Get Adobe Flash player

Upoznajte hrvatskog kipara čija je ‘Bogorodica s Djetetom’ čuvala grobove dvaju budućih svetaca

 
 
Kameni reljef Bogorodice s Djetetom koji je napravio hrvatski renesansni kipar Ivan DUKNOVIĆ iz Vinišća “čuvao” je grobove dvaju budućih svetaca: pape Ivana XXIII.  i pape  Ivana Pavla II.
https://i.ytimg.com/vi/vm5s5BrMvRY/maxresdefault.jpg
Malo ljudi u Hrvatskoj zna za Ivana Duknovića, velikoga hrvatskog kipara s kraja 15. st. koji je napravio vrhunska renesansna umjetnička djela te radio za mnoge svjetske velikane. Njegovo remek-djelo ‘Bogorodica s Djetetom’ resilo je u kripti vatikanske bazilike grobove dvaju budućih svetaca - pape Ivana XXIII.  i  pape Ivana Pavla II.
Papa Ivan Pavao II. često se molio na grobu Ivana XXIII. iznad kojeg se nalazio Duknovićev reljef. Kasnije, po izričitoj želji Ivana Pavla II., Duknovićeva Bogorodica čuvala je i njegov grob.
 
Ivan Duknović rođen je u Vinišću oko 1440. godine. Zanat je vjerojatno počeo učiti kod svoga oca, protomajstora Stjepana, koji je bio graditelj zvonika trogirske katedrale. Svoju je umjetničku izobrazbu Ivan nastavio u Italiji. Kao njegova rana ostvarenja prepoznaju se dva monumentalna portala na Venecijanskoj palači i razvijene skulpture završnoga dijela pročelja crkve sv. Jakova u Vicovaru kraj Tivolija. Petnaestak godina tijesno surađuje s A. Bregnom i Minom da Fiesoleom. S prvim umjetnikom izrađuje oko 1466. u crkvi Santa Maria sopra Minerva grobnicu kardinala G. Tebaldija, oblikujući lik pokojnika na sarkofagu i veći dio dekora s tzv. “puttima” (malim anđelima).
 
Od 1475. do 1477. godine radio je na grobnici tadašnjeg pape Pavla II. koja se nalazi u vatikanskim Grottama.
Oko 1485. Duknović odlazi na dvor Matije Korvina u Ugarsku i tu proširuje tematiku rada. Premda su mu tamošnja djela stradala već u provalama Turaka, figuralna fontana Herakla s lernejskom hidrom i kruna zdenca iz kraljevske vile u Višegradu te reljefna pala oltara iz pavlinske crkve u Diosgyoru potvrđuju njegovu visoku vrsnoću.
Zaslužan za prenošenje likovnih spoznaja talijanske renesanse na Dunav i unaprjeđivanje tamošnje umjetnosti, Duknović je dobio plemićki naslov i feud s dvorcem Majkovec u Hrvatskoj. Smatra se da je portretirao uglednike iz humanističkoga kruga, te mu pripisuju niz plitkoreljefnih portreta po europskim muzejima, uključujući fragmente nadgrobne ploče biskupa Baratina, čuvane u Zagrebu.
Održavajući trajne veze sa zavičajem, Duknović se čvršće potvrdio u Trogiru. Osim kipova u renesansnoj kapeli gradskoga zaštitnika sv. Ivana kao remek-djela iz vrhunca stvaralaštva i sv. Tome sa znakovima staračke sustalosti, opus mu je dopunjen kipom sv. Magdalene iz franjevačkog samostana, portalom palače Cipiko, lunetom s grbom obitelji Cega, te grbom s klesarskim priborom. To su ujedno i najbolja djela zrelorenesansnoga kiparstva u nas.
 

Izvor: https://www.bitno.net/kultura/upoznajte-hrvatskog-kipara-cija-je-bogorodica-s-djetetom-cuvala-grobove-dvaju-buducih-svetaca/ (Priredio: Ivan Jaklin)

Nek u Njoj nađem blagoslovljen mir

 
 
U snu zalutah na nekakvu hrid.
Preda mnom noćnog nestade mraka.
Neka me zlatna obasja zraka,
Pomislih da me, možda, vara vid.
http://tb.ziareromania.ro/Lucruri-adevarate--mai-putin-cunoscute--despre-viata-lui-Iisus-Hristos/069c017f6f4700ff75/327/0/1/70/Lucruri-adevarate--mai-putin-cunoscute--despre-viata-lui-Iisus-Hristos.jpg
Širinom sinu neopisiv sjaj
I simbol križa k'o nebeski štit,
Uzbudna sjeta obuze mi bit.
...Pa nisam, valjda, zalut'o u raj?
 
Poljana cvjetna kao šaren sag
Mirisom ruže prekide mi dah.
Osjetih kako napusti me strah;
Shvatih, da to je moj zavičaj drag.
 
Oh, Bože, ako kucnuo je kraj
I ako smrtni pristig'o je hir,
Nek u Njoj nađem blagoslovljen mir,
Nek Ona bude suđeni mi raj.
 
Ti u Njoj raj si stvorio za nas,
Al' sa svih strana na Nju vreba tat
I svakim danom izmamljuje rat;
Ti budi joj zaštita i spas.
 
Jer, Hrvatska je Tvoje krvi kap,
Koja je s križa natopila svijet.
U Njoj se slila u svaki joj cvijet
I svaki žubor i u svaki slap.
 
Ti istina si i život i put
I naše svijetlo i snaga i moć,
Dok Ti nam svijetliš, ne plaši nas noć
Niti mač pakla na nas uzdignut.
 

Žarko Dugandžić

Obilježena 73. obljetnica smrti fra Bernardina Sokola

 
 
U povodu 73. obljetnice smrti dr. fra Bernardina Sokola, hrvatskog glazbenika i mučenika, u četvrtak 28. rujna u Župnoj crkvi Sv. Jurja m. u Kaštel Sućurcu služena je Sveta Misa zadušnica, koju je predvodio fra Šimun Škibola uz sućuračkog župnika don Ivana Delića, pri čemu je nazočne ukratko upoznao s likom, djelom i mučeništvom fra Bernardina Sokola.
Prije sv. Mise, u Gospojskoj štradi u Kaštel Sućurcu, kod spomen biste fra Bernardina Sokola don Ivan Delić izmolio je liturgijsku molitvu, nakon čega je dopredsjednik Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela “Bijaći” Milivoj Bratinčević održao kratko izlaganje o sućuračkom glazbeniku i mučeniku. Nakon izmoljenog odriješenja, brojni štovatelji lika i djela fra Bernardina Sokola su pred njegovom brončanom spomen bistom položili vijence i zapalili svijeće, dok je župni zbor župe sv. Jurja m. otpjevao nekoliko pjesama u čast svog sumještanina.
 
U sklopu programa “Sjećanje na fra Bernardina Sokola u riječi i glazbi”, koji je po svršetku sv. Mise održan u župnoj crkvi, nazočnima se obratio fra Bernardin Škunca, koji je u izlaganju govorio o velikom obilježavanju 130. obljetnice rođenja fra Bernardina Sokola, koje će se dogodine u svibnju održati pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, u organizaciji Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela Bijaći, Franjevačke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru i ostalih suorganizatora.
 
- Sljedeće godine, 2018., navršava se 130. obljetnica od rođenja dr. fra Bernardina Sokola (1888.-1944.), časnog i revnog franjevca, veoma cijenjenog i plodnog crkvenoga glazbenika i nevinog hrvatskog mučenika, rođenog u Kaštel Sućurcu 20. svibnja 1888., ubijenog od komunističkih partizana  utapanjem u more s kamenom o vratu između otočića Badije kod Korčule  i Orebića, dana 28 rujna 1944. Ova komemorativna večer, njemu posvećena, izraz je našeg dužnog poštovanja, ali i ponosa, jer fra Bernardin pred nama stoji kao sve sjajniji lik neprolaznog značenja. − istaknuo je fra Bernardin Škunca u uvodu.
 
- U ovom času dolazi mi u svijest slika zločinaca i slika pravednika u općoj i našoj hrvatskoj povijesti. Zločinci se pokazuju kao mračne pojave čovječanstva, kao otpad čovječjeg i kršćanskog moralnog ponašanja, i što povijest odmiče, njihov tamni lik postaje sve tamniji, jer oni postaju ono što jesu: ljudske nakaze i suradnici Zloga. Pravednici pak – pa i usprkos nametnute šutnje od zločinaca – rastu u svojem sjaju, i što povijest odmiče, njihova svjetlost biva sve jača, te oni postaju svjetionici pravednosti, bez kojih bi čovječanstvo tonulo u sve dublji mrak, u padanje od Istine i Dobrote.     
 
- Sve do sretnog dana uspostave slobodne i neovisne države Hrvatske, o fra Bernardinu je u hrvatskoj javnosti morala vladati stroga šutnja, kao, uostalom, o svim neizbrojivim zlima koja su počinili komunistički vlastodršci. Nažalost, podmukli krugovi nadležnih službi za stradale i poginule u našoj dragoj RH, i sada, da, i sada, u godini 2017., još uvijek ne daju dopuštenje da se časno otkopaju posmrtni ostaci fra B. Sokola, usprkos brojnih pokušaja da se to dopuštenje dobije. – rekao je fra Bernardin Škunca u izlaganju.
 
- O čestitosti i nevinosti  fra Bernardina Sokola, dovoljno je navesti riječi fra Berarda Barčića, nedavno preminuloga franjevca u 106. godini života, uzornog i svetog fratra, koji je s fra Bernardinom Sokolom proveo na Badiji pet godina, od 1938.-1944. Spomenuti fra Berard je svjedok komunističkih zala, što je zapisao u knjizi „Ratna sjećanja jednog franjevca“ (Zadar 2004.), u kojoj o fra Bernardinu kaže: „Tko pozna padra Bernardina Sokola, može posvjedočiti da je on bio plemenit čovjek, dobar redovnik i svećenik, glazbeni genij, zanesen u svoju glazbu, koji ne bi ni mrava zgazio. To mogu posvjedočiti svi koji su ga poznavali“ (str. 80), i na kraju dodaje: „Nečista savjest za stravično ubojstvo padre Bernardina Sokola, čestitoga  fratra i glazbenoga velikana, i dalje se prekriva komunističkim lažima i floskulama“ (str. 81.).
 
- Naravno, takav sjaj jednog pravednika nije mogao ostati sakriven. Istina ima svoj neumoljivi hod i probija se usprkos svih lažnih snaga zločinaca. Našavši se u slobodi RH, odmah se pomišljalo na očitovanje fra Bernardina, tog velikog franjevca našoj javnosti. Tako se već početnih devedesetih godina počelo izvoditi Sokolova glazbena djela, od kojih Missa iubilaris u Splitu (1991.) i u Varaždinu (1992.), misa Gaudens gaudebo u Hvaru (1993.), a u širim krugovima i njegovi glazbeni moteti, napose jedanaest Angelusa. Godine 1994., u listopadu, o fra Bernardinu je održan komemorativni i stručni skup u Kaštel Sućurcu.  Od početka devedesetih svake godine u Kaštel Sućurcu obavlja se svečana komemoraciju kod brončanog poprsja fra Bernardina. Godine 2010. muzikologinja Marija Riman objavila je veliku monografiju pod naslovom „Glazbenik fra Bernardin Sokol“. Pored cjelovite obrade Sokolove glazbene ostavštine, u monografiji se može čitati da je, osim u Hrvatskoj, glazbeno djelo fra Bernardina Sokola imalo odjeka i izvan Hrvatske, primjerice u Sloveniji, Slovačkoj, Belgiji.
 
- U želji da se osvijetli lik čovjeka i franjevca, glazbenika i mučenika komunističkog režima - fra Bernardina, u sve širem krugu njegovih prijatelja i poštovatelja rodila se želja da se prigoda 130. obljetnice od njegova rođenja iskoristi kao povod da se osvijetli njegov život i valorizira njegov glazbeni opus na nacionalnoj razini. Već je zamišljen, dobrim djelom finaliziran i stavljen u rad program proslave. S radošću ističemo da se Dani održavaju pod pokroviteljstvom predsjednice RH, Kolinde Grabar Kitarović, što je ona izrazila sjajnim riječima podrške našoj namjeri.
 
- U sklopu radnog i slavljeničkog okvirnog programa „Dana fra Bernardina Sokola, franjevca,  glazbenika i hrvatskog mučenika o 130. obljetnici rođenja (1888. – 2018.)“ dogodine će u svibnju u Kaštel Sućurcu biti održan znanstveni skup i koncert Sokolovih skladbi, dok će u franjevačkoj crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu u izvedbi ansambla Opere HNK-a u Splitu biti izvedena Missa iubilaris fra B. Sokola i izabrani moteti (iz Angelusa, i drugi). U franjevačkoj crkvi na Poljudu u Splitu bit će svečano euharistijsko slavlje/misa uz sudjelovanje svih kaštelanskih župnih zborova, dok će po završetku liturgijskog slavlja – u znaku pučkog sudjelovanja – nastupiti pučki sastavi s prigodnim repertoarom iz pučke i klapske glazbene baštine.
 
- Dok šutnja u nadležnim tijelima RH još traje, sve širi krug ljudi ustrajno želi dovesti fra B. Sokola na svjetlo Sunca, svjetlo Istine. Društvo „Bijaći“ iz Kaštela, u dobroj suradnji s Provincijom sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru, Provincijom kojoj je pripadao fra B. Sokol – zaslužuje najveću pohvalu u razbijanju nametnutih tamnih oblaka nad osobom fra B. Sokola, franjevca, glazbenika i hrvatskog mučenika. I ova večerašnja komemoracija to potvrđuje, a namjeravani Dani u čast fra B. Sokola, u svibnju slijedeće godine, zacijelo će to snažno pojačati. Što neka Bog dade! – riječi su kojima je fra Bernardin Škunca završio nadahnuto i emotivno izlaganje.
 
Nakon fra Bernardina Škunce, kratko izlaganje o “glazbenom orisu fra Bernardina Sokola” održao je fra Stipica Grgat, dok su cijeli program upotpunili: sućurački pjesnik Miroslav Luketin Sarajčev kazivanjem pjesme “Smrt mučenika fra Bernardina Sokola” i Špiro Boban, operni pjevač HNK izvedbom fra Bernardinovih “Angelusa” i izvedbom skladbe “Svetom Anti” fra Ive Perana.
 

Renata Dobrić

Anketa

Mogu li rukometaši do zlata?

Utorak, 23/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 876 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević