Predstavljena knjiga Petra Grisogona Ljetopis sjećanja

U prepunoj velikoj dvorani gradske knjižnice Marko Marulić u utorak 19. svibnja, uz prigodno okupljanje pozvanih osoba iz javnog i društvenog života grada kao i autorovih prijatelja, predstavljena je knjiga Ljetopis sjećanja umirovljenog prof. dr. sc. Petra Grisogona (91) dobitnika brojnih priznanja. Riječ je o jedinstvenoj knjizi, kakvu, za vjerovati je, još u Hrvatskoj nitko nije objavio. Luksuzno opremljena knjiga broji 460 stranica sa čak više od 900 fotografija manjeg i većeg  formata i s 340 imena podijeljenih na 41 poglavlje koja opširno opisuju obiteljske korijene i povijest obitelji Grisogono, autorovu mladost u Splitu, ratu i okupaciji, Križnom putu kojem je bio sudionik, Titu, Alojziju Stepincu, nogometu, o gospođi Nedi Messmer koja je postala Petrova supruga, o ocu Bernardu te o prijateljima i poznanicima kojih je na popisu 27, te posebno o 34 dragih i nezaboravnih.

U knjizi se zatim može pročitati sve o Tvornici cementa 'Partizan' u kojoj je radio od 1953. do 1978. godine, zatim oumjetnosti, filmovima, te neizostavno i opširno sve o Splitu u slici i riječi, za koju se knjigu može reći da je to ne samo enciklopedija kompletnog njegovog životnog puta nego i Splita, u kojoj se mogu pronaći rijetko gdje zapisani gotovo svi podatci o starom i novom Splitu, a koje je autor sve to godinama marljivo prikupljao i bilježio, a za koje velike zasluge pripadaju i njegovoj pokojnoj supruzi gospođi Nedi.

Unatoč želji teško bi bilo sve ono što je zapisano u toj knjizi nabrojiti. Prof. dr. sc Petar Grisogono poznat je i kao veliki donator, tako je darovao školskoj knjižnici stotinu knjigu iz područja umjetnosti, te tri filmska zapisa o svojim prijateljima i umjetnicima: Antunu Zuppi, Anti Kaštelančiću i Ivanu Mirkoviću. Splitska umjetnička škola zapamtit će ga kao darovatelja obiteljske biblioteke s više od 400 naslova iz umjetnosti. Donirao je on i brojne umjetnine iz XVII. i XVIII. stoljeća, koje su izložene u riznici katedrale sv. Dujma, te filmove o gospodarskom i društvenom životu Splita iz prve polovice XX. stoljeća koje je sam snimao, a koje je darovao Državnom arhivu Splita. Uz to spomenimo i da je vjerojatno jedini Splićanin koji je nedavno izdao knjigu o svojoj ženi umjetnici Nedi Messner - i evo sada novu knjigu koju je nazvao Ljetopis sjećanja, a na kojoj je radio gotovo četiri godine. Možda bi knjizi više odgovarao naslov "Enciklopedija Splita"!

Ivica Luetić

Bože, ne satri ovaj svijet

Divan bijaše Božji svijet

Dok čovjek bje rajski cvijet,

Neokaljan, bezgriješan, čist,

Prije no splete smokvin list;

Prije već zmije začu glas

I 'zgubi raja zemskog kras

Te spozna suze, bijedu, plač,

Majčice Zemlje trnje, drač,

Žuljeve ruku, lica znoj

Tisuć muka na zemlji toj.

Mirom odis'o Božji svijet

Prije no riknu đavo klet,

Prije no Kainov zginu brat

I krvožedni buknu rat,

Koj' milijuna popi krv

Od slike Božje stvori strv.

Silniku nejak posta rob

Nevine, slabe, guto grob.

-

Divan bijaše cijeli svijet

Dok tijela hram bio svet,

Dok utrobe se štovo plod

Dok množio se ljudski rod,

Dok djeca bjehu blagoslov,

Dok smijehom ječ'o svaki krov,

Dok materinstva žarki plam

Grijo duše ko sunca plam

-

Pošten bijaše Božji svijet

Dok svak je štovo tuđu klijet,

I nije ključo vlastit dvor,

Jer bratom bi mu svaki stvor.

Susjedov trs, međe kam

Ljubio vijek ko sebe sam,

Zapovijed Boga čuv'o sveđ,

Bio poštenjak ko i pređ.

-

Sretan biješe svijet nam taj

Dok svak je imo rodni kraj,

Dok za tuđinu nije zn'o,

U svome gaju niko, cv'o,

U brazdu oca lio znoj

Tu našo mili pokoj svoj,

I slušo roda pitom glas:

''Isuse daj mu duši spas.''

-

Skromnost kitila žića tijek

Dok ne stiže moderni vijek

I donese užitka čar,

Okusio ga mlad i star.

Lucifer posla slugu svog

Nek pljuje znamen ''Isus-Bog'',

Nek svijetom stere pakla mrak

Dva i dvije nek snuju brak,

Nek čovjek vražji drži skut,

Cvijećem nek mu je posut put.

Ljubav nek guta zemlje dub,

Zakon neka je - Zub za zub.

Čemu vjera? Živio vrag,

Crkvi nek s' gubi glas i trag.

Nek zavlada naraštaj nov,

Trpeza svima isti krov.

-

Bože, ne satri ovaj svijet,

Nemoj pravednog s grešnim 'zet,

Ko Abraham ću tebi reć:

Pedeset ak' ih bude već,

Molim, poštedi ljudski rod

Nek pravednika zrije plod;

Sjeme njegv'o nek niče svud,

Nek mine rat, mržnja, blud.

Nek bogat bijednom pruži kruh

Dobrota nek nam kiti duh,

Nek svane sutra ljepši dan

Milošću Neba obasjan.

Rod ljudski bit će sretan sav,

S djetetom će spavati lav.

-

Čovječe, ne bud vraga rob,

Na dnu ti pakla vječni grob.

Marija Dubravac, Brisbane