Get Adobe Flash player

Nedjelja. Blagdanski etos u vjeri i životu katolika. Kulturno-antropološko istraživanje

 
 
Knjiga „Nedjelja. Blagdanski etos u vjeri i životu katolika. Kulturno-antropološko istraživanje“ autora Ivice Žižića objavljena je u izdanju Glasa Koncila. Riječ je o autorovoj drugoj doktorskoj disertaciji, u kojoj je s više aspekata analizirao bitne sastavnice nedjeljnoga slavlja.
Bez nedjelje ne možemo živjeti - bilo je to jedno od najranijih svjedočanstava o dubokoj privrženosti kršćana svetkovanju nedjelje – dana Gospodnjega. U nedjelji katolici otkrivaju sveto, žive ritualnu preobrazbu, uranjaju u iskustva počinka, velikodušnosti, blagdanske osjećajnosti i solidarnosti, te žive blagdansko stanje na način da nedjelja postaje dio njih samih. Zrcalni odnos u kojem se katolici ogledaju u nedjelji a nedjelja u katolicima urasta u srž njihova identiteta.
 
Iako se čini da se sveto nestaje s lica svijeta, da se povuklo u čovjekovu osobnu intimnost i da više ne pokazuje znakove života u društvu, iako se čini da je vjere sve manje, da su blagdani sve likvidniji pod utjecajem racionalističkog, tehnološkog i potrošačkog i mentaliteta, katolički puk svojim nedjeljama živi svoju religioznost demantirajući brojne prognoze o nestanku religije. Za te će ljude nedjelja ostati okrepljujuće iskustvo, najbliskije mjesto njihova religioznoga opredjeljenja, osviješten način življenja njihove vjere i pouzdana načina življenja religioznog smisla.
 
Nedjelja katolicima pruža radosni pogled u svijet kakav bi trebao biti, ali i vedri pogled u njih same kakvi bi trebali biti u eshatološkom stanju, a to stanje novoga svijeta oni žive kao da se ispunilo već sada, ovdje. U tom velikom skladu između svete prošlosti i blagdanske sadašnjosti, za katolike se nedjelja nadaje kao otkriće izvorne cjeline i krepki osjećaj pripadnosti svetoj povijesti u iščekivanju života budućega vijeka kojega ovi religiozni ljudi ispovijedaju, zazivaju i za kojim čeznu.
 
„Razmatranje i zaključci Ivice Žižića izrazito su vrijedni  za sve potencijalno zainteresirane čitatelje jer, primjerice, katolike mogu potaknuti na promišljanje mogu li biti katolici bez iskustveno potpunoga življenja nedjelje; one koji osmišljavaju djelovanje Crkve, zbog uočavanja da se nedjelja zbog mnoštva razloga kod mnogih njezinih pripadnika danas  ne ogleda, mogli bi potaknuti na iznalaženje novih načina praksi s vjernicima; teolozi i filozofi mogli bi dobiti poticaj za interdisciplinarna istraživanja i uporabu kvalitativne istraživačke metodologije; a etnolozi i antropolozi za upuštanje u nova religiološka istraživanja.“ (prof. dr. sc. Goran Pavel Šantek)  Studija, podijeljena u četiri cjeline, donosi antropološko istraživanje blagdanskog etosa nedjelje u katoličkoj religioznosti, pri čemu je nakana autora bila istražiti kako se formira i doživljava svijet nedjeljne blagdanske kulture među katolicima. 
 
Prvo, uvodno poglavlje postavlja teorijsko-metodološke osnove istraživanja; donosi raspravu o četiri uzajamno povezana i progresivno raspoređena okvira: teoriju blagdana u teorijama religije, blagdanski etos, blagdan u filozofsko-teološkoj diskusiji i etnografsko-fenomenološke vidove blagdanskog stanja. Drugomu je poglavlju cilj prikazati kulturne povijesti nedjelje, a obuhvaća četiri kulturno-povijesna kruga: subotu/nedjelju u hebrejsko-kršćanskoj tradiciji, nedjelju u ranokršćanskoj zajednici, nedjelju u povijesnim epohama Zapada i nedjelju u novovjekovnim previranjima. Oslanjajući se na uvide stečene pregledom kulturne povijesti nedjelje, treće poglavlje na sinkronijski način pristupa kulturnoj situaciji nedjelje u suvremenim društvima. Riječ je o razmatranju četiri kulturna zaokreta – ideološkom, industrijskom, potrošačkom i sekularizacijskom – koji su svaki na svoj način ostavili duboke tragove u katoličkome blagdanskom životu.
 
Središnje, četvrto poglavlje, pod naslovom Živjeti nedjelju – blagdanski etos u katoličkoj religioznosti, posvećeno je etnološkoj i antropološkoj interpretaciji nedjelje. U njemu je iznesena znanstvena obrada kulture nedjelje na temelju terenskog istraživanja u jednoj katoličkoj zajednici, Župi sv. Ivana Krstitelja u Splitu. Izvještaj je raspoređen u tri analitička okvira. Uvodni dio precizira metodološki pristup i istraživačko polje. Prvi istovremeno iz teorijske i etnografske perspektive razlaže koncept nedjelje kao svetog dana, a drugi se bavi sustavnom analizom obrednog procesa. Naposljetku, treća cjelina posvećena je razmatranju blagdanskog stanja. Riječ je o tri susljedna i međusobno povezana gledišta, koja pružaju cjelovit i realističan izvještaj o nedjelji u katoličkoj religioznosti. „Zadivljujućom sinergijom teorije i empirije a uz to bravuroznim stilom pisanja knjiga će biti važan doprinos antropološkoj i općenito znanstvenoj spoznaji.“ (prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović)
 
Ivica Žižić (1973.) prezbiter je Splitsko-makarske nadbiskupije; teologiju je studirao u Splitu i Rimu gdje je magistrirao (2002.) i doktorirao (2005.) na Papinskom liturgijskom institutu Papinskog sveučilišta Anselmianum. Od 2003. predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu pri Katedri za liturgiku. Godine 2005. postaje pozvani profesor na Papinskom liturgijskom institutu u Rimu gdje predaje kolegije iz područja antropologije, estetike i sustavne sakramentologije. Član je uredničkoga vijeća liturgijsko-pastoralnoga lista Živo vrelo te časopisa Tusculum i Služba Božja. U znanstvenom radu objavljivao je članke u raznim domaćim i međunarodnim teološkim i filozofskim znanstvenim časopisima. Prevodio je s talijanskog i njemačkog jezika, a izlaganjem sudjelovao na nizu međunarodnih i domaćih znanstvenih simpozija.
 

Nives Matijević

Žalosno je što se danas ludost zove napretkom, cinizam kritičkim razmišljanjem, a grijeh načinom života

 
 
Što uopće znači riječ ljubav i voljeti? Zahvaljujući ispiranju mozgića kroz američke serije, ljubav i glagol voljeti odmah se povezuje sa spolnim činom, sa kojim ljubav danas zapravo ima sve manje i manje veze, pogotovo među osobama istog spola. Homoseksualni čin, kada ga dva muškarca upražnjavaju, ne može biti uzajamna ljubav, jer se radi isključivo o dominaciji jedne osobe nad drugom, pošto anus nije spolni organ.
http://oglobo.globo.com/blogs/arquivos_upload/2014/11/441_2544-sex1.jpg
Ovdje se radi o klasičnom izostanku zdravog razuma, koji se danas u svijetu nalazi u tragovima. Tako da postoje ljudi koji žale za Jugoslavijom, a rugaju se Sjevernoj Koreji, postoje ljudi koji govore kako Katolička Crkva prikazuje ženu samo i isključivo kao inkubator za štancanje djece, dok s druge strane nemaju ništa protiv surogat majčinstva, ljudi koji su uključeni u ovu akciju za spašavanje napuštenih domaćih životinja koja se zove "Svaki je život dragocijen", dok su s druge strane "pro choice". I uvijek mi je simpatično kako se uglavnom ti ljudi pozivaju na nekakvu znanost, istraživanja i takvo nešto. A kakva je tu znanost u pitanju? Homoseksualizam je jedina bolest koja je izbrisana s popisa bolesti političkom odlukom, Kinsey je u svojim "istraživanjima" ustvrdio kako ne postoje, kako on to naziva, mužjaci ljudske vrste koji su isključivo heteroseksualni. Žalosno je što se danas ludost zove napretkom, cinizam kritičkim razmišljanjem, a grijeh načinom života.
 

www.narod.hr, komentar Wunterschlauff2 hours ago

Preblaženi otac Franjo, dade krjepost i milinu gradu

 
 
Negdje s jeseni na zimu, godine 1211./12., iz Ascolija uputio se na dalek put, prema Bliskom istoku – u Siriju, Palestinu i Egipat, sveti Fanjo propovijedati Kristovo Evanđelje, što je bila njegova stalna, dano – noćna, vrlo izražena, da izraženija i nije mogla biti, apostolsko – misijska preokupacija. Otputivši se od sigurne obale na dalek i nesiguran put, put pun neizvjesnosti, po sam goli život životnih ugroza...
http://www.najboljeuhrvatskoj.info/universalis/4024/slika/svfraneoltar_1835697581.jpg
Kad nekako bi nasred otvorena mora koje se otelo svojim zavađenim obalama, svod nebeski i more, spojiše se, postadoše jedno. Zapuhaše protivni vjetrovi na njegov brod, brod plemenita Asižanina.Podiže se voden svrtlog morske pijavice, ko da će cijelo do dna ispit more. S broda u more mornar pade. Morski ga, škripeć zubima, okružiše psi. Kršne šake mornara stišću vesla. U sred mora sv. Franjo voden zmiju gleda, gnjeva vatru sipa iz usta. Glasnom psovkom griješeći na njega se ceri. Sumračje. U po bijela dana, dan se škuri. Prst se pred okom ne vidi.
 
Sv. Franjo u molitvu sklopi ruke. Zazva Boga. U dušu mu se s neba jave, s drugog svijeta sunca zrake. Umiri se sumorno, more morno. Crni nesta slut. Bogom dan dan. Od veselja slaveć Boga, svim mornarima kao da ponarastoše krila. Mnogi od njih na brodu rukama kao krilima oponašaju pticu Petrovu, pjetla, kukuričući poput njega. Nad glavom sv. Franje ukaza se galeb. Krilima svojim pozva ih da ga slijede. Za njim oformi se galebova jato. Galebova koji su poznati samci. Teško su se kroz ptičija krila probijale sunca zrake, koliko se samo u jato skupilo i još uvijek skupljalo galebova. Sveti je Franjo razgovarao s njima i zahvalio im se, poznat kao svetac koji govori sa svim živim bićima, Božjim stvorenjima, koja ga vole više no ikog drugog, obdaren tim darom od samog Oca Nebeskog.
 
Gradu Zadru voljom Božjom posreći se da primi među svoje zidine hodočasnika iz Asiza, koji im sretnim vjetrovima, Božijom rukom vođenim, doplovi. Svjetlo istine velikoga Samozatajnika sv. Franje obasja iz Zadra čitavu istočnu obalu Jadranskoga mora. Preblaženi otac Franjo, dade krjepost i milinu gradu, zazva na njeg milost Božju, i s prinosima građana grada Zadra utemelji, prema zahtjevima vremena i izvorna redovnička siromaštva, postoječi samostan, na mjestu gdje se iskrca, gdje osobno dotače grad Zadar. U zapadnom dijelu grada, tada pretežno pustom i neuređenom ribarskom predjelu, kojemu je zbog tjesnoće bilo priključeno još par kućeraka, koje su poklonili pobožni građani, što bi i prvotnim mjestom obitavanja prve braće. Iz te prvotne jezgre izrastao je tijekom vremena samostan sv. Franje kakav danas gledamo.
 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Četvrtak, 18/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1101 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević