Get Adobe Flash player

Sedmi trienalni natječaj za likovno djelo nadahnuto pasionskim sadržajem

 
 
Pasionska baština raspisuje VII. trienalni natječaj za likovno djelo nadahnuto pasionskim sadržajem Kristove Muke i Uskrsnuća. Jednako tako na Natječaj se može prijaviti djelo nadahnuto općeljudskim problemom patnje, koja kroz pasionsku prizmu Muke i Uskrsnuća Kristova dobiva svoju otkupiteljsku dimenziju. Na Natječaj se može prijaviti djelima koja u okviru Pasionske baštine do sada nisu izlagana ili nagrađivana. U svrhu pojednostavljenja postupka, molimo da autor svoje djelo prijavi na fotografiji, CD-u ili e-poštom. Isti autor može prijaviti najviše dva djela.
http://www.croatianhistory.net/gif/kriz.jpg
Radovi se mogu slati na adresu:
Galerija MORH Zvonimir,
Bauerova 33, 10 000 Zagreb ili
e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
Natječaj se zatvara 20. veljače 2018. godine.
 
Pasionska Baština imenovat će ocjenjivački sud koji će probrati radove za izložbu i među njima izdvojiti one kojima će pripasti 1., 2. i 3. nagrada.
Odabrana djela bit će izložena u okviru 27. Svečanosti Pasionske baštine u Zagrebu od 17. do 28. 3. 2018. godine u Galeriji MORH-a Zvonimir, Bauerova 33 u Zagrebu.
Autori su dužni odabrane radove dostaviti na adresu:
Galerija MORH Zvonimir,
Bauerova 33, 10000 Zagreb,
najkasnije do 9. 3. 2018., te ih nakon zatvaranja izložbe preuzeti do 8. 4. 2018.
 

Dijana Hrebak

U Slatinama na otoku Čiovu proslavljena svetkovina Imena Marijina

 
 
Prizidnička Gospe čuva naše more
Čuva naše more i naše mornare
Razrušene puste manastirske dvore
I brodove bijele, što morem krstare....
(Gospe od Prizidnica, Danko Anđelinović)
 
Tradicionalno, prvu nedjelju nakon Male Gospe u svetištu Gospe od Prizidnice, u Slatinama na otoku Čiovu proslavljena je svetkovina Imena Marijina. Pustinja Prizidnice nalazi se na strmoj obali južne strane otoka, među liticama iznad samog mora. Pustinju čini skladan sklop stambenih i gospodarskih zgrada, s crkvom, no u njoj danas nema stalnih stanovnika. Osnovali su je poljički svećenici glagoljaši u 16. stoljeću. Na pročelju crkve nalaze se dva, na kamenim pločama uklesana natpisa. Stariji od njih je dokument o prvoj gradnji crkve, pisan oblikom talijanskog jezika, tadašnjim (pod mletačkom upravom) glavnim uredovnim jezikom, i običnim glagoljašima poznatijim od latinskoga: PRE ZORZI STOIDRAZIC VENE QUA IN EREMITORIO ED IFICHO QUESTO TEMPIO AD ONORE BEATE MARIE CONCEPCIONE MDXLVI. On u prijevodu glasi: Svećenik Juraj Stoidražić dođe u ovu pustinju i sagradi ovaj hram na čast Bezgrešnog začeća Djevice Marije, 1546. god. Crkva je u prvoj polovici 18. st. obnovljena o čemu svjedoči drugi natpis.
http://www.kraljica-mira.com.hr/multimedija/galerije/prizidnica/5193_100330615985_44757330985_2493012_5696771_n.jpg
Pustinja je kao samostanska zajednica opstojala do polovice 19. st. Uglavnom su to bili glagoljaši, ali ponekad i svećenici latinskog obrednog jezika. Među svećenicima i njihovim učenicima - klericima, žaknima, većina ih je bila iz Poljica, no bilo ih je i iz udaljenijih krajeva, čak iz Dubašnice na Krku. Posljednji stalno nastanjeni svećenik je bio don Andrija Varvodić iz Roža koji je umro 1852. kao župnik Slatina. Nakon toga zgrade pustinje korištene su jedino u gospodarske svrhe. Od godine 1928. Gospinim svetištem u Prizidnicama redovito upravlja slatinski župnik uz pomoć dvaju crkovinara. Posebnu brigu za svetište i svu njegovu imovinu vodi slatinska porodica Nakir.
 
Pustinja Prizidnice nije toliko poznata kao, primjerice, veća i imućnija Pustinja Blaca, no njena glavna osobitost je u tome što je i danas živo hodočasničko svetište Gospe od Prizidnice. Brojni vjernički puk, hodočasnici i štovatelji BDM okupljaju se oko marijanskog bisera na kamenim liticama jugoistoka otoka četiri puta godišnje: na Uskrsni i Duhovni ponedjeljak, te na blagdan Imena Marijina i Bezgrešnog začeće Blažene Djevice Marije. Strme hridi, modro more, rascvjetane agave i mnoge vrste autohtonog bilja, uz stari samostan i malu crkvu obogaćenu zavjetnim brodovima, čini ovo područje pravim biserom. Za njega su vezane mnoge priče i legende, koje će Vam stari Slatinjani rado ispričati kad ga posjetite...                    
               
U crkvi se nalazi središte pobožnosti - slika Majke Božje s Djetetom (Milosna Gospa). Slika se u sačuvanim dokumentima spominje prvi put 1750., u službenom pohodu splitskog nadbiskupa Pacifika Bizze. U umjetničkom pogledu slika je vrlo vrijedan rad 14. stoljeća iz čuvene slikarske škole na Kreti. Slika je naslikana na dasci, postavljena na gredu i na taj način doplovila do obale Čiova gdje je pronađena u davna vremena. Odatle se prenijela u crkvu u Prizidnici gdje je obitelj Dinarčić imala patronatsko pravo. Slika je očitim čudesima sebi privukla skupljanje puka tako da se na blagdan Bezgrješnog začeće hodočastilo sa otoka iz Dalmacije u Prizidnicu. Tako dragocjenoj stečevini bili su zavidni stanovnici Slatina pa su sliku bili potajno ugrabili, ali stigavši na vrh brijega koji je otprilike na pola puta, sveta je slika postala tako nepomična i teška da se ljudskom snagom više nije mogla nositi. Stoga su je seljaci, prestrašeni tim čudom i podlažući se Božjoj volji, odmah vratili na mjesto, odakle su je uzeli. Božja svemogućnost nadodavala je čudo na čudo, jer na mjestu na kojem se zaustavila sveta slika iz živog su kamena nikla dva plodna šipka, koja su tu još i danas i donose plodove.
 
Neki je svećenik nakon mise koju je služio na tom oltaru uzeo jednu zlatnu naušnicu, ali se nakon toga nije mogao nikako pomaknuti s mjesta, dok nije, raskrajan zbog svetogrdnog čina, časnoj slici vratio ukradeni ures. Treba ovdje spomenuti i otpis (breve) pape Leona XIII. Izdan u Rimu 14. prosinca 1883. kojim je on „svim iskreno okajanim, ispovjeđenim i pričešćenim kršćanskim vjernicima koji na blagdan bl. Marije Djevice i na Duhovski utorak pobožno pohode crkvu ili svetište bl. Djevice Marije u mjestu koje se pučki zove Prizidnica u Splitskoj biskupiji dao potpuni oprost svih vremenitih kazni koje su svojim grijesima zaslužili pod uvjetom da se pomole za slogu kršćanskih vladara, iskorijenjene zabluda, obraćenje grijeha i uzvišenje sv. Crkve“ s tim da se taj oprost može namijeniti i za duše u čistilištu na način zagovora. Taj je dokument dokaz da je ovo svetište i u 19. stoljeću privlačilo mnoge hodočasnike te da mu je najvišu crkveni autoritet pridavao veliko značenje i važnost.
 

Nives Matijević

Franjevci provincije Presvetoga Otkupitelja protiv izgradnje plinske termoelektrane na Peruči!

 
 
Tridesetak franjevaca iz Franjevačkog instituta za kulturu mira i Provincije presvetog otkupitelja iz Splita, usprotivilo se na brani Perući izgradnji plinske termoelektrane u projektu „Vis Viva“. U četvrtak 7. rujna 2017. su objavili zajedničku izjavu kojom se protive zamislima o izgradnji plinske termoelektrane te su pozvali Hrvatski sabor, Vladu, predsjednicu Republike i ovlaštena ministarstva da se „temeljito upoznaju s dalekosežnim štetnim posljedicama“ tog projekta.
http://www.ferata.hr/wp-content/uploads/2017/09/svecenici_peruca.jpg
Podsjetimo, javnost je krajem prošle godine upoznata s projektom „Vis Viva“ kojim je i planirana izgradnja sporne „kombinirane kogeneracijske plinske elektrane“ uz akumulacijsko jezero Peruća. Predstavljanje projekta od početka je popraćeno burnim protivljenjima, a nezadovoljni građani organizirali su i potpisivanje peticije „Ne daj se, Cetino“ koja je s više od 15.000 potpisa poslana premijeru i Vladi.
 
„Javnost je krajem 2016. godine upoznata s projektom Vis Viva koji između ostaloga sadrži i planiranu izgradnju sporne „kombinirane kogeneracijske plinske elektrane" uz akumulacijsko jezero Peruča (KKPE) na rijeci Cetini. Predstavljanje projekta od početka je popraćeno burnim protivljenjima mjesnoga stanovništva. Nezadovoljni građani organizirali su i potpisivanje peticije 'Ne daj se, Cetino', koja je poslana predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću s više od 15.000 potpisa. 
 
U međuvremenu primjećujemo posvemašnju šutnju akademske zajednice, resornih državnih ustanova i dužnosnika kao i medijsku marginalizaciju ovoga problema. Iznimku čine pojedinci na čelu s Mislavom Cvitkovićem, magistrom fizike, čiji je glas znanstveno čist poput vode u sadašnjoj Cetini i proročki snažan poput vapijućega u pustinji. Franjevački institut za kulturu mira ne želi sudjelovati u grijehu šutnje i podleći kritici „slabosti protivljenja" koju ističe papa Franjo u svojoj „Enciklici o brizi za zajednički dom, 'Laudato si'" (LS, 54 – 59). Na temelju dosadašnjih uvida u spomenuti projekt i dostupnih kritika, izričemo svoje protivljenje izgradnji plinske termoelektrane na Peruči, zbog sljedećih razloga: KKPE Peruča krši načelo općega dobra i međugeneracijske pravednosti koje ističe papa Franjo u spomenutoj enciklici (LS, 156 – 162).
 
KKPE Peruča ekološka je opasnost najvećem bazenu pitke vode u RH (jezero Peruča) a time i izravna opasnost za postojeća 4 vodocrpilištaiz kojih se opskrbljuje 500.000 ljudi. Voda kao egzistencijska nužda ne može biti pod izravnom ingerencijom ili neizravnim utjecajem privatnih koncesionara već mora ostati u javnoj upravi, jer je pravo na vodu „temeljno i sveopće ljudsko pravo" i „uvjet za ostvarivanje ostalih ljudskih prava" (LS 30). KKPE Peruča je strateško energetski neprihvatljiva, a ekonomski neisplativa. Zbog neisplativosti plinskih elektrana u 2014. i 2015. godini zatvoreno je 30 ovakvih elektrana u 8 EU zemalja a planira se zatvoriti njih još 20. Cijena plina je u stalnom porastu, a cijena struje u padu. Hrvatskim građanima nameće se skuplje plaćanje struje zbog toga što se model tržišnih premija u Hrvatskoj neopravdano primjenjuje na ovakve elektrane. Plin je fosilno gorivo i ne spada u obnovljive izvore energije. KKPE Peruča ne spada u visokoučinkovitu kogeneraciju (tj. istovremenu koristivu proizvodnju električne i toplinske energije) jer nema gdje koristiti toplinu i njome će zagrijavati jezero i uništiti floru i faunu. Pritom je neshvatljivo zapostavljanje ulaganja u solarne elektrane u Hrvatskoj dok se one širom svijeta pokazuju sve isplativijima, a ekološka čistoća im je neupitna.
 
Zbog tih i inih razloga neprihvatljivom smatramo izgradnju KKPE bilo gdje drugdje. Apeliramo stoga na Hrvatski sabor, Vladu, ministarstva i predsjednicu RH da se temeljito upoznaju s dalekosežnim štetnim posljedicama KKPE Peruča te da preispitaju postojeću legislativu koja otvara vrata ovakvim projektima na štetu općega dobra. Ujedno ih pozivamo da što prije izrade energetsku strategiju Hrvatske. Stavljamo im na srce imperativ pape Franje: „Politika ne smije biti podređena ekonomiji" (LS 189). Apeliramo na akademsku stručnu javnost i građanske udruge da udruže svoj glas s jecajima sestre majke Zemlje (usp. LS 2), da osnaže svoja protivljenja trovanju Cetine i nametanju nesnošljivoga tereta njezinoj djeci u Cetinskoj krajini, Srednjoj Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj. Apeliramo na cjelokupnu javnost da budemo svjesni da će sve što se dogodi našoj „sestri Vodi" (sv. Franjo Asiški) dogoditi i njezinoj djeci, nama i generacijama poslije nas, te stoga pozivamo da se zauzimamo, ljubimo i branimo našu prirodu i vodu, u Cetini i svakom drugom toku“, kaže se u priopćenju Franjevačkog instituta za kulturu mira i Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja koje potpisuje prof. dr. sc. Ante Vučković.
 

Nives Matijević

Anketa

Slobodan Milošević je ubio Ivana Stambolića, a Aleksandar Vučić Olivera Ivanovića. Slažete li se?

Srijeda, 17/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 898 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević