Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim inženjeringom

 
 
REFERENDUMOM O IZBORNIM PRAVILIMA MOŽE SE OSTVARITI STABILNOST VLASTI
U medijima se godinama raspravlja o nezadovoljstvu hrvatskih građana radom saborskih zastupnika i o potrebi izmjene izbornog zakonodavstva. Od izbora za predsjednika Republike održanih 25. siječnja 2000. godine skokovitim povećanjem broja birača za preko sto i sedamdeset tisuća za samo 22 dana prema broju birača na izborima održanim za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine započela je gruba manipulacija brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim inženjeringom.
https://aringo.co.il/wp-content/uploads/2017/12/event.png
Preko 380 tisuća hrvatskih građana je potpisalo inicijativu GIUIO da se referendumom izglasaju izborna pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i unesu u Ustav, ali grubom manipulacijom brojem birača Ustavni sud je spriječio Referendum i tom odlukom je ugušio demokraciju te produljio nezakonito odstupanje broja birača u osam od deset izbornih jedinica.
 
Gruba manipulacija Milanovićeve vlade
 
Saborska većina diktatora Zorana Milanovića je grubom manipulacijom brojem birača spriječili referendum i istodobno  izglasala promjene Zakona za izbore zastupnika u Hrvatski sabor 13. veljače 2015. godine s jednim preferencijskim glasom i prohibitivnom klauzulom od 10 % glasova za uvažavanje preferencijskih glasova pojedinim kandidatima, koje je lista dobila te uvjet za sudjelovanje na izborima listama kandidata  od tisuću i petsto pravovaljanih potpisa potpore birača. Ustavni sud je suprotno preporukama Venecijanske komisije ukinuo uvjet za sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača.
 
Samo Republika Hrvatska i Letonija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Hrvatski državljani bi se složili da bude  dovoljno 420 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa u trajanju od 30 dana.
 
Za Ustavotvorni referendum treba 50, a za Zakonodavni 30 posto
 
Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 posto od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka odnosno Andreja Plenkovića, Davora Bernardića, Bože Petrova i ostalih čelnika parlamentarnih stranaka. Preslagivanje i predizborno koaliranje je omalovažavanje volje birača i većine članova HDZ-a i SDP-a. Unutarstranačka demokracija je preduvjet demokratizacije hrvatskog društva.
 
Kao prvi korak stvaranja "Nove hrvatske paradigme" je referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima koje traži preko 380 tisuća hrvatskih birača, a to je 4,5 puta više od broja dobivenih preferencijskih glasova HNS-a s kojom je predsjednik VRH Andrej Plenković presložio saborsku većinu i više od broja članova svih velikih parlamentarnih stranaka zajedno. Izborne jedinice Hrvatski sabor nije promijenio iako to Ustavni sud traži od 8. prosinca 2010. godine zbog prevelikog odstupanja broja birača u osam od deset izbornih jedinica, a naročito u IV., IX. i X. izbornoj jedinici. Prema Zakonu o izbornim jedinicama odstupanje broja birača pojedine izborne jedinice ne smije prelaziti ± 5 % od prosječnog broja birača izbornih jedinica.
 
Zahtjevi građanske inicijative U ime obitelji
 
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma za promjenu Ustava.Tražili su da se u Ustav unesu:
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Zabranu koaliranja stranaka prije izbora (samostalni nastup stranaka na izborima).
 
HDZ i SDP su se protivili smanjenju izbornog praga i mogućnost da se preferencijski glas daje trojici kandidata te da se redoslijed na listi odredi uvažavanjem broja preferencijskih glasova koje su dobili kandidati bez prohibitivne klauzule. Argument "društvenih šminkera",  kako ih profesor fizike dr. sc. Davor Pavuna naziva, Peđe Grbina i Vladimira Šeksa te nekih profesora ustavnog prava poput Sanje Barić i političkih znanosti poput Mirjane Kasapović bio je da će to dugoročno onemogućiti stvaranje saborske većine i sastavljanje Vlade i dovesti do "plebiscitarne diktature" te time destabilizirati Hrvatsku ulaskom u Hrvatski sabor velikog broja malih strančica (dvadeset do trideset). Imali smo samo jedan referendum na zahtjev GIUIO-ia, a profesorica dr. sc. Mirjana Kasapović napisaše članak u Večernjem listu o "plebiscitarnoj diktaturi". Ovakvom tvrdnjom pokazali su neznanje elementarne matematike. Smanjenje  izbornog praga s 5 na 3 % uz smanjenje broja izbornih jedinica na šest, tri ili jednu zapravo smanjuje mogućnost malim i regionalnim strankama ulaska u Hrvatski sabor. Ako bi se smanjio broj izbornih jedinica na 6 tada bi stranka koja je imala 5 % kod jedne od 10 izbornih jedinica imala 3 % i prešla bi izborni prag, ali to ne znači da bi d' Hondtovom raspodjelom dobila zastupničko mjesto, a na 3 izborne jedinice imala bi 1,5 % i kod jedne izborne jedinice imala bi 0,5 % pa ne bi prešla izborni prag. Od 2011. godine do prošlogodišnjih izbora za Hrvatski sabor maksimalno je pet izbornih lista u izbornim jedinicama prešlo izborni prag. Prema dosadašnjim anketama o popularnosti stranaka na državnoj razini izborni prag od tri posto prešlo bi maksimalno 4 stranke ukoliko bi se broj izbornih jedinica smanjio na 6 ili 3. Zabrana predizbornog koaliranja i uvjetovanje sudjelovanja na izborima pravovaljanim potpisima birača bi smanjila broj stranačkih lista ispod 12 što pokazuju analize dosadašnjih rezultata izbora.
 
Dvostranačje koje zagovara Vladimir Šeks u konfuznim intervjuima danim Večernjem listu i Globusu bilo bi se postiglo prihvaćanjem uvjeta iz referendumske inicijative GIUIO-i, a HDZ bi bio ostvario apsolutnu većinu na izborima 2015. godine. Dosta nam je Šeksovog izbornog inženjeringa prema kojem je Miroslav Kiš sa 181 glasom na izborima za Zastupnički dom 1992. postao zastupnik: austrijske, njemačke, rusinske, ukrajinske i židovske nacionalne zajednice i mantranja o stabilnosti vlasti. Postojeće izborno zakonodavstvo favorizira SDSS stranku koju je osnovao ratni zločinac pokojni Goran Hadžić. Dosta nam je diktature "društvenih šminkera" i kojekakvih populista te aktivista nevladinih udruga poput GONG-a i sličnih! Dosta nam je priča predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića o inkluzivnoj politici HDZ-a! Uključio je Vladimira Šeksa i njegovog posinka kao svoje savjetnike, Furia Radina za potpredsjednika sabora, Milorada Pupovca za predsjednika Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava, a Predraga Štromara za potpredsjednika Vlade i prof. dr. sc. Blaženku Divjak za ministricu znanosti, obrazovanja i športa, a isključuje pravo na Referendum o izbornim pravilima, koje je svojim potpisom zatražilo 380.649 hrvatskih birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Zbog izbornog zakonodavstva  kome je kumovao Vladimir Šeks Republika Hrvatska je u ustavnoj krizi. Izlaz iz krize je hitna promjena izbornog zakonodavstva prihvaćanjem svih zahtjeva GIUIO-ia i promjena Zakona o referendumu suglasno gore navedenom prijedlogu.
 
Tri izborne jedinice zadovoljavaju sve zahtjeve GIUIO-ia
 
Tri izborne jedinice ispunjavaju sve zahtjeve GIUIO-e. Kod podjele Republike Hrvatske na tri izborne jedinice trebalo bi birati 30 zastupnika po izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 %, odnosno ukupno 90 zastupnika kako bismo smanjili broj zastupnika na minimalni broj sukladno Ustavu od 103= (3 x 30 + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 5 zastupnika dijaspore). Sve zastupnike nacionalnih manjina treba birati većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom i tako omogućiti državljanima srpske i ostalih nacionalnosti da se pod ravnopravnim uvjetima takmiče za mandate.  Srpsku nacionalnu manjinu sa 186.633 pripadnika prema popisu iz 2011. godine bi zastupalo 3 zastupnika izabranim većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u tri izborne jedinice s podjednakim brojem pripadnika, bošnjačku  s 31,479, mađarsku s 14.048, talijansku sa 17.807, albansku sa 17.513 i romsku sa 16.975  pripadnika po jedan u jednoj izbornoj jedinici.
 
Broj zastupnika dijaspore treba ustavotvornim referendumom povećati na 5 koje bi dijaspora birala većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u izbornim jedinicama sastavljenim od: 1. Federacija BiH i Republika srpska; 2. Preostale europske države; 3. Kanada; SAD i Meksiko; 4. Države Južne i Srednje Amerike i 5. Afrika, Australija i Novi Zeland.
 
Zastupnici nacionalnih manjina i dijaspore ne bi smjeli sudjelovati u izglasavanju povjerenja Vladi, opoziva ministara, proračuna i izboru predsjednika Hrvatskog sabora! Najbolji bi bio mješoviti izborni sustav tako da 45 zastupnika biramo razmjerno u tri izborne jedinice po 15 i 45 zastupnika većinski s apsolutnom većinom. Izbor zastupnika razmjernim izbornim sustavom možemo provesti u jednoj izbornoj jedinici svih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i inozemstvu s izbornim pragom od 2 %. Iz te izborne jedinice mogli bismo izabrati 45 ili 60 zastupnika sa stranačkih državnih lista i također osam zastupnika nacionalnih manjina, kao što smo izabrali 13 zastupnika srpske i jednog židovske nacionalne zajednice 1992. godine. Većinski bismo birali 45 ili 60 zastupnika s prebivalištem u Hrvatskoj i 5 zastupnika dijaspore. Tako bi svi birači ostvarili dvostruko pravo glasa.
 
Analiza izbora s preferencijskim glasovanjem
 
Na drugim izborima za Europski parlament izabrali smo 11 zastupnika s 25 izbornih lista tiskanih na 8 stranica formata A4. Preferencijsko glasovanje se pokazalo nepraktično, a može biti i neprovedivo ukoliko bi se pojavio prevelik broj izbornih lista. Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje  na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. To su ograničenja koja mogu onemogućiti provedbu izbora s preferencijskim glasovanjem svih birača. Na izborima za EU-ov parlament preferencijskim glasovima smo izabrali samo jednog zastupnika Toninu Piculu iz SDP-a od ukupno 23 zastupnika, a na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. godine 6 od 143 te na izborima 11. rujna 2016. godine 12. Bez prohibitivne klauzule za Hrvatski sabor bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 2015. godine 43, a prošle 42. Oko trećine birača nije koristila pravo preferencijskog glasovanja.  Preferencijske glasove su dobivali medijski poznati političari i oni na prvim mjestima na listama. Zbog previsoke prohibitivne klauzule od 10 posto 37 zastupnika je dobilo zastupničko mjesto s vrlo malim brojem preferencijskih glasova 8. studenog 2015. i 30 11. rujna 2016. godine. 
 
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
 
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasovanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi "Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju 21. rujna 2014. godine objasnio novinaru Novoga lista Draženu Ciglenečkom, a potom sam u pisanom obliku dostavio prijedlog 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem prijedloge 3, 6, 5 i 10 izbornih jedinica. Do današnjeg dana prijedlog nije objavio niti jedan elektronski ili tiskani medij. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu kritičku analizu zahtjeva Građanske inicijative U ime obitelji 4. studenog 2014. godine pod naslovom "Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto".
 
Uvjet za sudjelovanje na unutarstranačkim izborima kandidatima za Hrvatski sabor trebalo bi biti najmanje 100 pravovaljanih potpisa potpore birača. Kod liste do 14 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod liste s 15 do 24 kandidata 2, kod liste s 25 do 34 kandidata 3, kod liste od 35 do 44 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s prohibitivnim klauzulama ovisno o broju kandidata za izbornu listu. Prohibitivna klauzula za izbore s 8 do 12 kandidata iznosila bi 4 %, od 13 do 25 kandidata 2 %,  od 26 do 50 kandidata 1 % i od 51 do 100 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. 
 
Stranačka vodstva bi odredila redoslijed kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici. Na unutarstranačkom izborima moglo bi sudjelovati 20 % kandidata više nego se bira u izbornoj jedinici, koje bi potpisima podržali članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti da  mogu sudjelovati na izborima ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i izbjegli bi se troškovi tiskanja zbirnih izbornih listina te olakšala obrada izbornih rezultata.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Utorak, 25/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 870 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević