Get Adobe Flash player

Sustavno nam nameću relativističke "vrijednosti", koje razaraju temeljnu supstanciju čovjekova života i zajedništva

 
 
Sudeći prema događajima u protekloj godini, ni u ovoj koja nam upravo otvara svoja vrata, zasigurno nam ne će biti dosadno. Zapravo živimo u vremenu dramatičnih promjena globalnih razmjera, kakve povijest nije zabilježila. Možda najbliža usporedba je ona s urušavanjem i padom Rimskoga Carstva i goleme seobe naroda u Europi koja je iz temelja promijenila političku, kulturnu i civilizacijsku sliku Sredozemlja, na čijem je zgarištu potom iznikla i oblikovala se kršćanska Europa, koja je u narednim stoljećima presudno utjecala na svjetsku povijest.
https://d304516337c65f110745-a599a348219eecff7241ffe904dbadd3.ssl.cf3.rackcdn.com/2016/11/bruges3.jpg
Kršćanska Europa se urušava, točnije rečeno ona se već urušila. Ispražnjena od duhovnog sadržaja, Europa gubi svoj identitet, a s time i svoju vitalnost. Europa je u demografskom slobodnom padu i nitko više ne vidi načina da se to zaustavi. Štoviše sustavno se nameću relativističke "vrijednosti", koje razaraju temeljnu supstanciju čovjekova života i zajedništva. Nametanjem tih antivrijednosti dodatno se rastaču i posljednje uporišne točke na kojima počiva budućnost svakoga naroda: brak, obitelj i djeca. Umjesto da takvi pogubni trendovi potaknu na buđenje, pa i obraćenje, oni kao da još više razjaruju autodestriuktivne strasti gospodara institucija, koje su po naputku Antonia Gramscia već odavno zauzeli.
 
Kao da se pred nama otvaraju stranice Apokalipse, koje u prosječno upućenom čovjeku izazivaju strah i nemoć pred kataklizmičkim događanjima. Da ne bi bilo nikakve dvojbe, mi doista živimo u vremenu u kojemu se obistinjuju riječi iz Otkrivenja, jer knjiga Otkrivenja nije fikcija, koja se  odnosi na neko imaginarno područje i apstraktno vrijeme, nego je knjiga života, koja govori o nama  i o našem vremenu. Ali knjiga Otkrivenja nije knjiga zastrašivanja, nego knjiga nade i velikog obećanja za one koji iščekuju milost i spasenje. U njoj se ispunjavaju riječi sv. Ivana Krstitelja u kojemu on svjedoči o Onome, kojemu Ivan nije dostojan razriješiti remenje na obući:  "U ruci mu vijača, pročistit će svoje gumno i skupiti žito u svoju žitnicu, a pljevu spaliti ognjem neugasivim.« (Lk 3,17). U dramatičnim Isusovim riječima koje čitamo u Lukinu evanđelju (usp. Lk 21,25-32), kao da nam se otvaraju stranice naše povijesti. "Kada čujete za ratove i bune, nemojte se prestrašiti...", govori  Isus te nastavlja o velikim znacima na nebesima, o progonima, o izdajstvu najbližih... Unatoč tome završava riječima: "...ni jedna vlas s glave neće vam propasti." To znači da smo nad svime što nam se događa, zaogrnuti Božjom milošću, Božjim mirom i spasenjem.
 
Čitava povijest kršćanstva obilježena je progonima kršćana diljem svijeta. U posljednjim vremenima ti su progoni poprimili goleme razmjere, posebice u velikim dijelovim Afrike i Azije. Sve ovo dramatično se približava Europi u kojoj se svako malo pojedinačni slučajevi nasilja slijevaju u rijeku jedne opće pojave, koju i ne primjećujemo. Poput žabe u toploj vodi koja se približava točki vrenja. Na razvalinama golemog Rimskog Carstva niknula je nova civilizacija. Sve ono što je bilo zdravo u njemu, a to je vjera u Krista postalo je ishodište i rasadište novoga života i nove civilizacije.
 
U svim presudnim trenutcima Bog šalje svoje proroke da prokrče put i uvedu nas u novo poglavlje ljudske povijesti. Na prijelazu iz 5. u 6. stoljeće pojavio se sv. Benedikt. U to vrijeme nad Rimljanima su vladali arijanski Goti. Benedikt kao Rimljanin vidio je da je stari svijet i stara slava Rima otišla u nepovrat. Tražio je što Bog želi od toga vremena i svijeta u nastajanju. Iz samostana u Monte Cassinu sv. Benedikt je sa svojom redovničkom braćom krenuo u preobrazbu novoga svijeta i zato ga je s pravom Crkva proglasila zaštitnikom Europe. Bog ni danas ne će odbaciti europsku baštinu. Ali i ovaj puta će doći Krist s vijačom, odbaciti pljevu i sabrati svoje žito. Iz toga sjemena niknut će novi život, i novi identiteti. Ništa vrijedno Bog ne će odbaciti, nego će sve dobrobiti ugrađeno u Božji puzzle po kojemu Bog spašava čovječanstvo i ljudski rod. Kroz povijest su nastajale i nestajale civilizacije i narodi. Neki narodi uspjeli su se održati i nadživjeti civilizacijske lomove. Najbolji primjer u tome su Židovi. Njihov opstanak uistinu je znak, kojega je teško objasniti bez promišljanja o Božjem planu i providnosti. Europa kakvu danas vidimo, za nekoliko desetljeća sigurno više neće postojati. Hoće li opstati hrvatski narod ovisi isključivo o nama i o tome koliko ćemo ostati vjerni Bogu.
Isus nam poručuje: "U svijetu ćete imati patnju. Ali, ohrabrite se: ja sam pobijedio svijet” (Iv 16,33). Ako ostanemo uz Krista i mi smo pobjednici.
Tako neka bude!
 

Marijan Križić, Veritas

Istočnoeuropski ordinarijat Armenske Katoličke Crkve

 
 
Većina Armenaca pripada Armenskoj Apostolskoj Crkvi (AAC) koja je odijeljena i od katoličkoga Rima i od pravoslavnoga Carigrada, ali manji dio armenskoga naroda pripada Armenskoj Katoličkoj Crkvi (AKC). Armenska Katolička Crkva ima samosvojni status i pripada istočnokatoličkim Crkvama, u punom zajedništvu s Rimokatoličkom Crkvom te priznaje vrhovno papinsko poglavarstvo. Crkva je teritorijalno podijeljena na nekoliko (nad)biskupija.
https://cdn2.img.armeniasputnik.am/images/402/57/4025773.jpg
Na Bliskom istoku postoji sedam armenokatoličkih biskupija (u Libanonu, Siriji, Iraku, Iranu i Turskoj) i dva patrijaršijska egzarhata (vikarijata) (u Jeruzalemu i Damasku). Armensko katoličko iseljeništvo organizacijski je podijeljeno na tri biskupije (u Francuskoj, Argentini i Ukrajini), tri ordinarijata (u Grčkoj, Rumunjskoj i istočnoj Europi), a također i dva apostolska egzarhata (u Latinskoj Americi, SAD-u i Kanadi). Poglavar Armenske Katoličke Crkve je od 9. kolovoza 2015. patrijarh Cilicije Grigor Petros (Bedros) XX. (Krikor/Grgur Gabrojan) sa sjedištem u Bejrutu. Službeni patrijarhov naslov je Njegovo Blaženstvo Katolikos - Patrijarh Cilicije.
 
AKC ima, prema podatcima Annuario Pontifcio (2015.) 737.000 vjernika u 99 župa, 17 biskupa, 84 svećenika rasutih po svim kontinentima. Armenokatoličke zajednice postoje u mnogim zemljama diljem svijeta: u Armeniji, Francuskoj, Gruziji, Italiji, Kanadi, Latinskoj Americi, Libanonu, Poljskoj, Rusiji, SAD-u, Siriji, Turskoj i drugdje. Istočnoeuropski ordinarijat zemljopisno obuhvaća armenokatolike u Armeniji, Gruziji, Rusiji i dr. Ordinarijat je ustanovljen odmah nakon raspada Sovjetskoga Saveza, a sjedište mu se nalazi u Gjumriju (Armenija).
 
Godine 1992. armenokatolici su dobili u Armeniji priznanje, a 1993. službeno je otvoren ordinarijat. Armenokatolika u Istočnoueropskom ordinarijatu ima 400.000 od kojih u Armeniji oko 14.000, a u Rusiji oko 100.000 https://ru.armeniasputnik.am/society/20160625/4031912.html.
U Armeniji armenokatolike nazivaju u razgovornom jeziku - Franci/Franzi (Naziv vjerojatno potječe od katoličkih vjerovjesnika iz franjevačkoga reda u Ciliciji). Armenokatolici žive većinom na sjeveru zemlje - u Lorijskom marzu (županiji), Širakskom marzu, a isto tako i u Erevanu, a u Gruziji u područjima Ahalcihea, Ahalkalakija, Ninocminda. Armenokatolici žive također u Batumiju i Potiju, ali ih nije toliko mnogo i slabo su organizirani. Postoji i aktivno radi dobrotvorna organizacija Armenski Caritas. Ordinarijatom od 2011. upravlja nadbiskup Rafael Minasjan. U Gumriju je sagrađena armenkatolička katedrala Svetih Mučenika (arm. Srboc Naatakac) u čast svetih mučenika koji su ubijeni tijekom genocida nad Armencima 1915. - 1923. u doba Osmanskoga Carstva. Gradnja je počela 2010., a završena je 2015.
 
Arhitekt te crkve Akop Dživanjan, a bakrenih zvona kipar Artuš Papojan. Crkva ima zvonik, dvorište, a u podrumskim prostorima crkvenu riznicu. Godine 2016. katedralu je posjetio papa Franjo. Dobro je organizacijski uređena armenokatolička općina u Moskvi koja djeluje od 2000. Isprva su se armenokatolici okupljali u moskovskoj crkvi Sv. Ljudevita pod vodstvom redovnice Nune Pogosjan, a nakon njezina odlaska od 2002. u katedrali Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije u Moskvi gdje djeluje armenska župa sv. Grgura Prosvjetitelja. Malo armenokatolika živi u Krasnodarskom kraju, Abinsku, Pskovu, Sočiju i drugim ruskim gradovima.
 

Artur Bagdasarov, https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/istocnoeuropski-ordinarijat-armenske-katolicke-crkve/8357

Započela velika akcija molitve sv. krunice na Radio Mariji za sve stradalnike Banjolučke biskupije i ostalih biskupija u BiH

 
 
Prognani Hrvati iz Banja Luke, članovi Udruge “Nazaret” u studiju Radio Marije u Zagrebu na početku molitve Krunice u okviru velike molitvene akcije  za Hrvate u BiH koja je započela 8. siječnja 2019. 
https://cdn-ika.hkm.hr/2019/01/Radio-Marija-za-Banja-Luku.jpg
U utorak, 8. siječnja 2019. započela je velika akcija molitve svete krunice preko Radio Marije. Redovna krunica koja se moli svake večeri u 20:15 sati. Od sada će se svakog utorka i svakoga petka prikazivati i moliti za Hrvate iz Bosne i Hercegovine, stradalnike domovinskog rata, rasute po cijelom svijetu kao i one koji su ostali na svojim ognjištima i gdje često proživljavaju mnoge teškoće i nepravde. U prvom redu krunica će se moliti za Hrvate iz Banjolučke biskupije koja je najviše stradala u Domovinskom ratu. Ovu prvu molitvu krunice u utorak 8. siječnja molili su voditelji i članovi Udruge „Nazaret“ koja okuplja prognane Hrvate iz Banja Luke i banjolučkog kraja. Bili su to bračni par Jacinta i Vinko Laštro, Valerija i Ivica Marić, te Ljiljana Kuljanac i Antonija Šalić. I u buduće ovu krunicu dva puta tjedno na Radio Mariji  predmolit će uglavnom prognani banjalučani koji žive u Zagrebu i okolici.
 
Prije molitve krunice svim slušateljima Radio Marije uputio je iz bolnice svoju poruku banjolučki biskup Franjo Komarica koji se ovih dana nalazio na liječenju u KBC-u Rebro u Zagrebu. Biskupovu poruku donosimo u cijelosti:
 
»Dragi slušatelji Radio Marije! Našoj javnosti, osobito katoličkoj, dobro je poznata tragična situacija Banjalučke biskupije koja je od svih biskupija u  BiH tijekom Domovinskoga rata najteže stradala. Od oko 125.000  predratnih katolika danas je u njoj tek oko 30.000 s tendencijom daljnjeg smanjivanja. U entitetu RS-a (koji obuhvaća dvije trećine biskupije) od oko 70.000 predratnih katolika sada ih ima tek oko 4.000 i to uglavnom starijih koji svake godine izumiru. Svi naši dosadašnji mnogobrojni pokušaji da se omogući održivi povratak svih onih koji su to željeli i žele, nailazili su i kontinuirano nailaze na ogromne poteškoće i opstrukcije od raznih političkih međunarodnih i domaćih 'mahera', osobito od strane entitetske vlasti RS-a. Obraćali smo se mnogo puta na razne političare, na razne organizacije i institucije, ali nažalost dosada niodakle nije stigla za obespravljene katolike Hrvate učinkovitija pomoć, ni politička, ni pravna, ni materijalna.
 
U našim nastojanjima oko pravde i temeljnih ljudskih prava, također i za tamošnje mnogobrojne obespravljene katolike Hrvate, odlučili smo upotrijebiti još jedno prokušano sredstvo, a to je zajednička akcija molitve svete krunice koja će se svakoga utorka i petka  u 20:15 sati moliti na  Radio Mariji i to na ove nakane:Za obespravljene i prognane katolike Banjolučke biskupije i ostalih biskupija u BiH, za sretan i održivi  povratak onih koji se žele vratiti na svoja ognjišta, kao i za one koji su do sada uspjeli ostati na svojim vjekovnim ognjištima i sačuvali plamen Kristova Evanđelja i vjernost Gospi i Kristovu Namjesniku – Papi, da im to i dalje uspijeva. Vjerujemo da će ta molitva ujediniti oko drage Gospe, Pomoćnice kršćana, brojne naše vjernike raspršene diljem Republike Hrvatske i raštrkane po cijelomu svijetu jer će se vjerujem, mnogi od njih sigurno pridružiti toj molitvi na spomenute nakane. Gospa neka nas sve usliši i preporuči svome Sinu.«
 
Na kraju ove prve molitve sv. krunice na gore spomenute nakane, a tako će biti i u buduće svakog utorka i petka, zazvan je i zagovor bl. Ivana Merza molitvom njegovih Litanija. On je rođeni Banjolučanin koji je kao prvi blaženik iz Bosne i Hercegovine uzdignut na oltar 2003. g. Molitvom njegovih Litanija zazvan je da uz Gospu i on svojim zagovorom pomogne svojoj prvoj domovini u kojoj je rođen i odrastao. 
 

p. Božidar Nagy

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1110 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević