Get Adobe Flash player

            Bože, Ti nas spasi!

 
               
                Ovdje jad i bijeda,
                A tek malo dalje
                Ostarjele pralje,
                Kosa im već sijeda,
                Udes ih pokar'o,
                Peru rublje staro
                U potoku plitku.
                Čistu vodu, pitku,
                Samo sniti mogu
                I Molit se Bogu
                Da im žeđu gasi.
 
                Ovdje sreće nema,
                (Bože, Ti nas spasi!)
                A tamo daleko
                Već se sumrak sprema
                I klonule ljude
                Sjene mraka bude.
                I ovdje, i tamo,
                Daleko, još dalje,
                Zla kob i glad šalje
                Pa do smrti samo
                Još korak imamo.
https://2dbdd5116ffa30a49aa8-c03f075f8191fb4e60e74b907071aee8.ssl.cf1.rackcdn.com/1880686_fb_1460493140.6769_funds.jpg
                Negdje, tu i tamo,
                Čak i usred mraka
                Prodre svjetla zraka
                Pa se ponadamo
                Da, uz malo sreće,
                Nikad biti ne će
                Ovog svijeta smaka.
 

Malkica Dugeč, 19. 5. 2018.

Tko hoće neka vjeruje, a tko ne će ne mora

 
 
Samo radi ljubavi jedne se udaju, a druge idu u časne sestre.
Samo se sirotinja ne raduje Uskrsu.
Siromasi su najvjerniji vjernici jer poste i petkom i svetkom.
Slušajte propovijedi i savjete kakvi bi mi trebali biti.
Sv. Ivan je zaštitnik bolničara kojih više nema, jer ih nije zaštitio.
Sv. Nikola je zaštitnik djevojaka i cura – od koga?
Sveti Tuna Padovanski je zaštitnik Osijeka.
Sv. Vinka i sv. Martina svećenici ne štuju javno kao sestre po skrivečki.
https://onepeterfive.com/wp-content/uploads/2016/11/cuba_pope-1500x1000.jpg
Svaka Anđelka ima svoga anđela.
Svaka čast časnim majkama.
Svećeni su na najveći vjernici jer vole postiti.
Svećenici su debeli jer jedu samo bijeli kruh.
Svećenik ne može oprostiti riječ, a obični vjernik oprašta i zločin.
Sve je manje hodočasnika, a sve više autočasnika i aviočasnika.
Sveti otac bi trebao biti primjer mladim proizvođačima djece.
Sveti otac i papa – jesu li to dva ili jedan?
Svi znaju za sv. Antu, a nitko nije čuo za sv. Tunu.
Što nam vrijedi sveti otac kad smo bez svete majke.
Što se Svetog Oca tiču pedofili?
 
Tko hoće neka vjeruje, a tko ne će ne mora.
Turistima je ljepši Mirogoj nego Krepatorij.
U kojoj katoličkoj zemlji vjernici glasaju za agnostike i nevjernike?
U partiji su svi bili nevjernici, a u stranci se još nađe vjernika.
U raju je najbolje: ne moraš raditi, a imaš sve i sva kao u komunizmu.
U Remetama nema poremećenih.
Uskrs je nekima blagdan, a svima praznik.
Uskrs ne najveći blagdan, ali prekratak.
U tramvaju ima časnih, a u autima velečasnih.
 
Velečasni doživotno nose crninu jer za nekim ili nekom žale.
Velečasni se obično vozaju jer bi pješačenje bila prevelika žrtva.
Velečasni: Danas-sutra će i časne sestre  nositi minice, ali to ni moja djeca ne će doživjeti.
Velečasnom sam se obratio, a on me obrlatio.
Veliki se vjernici za vrijeme korizme odreknu i rođene žene.
Vjera mi je pomogla, a Nada odmogla.
Vjernici blagdane slave obično u crkvi, a demokrati svugdje.
Vjernici i nevjernici samo na glasanju vjeruju.
Vjernici se pričešćuju u crkvi, a ostali u birtiji.
Vjernici više vjeruju u Isusa jer je moćniji od Marije.
 
Vjernik ne vjeruje uvijek ni samom sebi.
Vukovarska majka-vjernica javno oprašta zločincu, a đakovački pop ne oprašta ni riječ.
Za depopulaciju neki okrivljuju fratre, a neki svećenike.
Za duhovnu pomoć obratite se velečasnom Josipoviću.
Za turistički uspjeh nije zaslužan ministar već sv. Ilija.
Za žege i kiše najbolje je skloniti se u crkvu.
Ženi nije za vjerovati ma se zvala i Vjera.
Župnici su mršavi jer navodno previše poste.
 

Martin Jakšić

Predstavljena knjiga 'Duh Sveti, životni dah Crkve' belgijskog kardinala Lea Josepha Suenensa

 
 
U dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku predstavljena je knjiga 'Duh Sveti, životni dah Crkve' belgijskog kardinala Lea Josepha Suenensa. O knjizi su govorili dr. fra Ante Vučković, profesor na KBF-u Splitu, Damir Zukan, teolog i koordinator Obnove u Duhu Svetome za Hrvatsku, prof. Maja Žugaj Borić, prevoditeljica knjige, Luko Miloslavić, voditelj molitvene zajednice Efattha te don Marin Lučić, duhovnik molitvene zajednice Efattha. Izdavač knjige je Glas Koncila u suradnji s Dubrovačkom biskupijom.
http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/media/k2/items/cache/cc3c2b1f546830fe8204bdb13c274b56_XL.jpg
Riječ je o djelu u kojem se po prvi puta na hrvatskom jeziku mogu pronaći prijevodi tekstova belgijskog kardinala Lea Josepha Suenensa (1904. – 1996.), o karizmatskoj obnovi u Crkvi nakon Drugoga vatikanskog sabora. Knjiga pruža jasne doktrinarne smjernice, putokaz u ispravnom razumijevanju karizmatskog pokreta, svijetlo u nejasnim i zamršenim pitanjima iskustva Duha Svetoga, prakse u životima vjernika i crkvenoga učiteljstva i odgovornosti. Ovo je djelo zamišljeno kao uvodu njegovo najpoznatije djelo o karizmatskoj obnovi, naziva Malinski dokumenti.
 
„Kada sam se prihvatila prijevoda tada sam prvi put čula za Malinske dokumente i vidjela sam koliko je materijal opsežan. Riječ je o dokumentima koji su nastali nakon Drugog Vatikanskog Sabora, kao plod i želja pape Ivana 23. da Duh Sveti prodre u Crkvu, da vjernici i laici, ali i svećenici što jače osjete Njegovu prisutnost i što jače osvijeste djelovanje Duha Svetoga. To je temeljni dokument karizmatske obnove koji je kod nas došao sa zakašnjenjem od 40 godina, ali je svjež kao da je napisan za ovaj sadašnji naš trenutak. Vjerujem da će mnogima pomoći da bolje shvate trenutak u kojem živimo gdje se uistinu događaju velike stvari. Radi se o važnom crkvenom dokumentu koji sam imala čast prevesti“, rekla je prevoditeljica knjige Maja Borić.
 
„Karizmatski je val u Hrvatsku došao sa zakašnjenjem od nekoliko desetljeća i to u vremenu velikih, bolnih i dubokih promjena – izlaska iz komunizma i stvaranja samostalne države. Zbog tih i nekih drugih razloga izostala je očekivana pastirska i učiteljska pozornost kao i skrb oko karizmatskoga pokreta. Pojavile su se i različite poteškoće vezane uz razumijevanje fenomena vezanih uz karizmatsko probuđivanje. Ova je knjiga u tome dobrodošla pomoć“, rekao je fra Ante Vučković. Autor knjige, jedan je od četvorice važnih moderatora Drugoga vatikanskog sabora a koji je uz vrsne teologe toga vremena poput Ratzingera, Congara, Laurentina i dr. dao izniman doprinos u desetljeću dugom teološko-pastoralnom vrjednovanju katoličke karizmatske obnove. Kardinal Suenens poznat je kao 'zaštitnik' karizmatske obnove, od pape Pavla VI. imenovan povjerenik za katoličku karizmatsku obnovu te je znatan dio svoga života posvetio vrednovanju toga pokreta - isticanju svega dobroga što iz njega može i treba proizaći ali i mogućih zastranjenja kojih se treba čuvati.
 
Knjiga je podijeljena u 12 poglavlja. U svakome naslovu, osim u naslovu 6. poglavlja, na prvome mjestu stoji Duh Sveti. Tako se nižu teme odnosa Duha Svetoga i životnoga daha Crkve, karizmatskoga iskustva u Crkvi, liturgijske obnove, iskustva Boga, vjerskoga iskustva, vjerodostojnosti kršćana, novih zajednica, kršćana u svijetu, ekumenske nade, Marije i nade.
 
Autor pomno razlikuje jezične izričaje nastale u okviru pentekostalnoga pokreta od katoličke senzibilnosti shvaćanja Duha Svetoga, Crkve i vjerničkoga iskustva. Brižljivo, oslonjen na autoritet Svetoga pisma, ukazuje na zadaće koje se odnose na Učiteljstvo i pastire, pokazuje kako valja izbjegavati legalizam i kako se otvarati djelovanju Duha Svetoga. Karizmatsko iskustvo našega vremena smješta u jasni odnos s iskustvom Duha Svetoga na početku Crkve i povezuje s iskustvima Crkve tijekom njezine duge povijesti. Osjetljiv je na senzibilnost suvremenoga čovjeka, na njegove potrebe za Bogom i poteškoće u svakodnevnome doživljavanju svijeta, Crkve i samoga sebe. Trudi se pokazati koje se sve promjene u životu vjernika događaju od trenutka susreta sa živim Bogom i kako takav susret mijenja površni, administrativni i neosobni odnos s Bogom, Crkvom i osobnom vjerom.
 
Posebno je korisno što jasno ističe temeljna obilježja obnove: kristocentričnost, molitveni život, molitvu u jezicima, društvenu zauzetost, osjećaj za Crkvu, svetost i život u milosti. Opisuje kako izgleda Crkva koja se izgrađuje živim odnosom vjernika s Duhom Svetim.
 
„Vjetar puše gdje hoće; čuješ mu šum, a ne znaš odakle dolazi i kamo ide. Tako je sa svakim koji je rođen od Duha (Iv 3, 8). Vjetar Duha Božjeg, koji nam je uvijek potreban, puše prema nama. Od njega smo rođeni. Imajmo povjerenja u njega! Budimo otvoreni njegovim poticajima! U trenutku povijesti koji živimo to nam je itekako potrebno. S nadom da ćemo to učiniti, i da će svima nama  Duh Sveti pomoći nanovo otkriti Isusa Krista čineći ga istinskim središtem našega života, izražavam svoju radost što je ova knjiga objavljena na hrvatskom jeziku, ali i nadu da će uskoro hrvatskim jezikom progovoriti i ostale dvije knjige u kojima će biti objavljeni Malinski dokumenti. Uvjeren sam da će to biti od velike pomoći u odgoju i formaciji pripadnika i simpatizera karizmatske obnove u Hrvatskoj, osobito njezinih voditelja. Ti će dokumenti pomoći, također, svima zainteresiranima u oblikovanju ispravnih stavova i prosudaba o karizmatskom pokretu koji u našoj Crkvi, iz godine u godinu, biva sve važnijim“ (iz predgovora dubrovačkoga biskupa Mate Uzinića)
Predstavljanje knjige animirao je slavljenički tim Molitvene zajednice Effatha.
 

Nives Matijević

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Petak, 21/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1558 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević