Get Adobe Flash player

Vrijeme kada su položeni povijesni temelji za sotonino carstvo Britaniju

 
 
Specijalni rat u pozadini političko-vjerskih kretanja: povijest kao svjedok sadašnjeg stanja! https://www.youtube.com/watch?v=XcLYQg8k2wk&feature=share
Slikovni rezultat za Sülejman Çelebi
Sultan Selim II.
 
Popratno objašnjenje: Židovi su, nakon progonstva iz Europe, postali najvažnjji čimbenik turskih ratova protiv Europe. Za vrijeme kojega vladara pogiba Nikola Šubić Zrinski? Za vrijeme Sülejmana Çelebija, koji umire pod Sigetom. Naime, "po prvi put židovski su državnici mogli utjecati na tijekove svjetske politike. Za sjajnih režima Sülejmana Çelebija (1520.-1566.) i Selima II. (1566.-1574.), kada je Osmanlijsko Carstvo postalo najmoćnijom državom u Europi i Aziji, Turska je vanjska politika bila NERAZDVOJNO POVEZANA S DJELOVANJEM ŽIDOVSKIH DRŽAVNIKA", ["Povijest židova", W. Keller, str. 292.], koji su savjetovali turske careve. Tako su Hrvati zaustavljali židovsku politiku prema Europi, koja se provodila sredstvima islamskih invazija. U XXI. stoljeću židovi nam šalju valove islamskih emigranata, umjesto turskih armija. Kada su se spojili prognani židovi i otpadnici od katoličke vjere Englezi? Dva sotonina naroda spojila se se preko Turske krajem XVI. stoljeća kada je židov maran Salamon Aben Jaiš pozvan u Tursku službu. "Bio je u bliskom prijateljstvu s Williamom Cecilom, lordom Burleighom... te se ENERGIČNO ZALAGAO ZA STVARANJE SAVEZA obiju država protiv Španjolske. Njegovi poslanici vodili su u Engleskoj pregovore s kraljicom Elizabetom. Sultan ga je za njegove zasluge proglasio vojvodom…" [isto, str. 295.]. Tako su položeni povijesni temelji za sotonino carstvo Britaniju, dva svjetska rata, podrivanje monarhija u Europi i osnivanje Izraela, NATO-a itd.
 

Emil Čić

Njegova Uzoritost stožernik Katoličke Crkve

 
 
Krikor Bedros (Grgur Petar) Agadžanjan (arm. ԳրիգորՊետրոսԱղաճանեան, tal. Gregorio Pietro Agagianian) rođen je 18. rujna 1895. god. u Ahalciheu, u Gruziji. Roditelji su mu bili armenski doseljenci iz grada Artvina (sadanja Turska). Od 1906. god. studirao je u Rimu gdje je na Papinskom sveučilištu Urbaniana (Pontificia Università Urbaniana) izučavao filozofiju i bogoslovlje. Za svećenika je zaređen 23. prosinca 1917. god., nakon čega je počeo izučavati kanonsko pravo na Papinskom institutu za rimsko i kanonsko pravo (Pontificum institutum utriusque juris). Od 1919. do 1921. obnaša dužnost vikara u tbiliskoj Armenskoj katoličkoj crkvi sv. Grgura Prosvjetitelja. Godine 1921. vraćen je u Rim gdje postaje dorektorom (zamjenikom rektora), a od 1932. god. - rektor Papinskoga armenskoga zavoda. Od 1921. god. bio je također profesor kozmologije i sakramentologije na Papinskom sveučilištu Urbaniana, a od 1928. god. - savjetnik Kongregacije za istočne crkve i član Povjerenstva za kodifikaciju istočnoga kanonskoga prava. Godine 1935. imenovan je naslovnim (titularnim) biskupom Komane (Armenija), a 30. studenoga 1937. god. izabran je na armenokatoličkoj sinodi za patrijarha Cilicije (papinsku je potvrdu dobio 13. prosinca). Dobio je krsno ime Krikor Bedros XV. (tal. Gregorio Pietro XV.). Papa Pio XII. (1939. - 1958.) 18. veljače 1946. god. proglasio ga je stožernikom (kardinalom) biskupom u biskupiji Albano, (blizu Rima).
https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/17/Krikor1.jpg
Godine 1955. imenovan je predsjednikom povjerenstva za uređivanje zbornika kanona istočnoga crkvenoga prava. Na konklavi iz 1958. god. i 1963. god. stožernik (kardinal) Agadžanjan je bio jedan od pristupnika za izbor pape. Od 1958. do 1960. godina bio je proprefekt, a od 1960. do 1970-ih god. stožernik-prefekt (kardinal-prefekt) Svete kongregacije za širenje vjere. Sudjelovao je u radu na Drugom vatikanskom saboru (1962. - 1965.).
 
Objavio je nekoliko pastirskih poslanica: Crkva i domovina (1946.), Otčevi Armenske crkve o primatu sv. Petra (1949.), Armenska katolička crkva (1950.), Otčevi Istočne crkve o presvetoj euharistiji (1951.), Otčevi Armenske crkve o Majci Božjoj (1954.), Pastirski glas: Pastirske poslanice, Venecija, 1967. (na armenskom jeziku) i druge. Preminuo je Krikor Bedros Agadžanjan nakon teške bolesti 16. svibnja 1971. god. u Rimu. Stožernik Agadžanjan se je bavio znanstvenom djelatnošću. Bio je profesor, doktor filozofije, doktor bogoslovlja, doktor kanonskoga prava. Služio se je arapskim, engleskim, francuskim, grčkim, latinskim, njemačkim, ruskim, španjolskim i talijanskim jezikom. Agadžanjan je podupirao zbližavanje Armenske katoličke crkve i Armenske apostolske crkve, sudjelovao u pripremi sastanaka u Vatikanu pape Pavla VI. (1963. - 1978.) s cilicijskim katolikosom Khorenom I. Parojanom (1963. - 1983.) i Vrhovnim patrijarhom i Katolikosom svih Armenaca Vazgenom I. (1955. - 1994.).
 
Njegova je djelatnost obilježena neumornom skrbi o Armenskoj katoličkoj crkvi. Stalno je posjećivao armenske biskupije i kolonije u različitim zemaljama diljem svijeta, osnivao sirotišta i škole, gradio crkve i podupirao izdavačku armenokatoličku djelatnost.
 

Artur Bagdasarov, HKV

Miljenko Šteko: S dubokim poštovanjem i ljubavlju prihvaćamo Vaš dolazak

 
 
Nadbiskup Henryk Hoser, umirovljeni nadbiskup Varšave-Praga u Poljskoj, svečanom misom u crkvi Sv. Jakova u nedjelju 22. srpnja započeo je službu apostolskog vizitatora župe Sv. Jakova u Međugorju. Riječi pozdrava i dobrodošlice iskazao je provincijal fra Miljenko Šteko ističući kako ova Euharistija u Međugorju ima „posebno povijesno značenje jer je s nama ovdje prvi put apostolski nuncij, mons. Luigi Pezzuto, koji u Bosni i Hercegovini izravno predstavlja Svetoga Oca i Apostolsku Stolicu'“.
- Dragi nadbiskupe Hoser! U ovome milosnom trenutku, najsrdačnije Vas pozdravljam u ime svih okupljenih! U ime Franjevačke Provincije u Hercegovini želim Vam blagoslovljen boravak među nama u poslanju koje Vam je povjerio Sveti Otac, papa Franjo. S dubokim poštovanjem i ljubavlju prihvaćamo Vaš dolazak koji Vam je povjerio sam rimski Prvosvećenik, predsjedatelj sveopćega crkvenog zajedništva. Neka nas snaga Duha Svetoga obnovi kako bismo od večeras pod Vašim vodstvom napredovali na svome hodočasničkom putu!, kazao je, između ostaloga u svom pozdravnom govoru fra Miljenko Šteko.
http://www.brotnjo.info/wp-content/uploads/2017/03/biskup_henryk_hoser_medjugorje.jpg
U homiliji apostolski vizitator mons. Hoser kazao je kako Sveti Otac, sveopći pastir Crkve, uzima riječi proroka, te šalje pastire tamo gdje ljudi postoje i žive, tamo gdje se vjernici okupljaju tražeći svjetlo spasenja. „U Međugorje hodočasnici dolaze iz dalekih krajeva, iz otprilike 80 zemalja svijeta. Udaljenost – daljina – predstavlja prostor mjeren u prijeđenim kilometrima. Kako biste prošli te kilometre, potrebna je čvrsta i odlučna motivacija i potrebno je raspolagati prijevoznim sredstvima važnima za ostvarenje tih putovanja. No, riječ  'daljina' znači još nešto: daljina predstavlja egzistencijalnu situaciju mnogih koji su se udaljili od Boga, od Krista, od svoje Crkve i od svjetla koje daje smisao životu, usmjerava ga i daje mu dostojanstven životni cilj, a to je život koji se isplati živjeti. Sada možemo bolje razumjeti zašto je Sveti Otac poslao apostolskog vizitatora u Međugorje: pastoralna skrb zahtijeva da se osigura čvrstu i stalnu pratnju župnoj zajednici u Međugorju, te vjernicima koji dolaze na hodočašće.
 
Potom je postavio i, kako je rekao, „temeljno pitanje: zašto toliko ljudi svake godine dolazi u Međugorje?” „Odgovor koji se nameće je ovaj: dolaze kako bi susreli nekoga: da susretnu Boga, da susretnu Krista, da susretnu Njegovu Majku. A potom da otkriju put koji vodi do radosti življenja u kući Oca i Majke; i konačno da otkriju marijanski put, kao najsigurniji put. To je put štovanja Marije koji se godinama ovdje odvija, to jest, sveto bogoslužje u kojemu teče vrhunac mudrosti i vrhunac vjere, te je to, stoga, primarni zadatak Božjeg naroda”, kazao je mons. Hoser, dodajući kako se uistinu radi o kristocentričnom štovanju. „Ovako izgleda pučka pobožnost u Međugorju: u središtu je misa, klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu, masovno pristupanje sakramentu pomirenja, i sve to praćeno ostalim oblicima pobožnosti: krunica i križni put koji su, u početku oštro kamenje pretvorili u glatke staze”, kazao je u svojoj propovijedi mons. Hoser.
 
Nadbiskupa Hosera papa Franjo najprije je 11. veljače 2017. imenovao posebnim izaslanikom Svete Stolice u župi Sv. Jakova u Međugorju. Učinio je to nakon što je proučio izvješće kardinala Camilla Ruinija, koji je predsjedao komisijom o Međugorju koju je 2010. osnova papa Benedikt XVI., te mišljenje članova Kongregacije za nauk vjere. Komisija o Međugorju na kraju svoga rada predložila je da se u Međugorju ustanovi „vlast ovisna o Svetoj Stolici" i da se župu pretvori u papinsko svetište. Ta je odluka, pojasnili su u Komisiji u čijem su radu, među ostalim, sudjelovali kardinali Josip Bozanić i Vinko Puljić, diktirana pastoralnim razlozima napose brigom za milijune hodočasnika koji onamo dolaze.
 
Tiskovni ured Svete Stolice prigodom imenovanja nadbiskupa Hosera posebnim izaslanikom Svete Stolice u Međugorju priopćio je kako poslanje povjereno nadbiskupu Hoseru „ima za cilj temeljitije upoznavanje pastoralnih prilika i, prije svega, potreba vjernika koji dolaze na hodočašće, te na temelju toga predložiti moguće pastoralne inicijative za budućnost. To će poslanje stoga imati isključivo pastoralni karakter.“ Istoga dana kada je Tiskovni ured Svete Stolice objavio ovu izjavu, ravnatelj Greg Burke naglasio je da je „poslanje posebnog izaslanika znak pažnje Svetog Oca prema hodočasnicima. Cilj (poslanja)… je strogo pastoralne naravi. Izaslanik neće ulaziti u pitanja glede Marijinih ukazanja, koja su u nadležnosti Kongregacije za nauk vjere. Bit će u kontaktu s dijecezanskim biskupom, manjom braćom franjevcima - kojima je povjerena župa Međugorje - i s vjernicima tog kraja. To je poslanje na korist hodočasnika, a ne protiv nekoga“, zaključio je Burke.
 
Dana 31. svibnja 2018., papa Franjo imenovao je nadbiskupa Hosera posebnim apostolskim vizitatorom za župu Međugorje. Sveta Stolica tada je priopćila da će mandat trajati „nedefinirano razdoblje i ad nutum Sanctae Sedis (dok Sveta Stolica ne odredi drukčije)“. Još jednom je ponovila da će nadbiskup Hoser obavljati „isključivo pastoralnu službu“ u kontinuitetu sa svojim prvim mandatom. U priopćenju Svete Stolice objašnjava se da „služba apostolskog vizitatora ima za cilj osigurati stabilno i stalno praćenje župnoj zajednici Međugorje i vjernicima koji dolaze na hodočašće i čije potrebe zahtijevaju posebnu pažnju“.
 

Nives Matijević

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Ponedjeljak, 18/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 997 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević