sv. Benedikt se u vrijeme rasapa i dekadencije udubio u krajnju samoću, da bi se nakon kušnji i čišćenja vratio i utemeljio Montecassino, grad na brdu koji je, oblikovao novi svijet prema načelu ''Ora et labora'' (Moli i radi). Pozoran na znakove vremena sv. Benedikt je shvatio da je potrebno živjeti radikalnu evanđeosku svetost u svim životnim situacijama kako bismo znali odgovoriti na izazove vremena''.

Nakon večernjeg misnog slavlja u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa uz prigodno predavanje prikazana je video projekcija pod nazivom ''Utjecaj benediktinaca na stvaranje europske kulture'' koju je pripremila Silvana Dragun. Uz predavanje koje je obuhvatilo razdoblje od VI. do XX. stoljeća benediktinskog utjecaja u kulturi, umjetnosti, arhitekturi, medicini, gospodarstvu, industriji i znanosti, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Kroz video projekciju na oko sto „slajdova“ prikazane su neke od najljepših građevina iz područja romanike i gotike u Europi, brojne minijature, barokne freske u opatiji Melk u Austriji, značaj beuronske umjetničke škole koju je osnovao P. Desiderius Lenz, OSB, Alcuinov doprinos razvoju karolinške renesanse i dr. Video projekcija je obuhvatila život i djela pape Grgura Velikog, velikog evangelizatora Engleske, Sv. Bonifacija, apostola germana, Sv. Hildegarde iz Bingena, Sv. Anselma Canterburyjskog, Sv. Bede Časnog, Sv. Gertrude Velike, Sv. Franciske Rimske i drugih svetaca koji su potekli iz benediktinskog reda.

Osobitu važnost dalo se opatiji Solesmes u Francuskoj i opatiji Maria Laach u Njemačkoj kao središtima Liturgijskog pokreta u 19. i 20. stoljeću. Osvrćući se na hrvatske prilike, projekcija je pokazala odnos benediktinaca prema hrvatskoj glagoljaškoj baštini, te neke od najvrjednijih eksponata iz samostana sv. Marije u Zadru i samostana sv. Nikole u Trogiru. Na kraju, Silvana Dragun je istaknula doprinos Mavre Vetranovića, dubrovačkog benediktinca i književnika na renesansno književno stvaralaštvo.

Ivica Luetić