Get Adobe Flash player

U povodu 131. obljetnice rođenja predstavljena knjiga don Lovre Katića

 
 
U suradnji s Odsjekom za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu i Književnim krugom Split, Društvo prijatelja solinske baštine upriličilo je u petak 16. veljače u Solinu predavanje i predstavljanje knjige „Odnosi Trogira prema susjedima“ u povodu 131. obljetnice rođenja hrvatskog povjesničara i solinskoga velikana don Lovre Katića. Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Marko Trogrlić, doc. dr. sc. Tonija Andrić, doc. dr. sc. Ivan Basić i doc. dr. sc. Ivan Matijević.
U povijesti hrvatske historiografije, don Lovre Katić (Solin, 18. II. 1887. — Split, 27. VIII. 1961.) zauzima istaknuto mjesto. Njegov je doprinos domaćoj historijskoj znanosti, napose medijevistici, upravo nemjerljiv, a rad na popularizaciji povijesti u široj javnosti svrstava ga uz bok najvećih hrvatskih znanstvenika i domoljuba. Zbog toga je i ovaj njegov, do sada neobjavljen, rukopis o Trogiru, priređivača prof.dr. Marka Trogrlića, od iznimne važnosti za povijest domaće historiografije. Radi se o do sada nepoznatom, gotovo bi se moglo kazati - do jučer nesretno zagubljenom, ali ipak sretno pronađenom i konačno objavljenom Katićevu djelu. Knjiga je podijeljena u 17 poglavlja (Odnosi Trogira prema susjedima, Borbe sa susjedima, Rat sa Splitom, Treći rat sa Splićanima, Borbe sa Šibenikom, Bribirski knezovi, Ludovik Veliki, Previranje u Hrvatskoj, Doba nesigurnosti, Mletačka najezda, Turci, Čiovo, Kaštela, Vlasi, Mletačka izvješća o Trogiru, Trogirska sela i Posljednje vrijeme). Ona sva zajedno tvore sustavan prikaz odnosa grada Trogira i njegovih susjeda kroz povijest, počevši od antičkog doba pa sve do početka 19. stoljeća.
Iako se radi o – s formalne točke gledišta – zastarjelom djelu, rukopis Lovre Katića itekako je aktualan i znanstveno relevantan, iz dva osnovna razloga: prvo, zato što predstavlja neobjavljen i stoga historiografiji nepoznat produkt jednoga od najvažnijih hrvatskih povjesničara prve polovine 20. stoljeća (te utoliko doprinosi i povijesti hrvatske historiografije); drugo, tekst izlaže sintezni pregled povijesti Trogira, što (uz iznimku knjige Nade Klaić iz 1985.) predstavlja nedovoljno istražen i podzastupljen pristup prošlosti ovoga srednjodalmatinskog grada. Katićev pak metodološki pristup (u domeni tradicionalne pozitivističke historiografije) podrobno je obrađen i kontekstualiziran u uvodnoj studiji Marka Trogrlića.
 
„U svojem praćenju odnosa Trogira sa susjedima naš se autor ne umara, nego ih, i znano i utemeljeno, ali i s nekom privrženom simpatijom koja se ovdje zaista ne može ne zamijetiti, i veze i tkaje, prikazujući nam ih zorno, živo, gotovo suvremeno. Već sam uvid u naslove iz sadržaja ovog djela tumači gdje je tu i na što stavljen naglasak i čemu je tematski usmjeren autorov misaoni pravac. (…) Po svemu se tomu, dakle, a po svojem tipično katićevskom tako privlačnom stilu i jeziku napose, i ovo njegovo djelo uklapa u cjelinu njegova autorskog opusa, obogaćuje ga i nadopunjuje, kao dragocjen prilog koji u takvoj cjelini valja onda i vrednovati i prosuđivati, prosuđivati, naime, ne svojim današnjim historiografskim laktom, nego laktom doba i vremena u kojemu je ono nastalo, parafrazirajući s time u vezi samoga Katića u onomu njegovu stavu povjesnika da prošle vjekove ne sudimo svojim laktom, i da ljudima prethodnih stoljeća ne namećemo nazore današnjega doba. To je, čini nam se, zaista ono najosnovnije, pa i najbitnije, što bismo o ovom Katićevu djelu mogli i trebali reći. Više od toga, mišljenja smo, i nije potrebno.“, kazao je prof.dr. Marko Trogrlić.
 
Povijest grada Trogira iz pera don Lovre Katića ulazi u zbir onih njegovih rasprava koje, vodeći računa znanstvenom diskursu doba kad ih je on pisao, nisu ni danas izgubile svoju vrijednost. Pod tu ocjenu potpada i njegov do sada neobjavljeni, pa i nepoznati rukopis o povijesti Trogira i  to kao prilog sjećanju na 131. obljetnicu don Lovrina rođenja.
 

Nives Matijević

Mons. Mate Uzinić dobitnik nagrade Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava

 
 
Na svečanosti povodom 25. obljetnice utemeljenja održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak, 16. veljače, Hrvatski helsinški odbor dodijelio je svoje godišnje nagrade za ljudska prava za 2017. godinu. Nagrada Miko Tripalo za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava u Hrvatskoj dodijeljena je Goranu Aleksiću i njegovoj udruzi Franak. Nagradu Joško Kulušić za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava na području medijskog djelovanja dobila je HRT-ova emisija „Imam problem“ i njena urednica Sanja Brajković. Međunarodnu nagrada za životno djelo dobila je Tanja Petovar, osnivačica i bivša predsjednica Jugoslavenskog helsinškog komiteta za ljudska prava.
http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/media/k2/items/cache/0d1fd34f22c9730e91eb5170fbddc114_XL.jpg
Biskup Mate Uzinić
 
Nagrada Sulejman Mašović - Luka Vincetić - Jovan Nikolić za doprinos u međureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj toleranciji uručena je dubrovačkom nadbiskupu Mati Uziniću koji je kazao kako ga ona obvezuje da se još više založi za ekumenizam i međureligijski dijalog.
 
U obrazloženju odluke stoji da je prepoznata angažiranost mons. Mate Uzinića u međureligijskom dijalogu na području Dubrovačke biskupije „koja se prostire na vrućem povijesnom tlu gdje se ukrštaju različite religije. To može biti opterećenje, ali i šansa.“ Navedeni su redoviti ekumenski susreti sa zahumsko-hercegovačkim i primorskim episkopom Grigorijem na Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana, kao i uključivanje pravoslavne zajednice u Dane kršćanske kulture u Dubrovniku.
 
Spomenuta je i suradnja na izdanju Dječje Biblije s Kristovom Crkvom iz Varaždina povodom 500. godina Reformacije. Istaknuto je i biskupovo osuđivanja vandalskog čina šaranja po pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku kao i u prostorijama islamske zajednice. Spomenuti su njegovi posjeti dubrovačkoj sinagogi i Medžlisu islamske zajednice, podržavanje izgradnje džamije kao i susreti s predstavnicima ovih religija. U obrazloženju je dodano da biskup Uzinić pozornost posvećuje i ekološkim temama što je vidljivo kroz organizaciju dvodnevnog znanstvenog skupa „Okoliš naš svagdašnji“ te molitve za prvi Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom. Naveden je i njegov susret s hrvatskim i svjetskim znanstvenicima koji se bave energetikom. Dubrovački biskup potiče kvalitetnije organiziranje pomoći potrebitima kroz biskupijski Caritas, ali pomaže i stradalnike u Ukrajini, kršćane u Siriji i Iraku, te višekratno kršćane u Svetoj Zemlji. Snažno se zauzima za prava manjina, ali i većine, rečeno je. Osuđuje napade raznih skupina u svijetu poput masakra Boko Harama u Nigeriji, ali javno osuđuje i napad na satirički tjednik Charlie Hebdo u Francuskoj. Prepoznata je i biskupova briga za branitelje i njihove obitelji kroz molitvu križnog puta padinama Srđa i mise uz Dan dubrovačkih branitelja i druge obljetnice, kao i kroz susrete s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Zauzima se za oprost što se vidjelo iz njegovih propovijedi u Vukovaru i na Bleiburgu, ali i u Dubrovniku u različitim prigodama.
Navodeći sve službe koje je kao biskup vršio u tijelima HBK, rečeno je kako je on sada predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj. „Hrvatska javnost deklarirala ga je kao osobu otvorenosti i dijaloga“, zaključio je predstavljač. Plaketu biskupu uručio je Jadranko Črnko.
Biskup Uzinić je zahvalio na priznanju dodavši kako misli da ga nije ničim posebnim zaslužio jer je samo vršio svoj posao. Budući da je nagradu primio ona će mu biti poticaj da se još više zalaže na području ekumenizma i međureligijskog dijaloga.
 

Nives Matijević

Vučić se sastao s ravnateljem britanske izvještajne službe MI6

 
 
DOGMATSKI PROGLAS PAPE PAVLA IV., * Cum Ex Apostolatus Officio, 1559. Ex Cathedra: "Mi stavljamo na snagu, donosimo dekretom, (određujemo) i definiramo: Da ako bi se ikada u bilo koje vrijeme dogodilo da Rimski Pontif [Papa] prije svojeg promaknuća/promocije ili njegova uzdizanja kao kardinala ili Rimskog Biskupa, da je odstupio od katoličke vjere, ili je pao u neku herezu: promicanje ili uzdizanje, čak i ako je neosporno i uz jednoglasan pristanak svih Kardinala, bit će ništavno, nevaljano i bezvrijedno."
Engleski; POPE PAUL IV, *Cum Ex Apostolatus Officio, 1559 Ex Cathedra: "We enact, determine, decree and define: that if ever at any time it shall appear that the... Roman Pontiff [Pope] prior to his promotion or his elevation as Cardinal or Roman Pontiff, has deviated from the Catholic Faith or fallen into some heresy: the promotion or elevation, even if it shall have been uncontested and by the unanimous assent of all the Cardinals, shall be null, void and worthless."
http://www.peregabriel.com/gm/albums/userpics/normal_223-Papa-Paolo-IV.jpg
Papa Pavao IV.
 
Kineski kardinal antipapi kao reakciju na izdaju kineske Crkve: "Stavljate vukove pred svoj narod" https://www.cnsnews.com/blog/michael-w-chapman/cardinal-zen-pope-china-youre-putting-wolves-your-flock-will-make-massacre
To je objavljeno još 2015.: "Hrvatska kraljica, najbolja predsjednica"! Ovaj narod je glup:"Ono što javnost uopće ne zna je činjenica da je prije dva dana predsjednica sudjelovala na Bledskom strateškom forumu gdje je govorila na temu, pazite sad ovo: „Novi svjetski poredak: sukobljavanje ili partnerstva?“, o čemu je javnost izvještena preko službene stranice Ureda predsjednice, i nikako drugačije! U dnevniku toga nije bilo, a prešutjeli su to i vodeći tiskani mediji u Hrvatskoj! Zašto?"
http://www.dnevno.hr/planet-x/sirite-dalje-mediji-presutjeli-kolinda-priznala-da-nas-uvodi-u-novi-svjetski-poredak-826983/
 
Srpski predsjednik Vučić susreo se u petak s britanskim direktorom Izvještajne službe MI6. Alexom Youngerom s kojim je razmatrao suradnju izvještajnih službi dviju država. Younger je u službenom posjetu Republici Srbiji, javljaju „Večernje novosti“. / Ima više tajnih službi u Velikoj Britaniji ali je ova MI6 kraljičina tajna služba koja nikom ne odgovara osim njoj i koju ona sama plaća. / Je li Alex Younger došao slučajno uoči Vučićevog posjeta Hrvatskoj osokoliti i uputiti Aleksandra Vučića? Isti taj Younger osokolio je, sigurno, Slobodana Miloševića za napadaj na Hrvatsku 1991.; (inače: Cijeli računalni hrvatski izborni sustav APIS - nalazi se u Beogradu) https://inserbia.info/today/2018/02/serbian-president-aleksandar-vucic-meets-mi6-director-younger/
 
Velkosrpstvo u Hrvatskoj se osililo. A lojalnih visokih časnika koji bi okrenili oštricu i zaštitili narod - njih nema. http://www.maxportal.hr/vijesti/povecana-kazna-mercep-pravomocno-osuden-na-sedam-godina-zatvora/
"Europska unija je nova komunistička diktatura": Nigel Farage ju je još jednom ponizio u Irskoj!https://www.youtube.com/watch?v=vJVl9YHCFe8&feature=youtu.be
Brat Nathanael: Izrael je želio rat sa Sirijom. Ali sada je opkoljen Rusima preko Sirije, Egipta i Libije. "Došao je trenutak očaja":
https://www.youtube.com/watch?v=KkFVAa2xSp4&feature=youtu.be
 
Protestant potvrđuje; sadašnja katolička misa je, u stvari, protestantska misa. Nastavak slijedi..."…moja misa izgleda u potpunosti jednako kao katolička. Doduše, na Drugom vatikanskom saboru protestantski teolozi utjecali su na razvoj mise, pozvani su da promijene način bogoslužja, pa je i ovo što se služi u katoličkoj crkvi zapravo naša misa. No, nećemo o tome, da se s nekim ne posvađam, a ne želim se svađati ni s kime, već približiti. Trebamo svi produbljivati ono što nam je zajedničko, zanemarivati ono u čemu se razlikujemo - navodi karlovački pastor."
https://www.jutarnji.hr/vijesti/nevjerojatna-zivotna-prica-nekad-sam-po-stadionima-mlatio-policajce-asad-sam-protestantski-pastor-u-karlovcu/300208/
 

Mr. sc. Emil Čić

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Srijeda, 20/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 982 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević